Linkovi

Izdvojeno

Dan planete Zemlje: BiH bez odgovora na klimatsku krizu

Akcija 'Oslobodite nas uglja', Banja Luka, 18. decembar 2019. (CZZS)

Dok lideri zemalja širom svijeta traže rješenja kako bi se smanjile klimatske promjene, bh. ekološki predstavnici upozoravaju da se nadležni u BiH gotovo i ne bave ovim problemom, te da štiteći interese privilegovanih pojedinaca na štetu prirodnih resursa i građana, udaljavaju BiH od adekvatne borbe sa klimatskom krizom.

Već 50 godina u svijetu se 22. april obilježava kao Dan planete Zemlje. Dok 40 svjetskih lidera, na poziv američkog predsjednika Joe Bidena, učestvuju u samitu o klimatskim promjenama, predstavnici Centra za životnu sredinu, u razgovoru za Glas Amerike otkrivaju na koji način se BiH nosi sa globalnim izazovima i koliko su ove teme u fokusu bh. lidera.

Dan planete Zemlje obično je prilika da se predstavnici najviših bh. institucija osvrnu na klimatske promjene i ukažu na potrebu zaštite životnog okruženja. Međutim, situacija na terenu prikazuje jednu sasvim drugačiju sliku, tvrde ekološki aktivisti, koji gotovo svakodnovno nastoje da spriječe uništavanje i ekspolataciju prirodnih resursa BiH.

"Postoje dva principa bh. razmišljanja o ovoj temi: 'Raditi uobičajeno i kao da se ništa ne dešava' i 'Naša zemlja ne daje veliki doprinos emisijama poput Kine ili SAD-a'. Takvi stavovi će nas dovesti pred svršen čin i krizu kakvu već vidimo na pomolu sa pandemijom", kaže za Glas Amerike Majda Ibraković, koordinatorica Energije i klimatskih promjena u Centru za životnu sredinu (CZZS).

Majda Ibraković, koordinatorica Energije i klimatskih promjena u Centru za životnu sredinu
Majda Ibraković, koordinatorica Energije i klimatskih promjena u Centru za životnu sredinu

Prema njenim riječima, promjene izazvane pandemijom su samo mali talas u odnosu na „klimatski cunami“ koji dolazi i donosi probleme koje već sad osjećamo s ekstremnim temperaturama, vremenskim nepogodama, poljoprivredom i proizvodnjom hrane, nekontrolisanom sječom šuma, zagađenjem voda i enormnim emisijama u zraku.

"Bh. političari nastavljaju štititi interese lobija i profitera dozvoljavanjem eksploatacije naših resursa koji nas štite od negativnih posljedica klimatske krize. Samo potpunom promjenom paradigme i politike, okretanjem ka zelenoj tranziciji i očuvanju prirodnih vrijednosti, možemo ublažiti klimatsku i ekološku krizu i adaptirati se na promjene koje su već prisutne", kaže ona.

Pandemija i klimatske promjene

Vrbas, Banja Luka
Vrbas, Banja Luka

U trenutku kada je borba sa korona virusom u fokusu cijelog svijeta, mnogi stručnjaci brigu o javnom zdravlju dovode u vezu sa očuvanjem biodiverziteta, prirodnih staništa i različitih vrsta.

"Antropocentrični stav savremene civilizacije je nešto protiv čega se cijelo čovječanstvo, pa i naše društvo, mora boriti. Neophodno je osvijestiti opštu i političku javnost da za opstanak života na zemlji nije dovoljan samo čovjek, nego njegov održiv suživot sa drugim vrstama u zdravoj i stabilnoj životnoj sredini", objašnjava za Glas Amerike Aleksandra Dragomirović, potpredsjednica CZZS, koja dodaje da prirodu ne smijemo posmatrati kao razvojni resurs, već kao naš neophodan osnov za opstanak.

Prošle godine, obilježavanje Dana planete Zemlje u Bosni i Hercegovini proteklo je u neizvjesnoj borbi sa prvim udarima pandemije. To je bio povod da 27 ekoloških udruženja zatraže hitan sastanak sa svim relevantnim bh. institucijama kako bi se pristupilo oporavku i reformi javnih politika, a s ciljem lakšeg prevazilaženja postojeće krize izazvane pandemijom, ali i dugoročnim neodrživim upravljanjem resursima.

Pandemija promijenila životne navike i način kretanja stanovništva, Banja Luka, 2020.
Pandemija promijenila životne navike i način kretanja stanovništva, Banja Luka, 2020.

Dopis sa zahtjevima poslan je u junu na adrese entitetskih, državnih i međunarodnih institucija. Odgovor, ali ne i termin za sastanak, stigao je samo od Federalnog ministarstva okoliša i turizma.

"Ova pasivnost govori o odnosu prema životnoj sredini u Bosni i Hercegovini. Šta onda da očekujemo kada klimatske promjene pokažu svoju najtamniju stranu?", pita se Tihomir Dakić, predsjednik CZZS, koji dodaje da su reakcije domaćih i stranih institucija prespore i nedovoljne, ali da će pomenuti zahtjevi ponovno biti proslijeđeni i ove godine.

Tihomir Dakić (desno), predsjednik Centra za životnu sredinu, Evropska sedmica mobilnosti, Banja Luka, 2020.
Tihomir Dakić (desno), predsjednik Centra za životnu sredinu, Evropska sedmica mobilnosti, Banja Luka, 2020.

Ekološki predstavnici ne očekuju da se stvari promijene preko noći, ali ističu da se mnogo toga moglo realizovati prethodnih deset mjeseci.

Prema njihovim riječima, dok su inspekcije bile fokusirane na sprječavanje širenja virusa, a građani onemogućeni da javno djeluju, dešavale su se intezivnije zloupotrebe prirodnih resursa.

"Sa jedne strane smo imali investitore koji bez obzira na pandemiju započinju radove na uništavanju rijeka, a sa druge strane smo imali aktiviste koji zbog mjera nisu mogli izraziti masovnije protivljenje", kaže Dragana Skenderija, koordinatorica Koalicije za rijeke BiH, koja smatra da su zabrane javnog okupljanja pogodovale bh. vlastima.

"Javnost je bila uskraćena za blagovremeno, transparentno i pravedno učešće u postupcima koji se tiču pitanja životne sredine. Zbog toga je CZZS uložio zahtjev za da se pristup javnosti omogući korištenjem IT alata, kao i zahtjev da se olakša pristup ekološkoj pravdi. Dok prvom zahtjevu još uvijek nije udovoljeno, drugi je rezultirao Preporukom Ombudsmena za ljudska prava BiH", kaže Redžib Skomorac iz CZZS, koji se poziva na poštovanje Arhuske konvencije, koju je BiH potpisala 2008. godine, a koja predviđa da javnosti učestvuje u donošenju odluka, te ima pristup informacijama i pravosuđu u pitanjima životne sredine.

Rim: Priprema biciklističke infrastrukture za vrijeme pandemije
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:49 0:00

S obzirom na ograničeno kretanje ljudi tokom pandemije, mnogi evropski gradovi pristupili su prenamjeni prostora, tako da je privremenim oduzimanjem saobraćajnica automobilima, omogućen veći prostor za kretanje pješaka i biciklista. Uprkos apelima ekoloških organizacija, ova mjera nije realizovana u bh. gradovima.

"Gradovi koji su uhvatili 'talas' promjena, sada svoje privremene mjere mijenjaju u trajne, a donose nove privremene. Za to vrijeme pred nama je tek promjena koncepta razmišljanja kod donosioca odluka, prije svega onih na lokalnom nivou", kaže Dragan Kabić, koordinator transporta u CZZS.

Majda Ibraković smatra da se tokom pandemije, umjesto izgovora da su kapaciteti smanjeni, trebalo raditi na jačanju inspekcijskog nadzora i povećanju sankcija kad su u pitanju aktivnosti ugrožavanja životne sredine.

"Trebalo je i revidirati sve strateške dokumente i promijeniti planove za štetne projekte koji dokazano već ugrožavaju životnu sredinu, ali i bh. društvo i ekonomiju", objašnjava aktivistica Ibraković.

Banja Luka, Šehitluci-Banj brdo
Banja Luka, Šehitluci-Banj brdo

Ovo su samo neki od koraka koji su, prema mišljenju ekoloških predstavnika, mogli biti bar započeti u prethodnom periodu. S obzirom na izostanak njihove realizacije, ostaje otvoreno pitanje na koji način će BiH odgovoriti na krupnije izazove, poput energetske tranzicije, koja je primarni uslov bh. evropskog puta.

U nedavnoj izjavi za Glas Amerike stručnjaci Regionalnog centra za održivu energetsku tranziciju – RESET istakli su da je Evropski zeleni dogovor, koji propisuje potpunu dekarbonizaciju energetskog sektora do 2050. godine, jedinstvena šansa za razvoj BiH.

Međutim, BiH, koja bi svoju energetsku strategiju trebala prilagoditi Pariškom sporazumu i Sofijskoj deklaraciji, čija je potpisnica, još se nije izjasnila u kom pravcu ide u tom pogledu, zbog čega bi se u narednim decenijama mogla suočiti sa ozbiljnim društvenim, ekonomskim i socijalnim problemima.

See all News Updates of the Day

Sjedinjene Države sankcionisale tužiteljicu Dianu Kajmaković 

Diana Kajmaković (Foto: CIN)

Vlasti Sjedinjenih Država su u ponedjeljak objavile da su sankcionisale državnu tužiteljicu Dianu Kajmaković zbog korupcije.

Ured za kontrolu imovine stranaca Ministarstva finansija SAD-a na listu sankcionisanih osoba stavio je Kajmaković zbog, kako se navodi, učešća u korupciji ili podrivanju demokratskih procesa ili institucija na Zapadnom Balkanu.

"Diana Kajmaković kontinuirano podriva demokratiju i vladavinu zakona u Bosni i Hercegovini", izjavio je Brian E. Nelson, podsekretar za borbu protiv terorizma i obavještajne finansijske poslove u Ministarstvu finansija SAD-a. "Današnje mjere još jednom potvrđuju posvećenost Sjedinjenih Država stabilnosti i prosperitetu BiH jer se odnose na osobu koja ima ključnu ulogu u omogućavanju korupcije u zemlji."

U obrazloženju stoji da je Kajmaković "drsko korumpirana državna tužiteljica BiH povezana sa kriminalnim organizacijama".


Dalje se kaže kako su u sklopu većeg suzbijanja organiziranog kriminala i trgovine narkoticima u BiH, istražioci analizirali privatne razgovore vođene putem šifriranih aplikacija za razmjenu poruka.

Kriminalci su u tim razgovorima pominjali tužiteljicu Kajmaković, navodi se.

"Kao podrška trgovcima narkoticima i drugim kriminalcima, Kajmaković je pomagla u skrivanju dokaza, sprečavanju krivičnog gonjenja i na druge načine pomagala kriminalne aktivnosti u zamjenu za ličnu korist. Također je pokušala da blokira istragu o svojim očiglednim kriminalnim vezama", navodi se u obrazloženju odluke kojom je sankcionisana Kajamović.

Ambasada SAD-a u BiH je objavila da je Kajmaković "pravi primjer zašto je na najnižoj razini povjerenje građana u sposobnost bh. pravosudnog sistema da se uhvati u koštac s endemskom korupcijom".


Kajmaković funkciju tužiteljice u Tužilaštvu BiH obavlja od 2008. godine, radeći na slučajevima kriminala i korupcije.

Odlukom glavnog tužioca Tužilaštva BiH, Kajmaković je ove godine suspendovana sa pozicije šefice Odjela za organizovani, privredni kriminal i korupciju.

Sankcije uključuju blokadu imovine u Sjedinjenim Državama. Također se državljanima SAD-a zabranuju transakcije koje uključuju imovinu osoba koje su pod sankcijama.

Ove godine, Sjedinjene Države su sankcionisale Gordanu Tadić, bivši glavnu tužiteljicu Tužilaštva BiH.

U izjavi za BIRN BiH, Milanko Kajganić, vršilac dužnosti glavnog državnog tužitelja Tužilaštva BiH, kaže kako postoji formiran predmet za sve sankcionisane osobe i da tužioci sarađuju sa američkim kolegama.

"Jedini komentar koji mogu dati a koji se tiče navedenih aktivnosti jeste činjenica da je u Tužilaštvu već formiran predmet koji se odnosi na provjere navoda o eventualnoj povezanosti kolegice Kajmaković s kriminalnim grupama", pojasnio je Kajganić.

Desničarka Giorgia Meloni pobjednica parlamentarnih izbora u Italiji

Giorgia Meloni u izbornom štabu u Rimu, 25. septembra 2022.

Liderka desničarske partije Braća Italije​​​​​​​ Giorgia Meloni mogla bi da bude prva desničarska premijerka Italije poslije Drugog svjetskog rata, pošto su konzervativci osvojili najviše glasova na prijevremenim parlamentarnim izborima u nedjelju.

Projekcije konačnih rezultata pokazuju da bi desničarski blok mogao da ima većinu u oba doma parlamenta.

"Ne smijemo zaboraviti da ovo nije kraj, već početak. Od sutra dokazujemo koliko vrijedimo", rekla je 45-godišnja Meloni svojim pristalicama.

Meloni i njena vlada suočiće se sa brojnim izazovima - od rastućih cijena energenata, rata u Ukrajini i usporenog ekonomskog rasta. Njena vlada vjerovatno neće biti formirana do kraja oktobra, do kada na čelu ostaje premijer u tehničkom mandatu Mario Draghi.

Potezi Giorgije Meloni pažljivo će se pratiti u evropskim prijestolnicama.

"Ono što je Italiji sada potrebno je stabilna vlada. I ovi rezultati pokazuju da možemo da je formiramo i nećemo propustiti tu priliku", kazao je Giovanni Donzelli, član stranke Braća Italije.

Giorgia Meloni svoju stranku profiliše kao britanske konzervativce i istovremeno prikriva njene fašističke korijene.

Giorgia Meloni na glasačkom mjestu u Rimu.
Giorgia Meloni na glasačkom mjestu u Rimu.

"Ako formiramo vladu, radićemo u ime svih Italijana, sa ciljem da ujedinimo ljude i da se fokusiramo na ono što nas spaja, a ne razdvaja. Vrijeme je da budemo odgovorni", rekla je Meloni poslije proglašenja rezultata.

Rezultati sa oko 97 posto obrađenih biračkih mesta pokazuju da su Braća Italije osvojila oko 26 posto glasova, 4 posto više nego na izborima 2018, i preuzela primat na desnom spektru od Lige Mattea Salvinija.

Liga je na ovim izborima osvojila 9 posto glasova, što je veliki pad u odnosu na 17 posto od prije četiri godine. Konzervativna partija Silvija Berlusconija osvojila je oko 8 posto glasova.

Tri konzervativne stranke, međutim, imaju različite stavove o nekim temama i pitanje je da li mogu da ih pomire u vladi.

Salvini, na primjer, preispituje zapadne sankcije Rusiji, i zajedno sa Berlusconijem je više puta iskazao divljenje prema Vladimiru Putinu. Meloni je, sa druge strane, najavila da će pratiti zapadnu politku prema Rusiji.

Matteo Salvini, Silvio Berlusconi i Gioriga Meloni na predizbornom mitingu u Rimu, septembar 2022.
Matteo Salvini, Silvio Berlusconi i Gioriga Meloni na predizbornom mitingu u Rimu, septembar 2022.

Drugačije gledaju i na to kako riješiti rastuću cijenu struje i predlažu smanjenje poreza ili reformu penzionog sistema - što Italija teško može da priušti.

Meloni će preuzeti vladu od Draghija, bivšeg šefa Evropske centralne banke, koji je Italiju vodio u sladu sa politikom EU i jačao veze sa Parizom i Berlinom.

Pobjedu Braće Italije prve su pozdravile opozicione desničarske stranke iz Španije i Francuske, kao i vladajući desničari u Poljskoj i Mađarskoj.

Rezultate, međutim, treba staviti u kontekst. Uprkos tome što su desničari pobijedili, izlaznost je bila historijski mala - 64 posto, dok je prije četiri godine glasalo 73 posto Italijana.

Desnica je iskoristila prednost italijanskog izbornog sistema koji favorizuje predizborne koalicije. Centrističke i stranke lijevog centra nisu uspjele da se dogovore, pa će dobiti i manje mjesta u parlamentu.

Demokratska partija osvojila je 19 posto glasova, pokret Pet zvjezdica je dobio 15 posto, a centristička Akcija 8 posto glasova.

Protesti širom svijeta u znak solidarnosti sa ženama Irana

Demonstranti drže plakate ispred iranske ambasade u Londonu, u nedjelju, 25. septembra 2022.

Iranci su u nedjelju izašli na ulice devetu noć zaredom u nedjelju kako bi protestirali zbog smrti Mahse Amini ranije ovog mjeseca dok je bila u pritvoru teheranske policije za moral.

U znak solidarnosti sa ženama Irana, održani su protesti širom svijeta. Ljudi su izašli na ulice u Atini, Berlinu, Briselu, Istanbulu, Madridu, New Yorku, Parizu...

Demonstracije su prvi put izbile 17. septembra. Amini, 22-godišnja Kurdkinja, umrla je dan ranije dok je bila u pritvoru policije koja je provodila stroga ograničenja Islamske Republike na žensko odijevanje. Uhapšena je 13. septembra zbog navodnog kršenja strogih iranskih pravila o hidžabu.

Njena porodica navodi da je pretučena u policijskom kombiju nakon hapšenja, pri čemu je zadobila nekoliko udaraca u glavu. Policija odbacuje optužbe, rekavši da je Amini umrla nakon što je prebačena u bolnicu jer je doživjela srčani udar.

Iranska državna televizija saopštila je da je 41 osoba ubijena tokom protesta.

Iran

Iran Human Rights (IHR) sa sjedištem u Oslu u nedjelju objavio je fotografije na kojima se vide demonstranti na ulicama Teherana kako uzvikuju "smrt diktatoru", izvještava AFP.

IHR je također izvijestio u nedjelju, prema AFP-u, da je glavni iranski nastavnički sindikat pozvao nastavnike i učenike na prvi nacionalni štrajk od početka nemira, najavljujući bojkot nastave u ponedjeljak i srijedu u znak podrške protestima.

Provladini skupovi su također održani u nedjelju u nekoliko gradova u Iranu, a glavni događaj održan je na trgu Enghelab (Revolucija) u centru Teherana, gdje su demonstranti izrazili podršku zakonima o obaveznom hidžabu, prenosi AFP.

Grčka

Molotovljev koktel bačena je na iransku ambasadu u Atini, saopštila je grčka policija u nedelju, navodeći da nije pričinjena šteta.

Dan ranije, oko 200 ljudi okupilo se na trgu Sintagma u centru Atine da osudi iransko gušenje protesta, prenio je AFP.

Engleska

U Londonu su u nedjelju izbile nasilne ulične demonstracije ispred iranske ambasade.

Demonstranti, pokušavajući da probiju barijere koje štite iransku ambasadu u Britaniji, gađali su policiju kamenicama, saopštile su vlasti, prenosi The Associated Press.

Uhapšeno je pet demonstranata, saopštila je policija.

Francuska

Oko 4.000 demonstranata okupilo se drugi dan u Parizu u znak protesta zbog smrti Mahse Amini.

Demonstracije su počele mirno na trgu Trocadero u centru Pariza. Neki demonstranti uzvikivali su "Smrt Islamskoj Republici" i slogane protiv vrhovnog vođe ajatolaha Alija Khameneija. Jedna žena u gomili je takođe držala natpis na francuskom: "Ja sam Mahsa Amini."

Međutim, kako su se demonstranti približavali iranskoj ambasadi, policija im je blokirala put. Policija je ispalila suzavac kako bi rastjerala demonstrante.

Senatori pozivaju Bidena da pojača pritisak na Sjevernu Koreju zbog saradnje sa Rusijom

Arhiv - Kim Jong Un i Vladimir Putin

Dvojica republikanskih senatora izrazili su zabrinutost Bidenovoj administraciji zbog sve veće saradnje Moskve i Pjongjanga oko ruskog rata u Ukrajini.

"Uznemireni smo vijestima da Rusija i Sjeverna Koreja jačaju svoje odnose, što će pomoći nepravednoj i ničim izazvanoj invaziji (ruskog predsjednika) Vladimira Putina na Ukrajinu", rekli su senatori Marco Rubio i Bill Hagerty u svom pismu od četvrtka.

"Sjeverna Koreja i Rusija nedavno su se dogovorile da pošalju sjevernokorejske radnike u područja u Ukrajini koja je zauzela Rusija", navodi se u njihovom pismu. "Također smo saznali da Rusija pokušava kupiti milione artiljerijskih granata i raketa od Sjeverne Koreje."

Rubio i Hagerty pozvali su Bidenovu administraciju "da u potpunosti provede kongresne i multilateralne sankcije kako bi povećala pritisak na Kimov režim".

Senatori su pismo poslali u četvrtak državnom sekretaru Antoniju Blinkenu i ministrici finansija Janet Yellen.

U odgovoru na pismo senatora, glasnogovornik State Departmenta rekao je u subotu korejskoj službi Glasa Amerike da je "važno da međunarodna zajednica pošalje snažnu, jedinstvenu poruku da DPRK mora zaustaviti svoje nezakonite radnje, poštovati svoje obaveze prema rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a i uključiti se u ozbiljne i trajne pregovore sa Sjedinjenim Državama."

Zvanični naziv Sjeverne Koreje je Demokratska Narodna Republika Koreja (DPRK).

Glasnogovornik je nastavio: "Sankcije UN-a protiv DPRK ostaju na snazi i nastavit ćemo ohrabrivati sve države članice da ih implementiraju, uključujući diplomatskim putem u Ujedinjenim narodima i sa susjedima DPRK-a."

Korejska služba Glasa Amerike kontaktirala je misiju UN-a Sjeverne Koreje u New Yorku tražeći komentar na pismo senatora, ali nije dobila odgovor. Služba je također kontaktirala rusku ambasadu u Washingtonu i njenu misiju UN-a u New Yorku, ali nije dobila odgovor.

Vijeće sigurnosti UN-a je u više rezolucija iz 2006. godine sankcioniralo Sjevernu Koreju zbog izvoza oružja, a u decembru 2017. donijelo je rezoluciju kojom se državama članicama zabranjuje zapošljavanje sjevernokorejskih radnika kao odgovor na lansiranje interkontinentalne balističke rakete od strane Pjongjanga mjesec dana ranije.

SAD i njihovi saveznici i partneri sankcionisali su Rusiju, isključivši je iz globalnog finansijskog sistema nekoliko dana nakon njene invazije na Ukrajinu 21. februara.

Nakon neuspjeha u ratu, Moskva se obratila Pjongjangu za podršku.

U julu, ruski ambasador u Sjevernoj Koreji Aleksandar Matsegora rekao je u intervjuu za ruski list Izvestija da je Moskva spremna da unajmi sjevernokorejske radnike za obnovu republika Donjeck i Lugansk pod ruskom kontrolom u regionu Donbasa.

Sjeverna Koreja je 14. jula priznala republike Donjeck i Lugansk, dvije otcijepljene regije u istočnoj Ukrajini.

Prema američkom State Departmentu, Rusija želi kupiti rakete i artiljerijske granate od Sjeverne Koreje jer joj nedostaje oružja.

Tokom brifinga za novinare 6. septembra, Vedant Patel, zamjenik glasnogovornika State Departmenta, rekao je: "Ministarstvo odbrane Rusije je u procesu kupovine miliona raketa i artiljerijskih granata od Sjeverne Koreje za upotrebu u Ukrajini."

Dodao je: "Ova kupovina ukazuje na to da ruska vojska i dalje pati od ozbiljnih nestašica snabdijevanja, dijelom zbog kontrole izvoza i sankcija."

Ruski ambasador u UN-u Vasilij Nebenzja rekao je da je tvrdnja SAD-a o kupovini oružja Moskve od Pjongjanga "još jedna lažna", navodi Tass, državna novinska agencija.

Sjeverna Koreja je u četvrtak rekla da "nikada nije izvozila oružje ili municiju u Rusiju" i da "neće planirati da ih izvozi", navodi se u saopćenju objavljenom preko KCNA.

Saopćenje Sjeverne Koreje nije se odnosilo na slanje radnika u Donbas.

NATO: Odlična ocjena za pripadnike Oružanih snaga BiH

NATO: Odlična ocjena za pripadnike Oružanih snaga BiH
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:58 0:00

U okviru vježbe Kombinovani napor koja je ove sedmice održana na Manjači kod Banjaluke pripadnici Oružanih snaga BiH su dobili najviše ocjene od ocjenjivača iz zemalja NATO saveza i Partnerstva za mir.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG