Linkovi

Top priča BiH

Dan planete Zemlje: BiH bez odgovora na klimatsku krizu

Akcija 'Oslobodite nas uglja', Banja Luka, 18. decembar 2019. (CZZS)

Dok lideri zemalja širom svijeta traže rješenja kako bi se smanjile klimatske promjene, bh. ekološki predstavnici upozoravaju da se nadležni u BiH gotovo i ne bave ovim problemom, te da štiteći interese privilegovanih pojedinaca na štetu prirodnih resursa i građana, udaljavaju BiH od adekvatne borbe sa klimatskom krizom.

Već 50 godina u svijetu se 22. april obilježava kao Dan planete Zemlje. Dok 40 svjetskih lidera, na poziv američkog predsjednika Joe Bidena, učestvuju u samitu o klimatskim promjenama, predstavnici Centra za životnu sredinu, u razgovoru za Glas Amerike otkrivaju na koji način se BiH nosi sa globalnim izazovima i koliko su ove teme u fokusu bh. lidera.

Dan planete Zemlje obično je prilika da se predstavnici najviših bh. institucija osvrnu na klimatske promjene i ukažu na potrebu zaštite životnog okruženja. Međutim, situacija na terenu prikazuje jednu sasvim drugačiju sliku, tvrde ekološki aktivisti, koji gotovo svakodnovno nastoje da spriječe uništavanje i ekspolataciju prirodnih resursa BiH.

"Postoje dva principa bh. razmišljanja o ovoj temi: 'Raditi uobičajeno i kao da se ništa ne dešava' i 'Naša zemlja ne daje veliki doprinos emisijama poput Kine ili SAD-a'. Takvi stavovi će nas dovesti pred svršen čin i krizu kakvu već vidimo na pomolu sa pandemijom", kaže za Glas Amerike Majda Ibraković, koordinatorica Energije i klimatskih promjena u Centru za životnu sredinu (CZZS).

Majda Ibraković, koordinatorica Energije i klimatskih promjena u Centru za životnu sredinu
Majda Ibraković, koordinatorica Energije i klimatskih promjena u Centru za životnu sredinu

Prema njenim riječima, promjene izazvane pandemijom su samo mali talas u odnosu na „klimatski cunami“ koji dolazi i donosi probleme koje već sad osjećamo s ekstremnim temperaturama, vremenskim nepogodama, poljoprivredom i proizvodnjom hrane, nekontrolisanom sječom šuma, zagađenjem voda i enormnim emisijama u zraku.

"Bh. političari nastavljaju štititi interese lobija i profitera dozvoljavanjem eksploatacije naših resursa koji nas štite od negativnih posljedica klimatske krize. Samo potpunom promjenom paradigme i politike, okretanjem ka zelenoj tranziciji i očuvanju prirodnih vrijednosti, možemo ublažiti klimatsku i ekološku krizu i adaptirati se na promjene koje su već prisutne", kaže ona.

Pandemija i klimatske promjene

Vrbas, Banja Luka
Vrbas, Banja Luka

U trenutku kada je borba sa korona virusom u fokusu cijelog svijeta, mnogi stručnjaci brigu o javnom zdravlju dovode u vezu sa očuvanjem biodiverziteta, prirodnih staništa i različitih vrsta.

"Antropocentrični stav savremene civilizacije je nešto protiv čega se cijelo čovječanstvo, pa i naše društvo, mora boriti. Neophodno je osvijestiti opštu i političku javnost da za opstanak života na zemlji nije dovoljan samo čovjek, nego njegov održiv suživot sa drugim vrstama u zdravoj i stabilnoj životnoj sredini", objašnjava za Glas Amerike Aleksandra Dragomirović, potpredsjednica CZZS, koja dodaje da prirodu ne smijemo posmatrati kao razvojni resurs, već kao naš neophodan osnov za opstanak.

Prošle godine, obilježavanje Dana planete Zemlje u Bosni i Hercegovini proteklo je u neizvjesnoj borbi sa prvim udarima pandemije. To je bio povod da 27 ekoloških udruženja zatraže hitan sastanak sa svim relevantnim bh. institucijama kako bi se pristupilo oporavku i reformi javnih politika, a s ciljem lakšeg prevazilaženja postojeće krize izazvane pandemijom, ali i dugoročnim neodrživim upravljanjem resursima.

Pandemija promijenila životne navike i način kretanja stanovništva, Banja Luka, 2020.
Pandemija promijenila životne navike i način kretanja stanovništva, Banja Luka, 2020.

Dopis sa zahtjevima poslan je u junu na adrese entitetskih, državnih i međunarodnih institucija. Odgovor, ali ne i termin za sastanak, stigao je samo od Federalnog ministarstva okoliša i turizma.

"Ova pasivnost govori o odnosu prema životnoj sredini u Bosni i Hercegovini. Šta onda da očekujemo kada klimatske promjene pokažu svoju najtamniju stranu?", pita se Tihomir Dakić, predsjednik CZZS, koji dodaje da su reakcije domaćih i stranih institucija prespore i nedovoljne, ali da će pomenuti zahtjevi ponovno biti proslijeđeni i ove godine.

Tihomir Dakić (desno), predsjednik Centra za životnu sredinu, Evropska sedmica mobilnosti, Banja Luka, 2020.
Tihomir Dakić (desno), predsjednik Centra za životnu sredinu, Evropska sedmica mobilnosti, Banja Luka, 2020.

Ekološki predstavnici ne očekuju da se stvari promijene preko noći, ali ističu da se mnogo toga moglo realizovati prethodnih deset mjeseci.

Prema njihovim riječima, dok su inspekcije bile fokusirane na sprječavanje širenja virusa, a građani onemogućeni da javno djeluju, dešavale su se intezivnije zloupotrebe prirodnih resursa.

"Sa jedne strane smo imali investitore koji bez obzira na pandemiju započinju radove na uništavanju rijeka, a sa druge strane smo imali aktiviste koji zbog mjera nisu mogli izraziti masovnije protivljenje", kaže Dragana Skenderija, koordinatorica Koalicije za rijeke BiH, koja smatra da su zabrane javnog okupljanja pogodovale bh. vlastima.

"Javnost je bila uskraćena za blagovremeno, transparentno i pravedno učešće u postupcima koji se tiču pitanja životne sredine. Zbog toga je CZZS uložio zahtjev za da se pristup javnosti omogući korištenjem IT alata, kao i zahtjev da se olakša pristup ekološkoj pravdi. Dok prvom zahtjevu još uvijek nije udovoljeno, drugi je rezultirao Preporukom Ombudsmena za ljudska prava BiH", kaže Redžib Skomorac iz CZZS, koji se poziva na poštovanje Arhuske konvencije, koju je BiH potpisala 2008. godine, a koja predviđa da javnosti učestvuje u donošenju odluka, te ima pristup informacijama i pravosuđu u pitanjima životne sredine.

Rim: Priprema biciklističke infrastrukture za vrijeme pandemije
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:49 0:00

S obzirom na ograničeno kretanje ljudi tokom pandemije, mnogi evropski gradovi pristupili su prenamjeni prostora, tako da je privremenim oduzimanjem saobraćajnica automobilima, omogućen veći prostor za kretanje pješaka i biciklista. Uprkos apelima ekoloških organizacija, ova mjera nije realizovana u bh. gradovima.

"Gradovi koji su uhvatili 'talas' promjena, sada svoje privremene mjere mijenjaju u trajne, a donose nove privremene. Za to vrijeme pred nama je tek promjena koncepta razmišljanja kod donosioca odluka, prije svega onih na lokalnom nivou", kaže Dragan Kabić, koordinator transporta u CZZS.

Majda Ibraković smatra da se tokom pandemije, umjesto izgovora da su kapaciteti smanjeni, trebalo raditi na jačanju inspekcijskog nadzora i povećanju sankcija kad su u pitanju aktivnosti ugrožavanja životne sredine.

"Trebalo je i revidirati sve strateške dokumente i promijeniti planove za štetne projekte koji dokazano već ugrožavaju životnu sredinu, ali i bh. društvo i ekonomiju", objašnjava aktivistica Ibraković.

Banja Luka, Šehitluci-Banj brdo
Banja Luka, Šehitluci-Banj brdo

Ovo su samo neki od koraka koji su, prema mišljenju ekoloških predstavnika, mogli biti bar započeti u prethodnom periodu. S obzirom na izostanak njihove realizacije, ostaje otvoreno pitanje na koji način će BiH odgovoriti na krupnije izazove, poput energetske tranzicije, koja je primarni uslov bh. evropskog puta.

U nedavnoj izjavi za Glas Amerike stručnjaci Regionalnog centra za održivu energetsku tranziciju – RESET istakli su da je Evropski zeleni dogovor, koji propisuje potpunu dekarbonizaciju energetskog sektora do 2050. godine, jedinstvena šansa za razvoj BiH.

Međutim, BiH, koja bi svoju energetsku strategiju trebala prilagoditi Pariškom sporazumu i Sofijskoj deklaraciji, čija je potpisnica, još se nije izjasnila u kom pravcu ide u tom pogledu, zbog čega bi se u narednim decenijama mogla suočiti sa ozbiljnim društvenim, ekonomskim i socijalnim problemima.

See all News Updates of the Day

Ambasada SAD: Genocid u Srebrenici nije tema za raspravu, nego istorijska činjenica

Ambasada SAD u Sarajevu

Nakon odluke Visokog predstavnika o zabrani negiranja genocida i ratnih zločina, oglasila se američka ambasada u BiH.

"Negiranje genocida i glorificiranje ratnih zločinaca neprihvatljivi su i podrivaju uzajamno povjerenje neophodno za napredak BiH na putu ka EU. Čin odlazećeg visokog predstavnika pokazuje koliku važnost on pridaje ovom pitanju koje je bitno za stabilnost BiH i naglašava kontinuirani imperativ da svi u BiH treba da daju svoj doprinos pomirenju. Zakon o dopuni Krivičnog zakona BiH početna je tačka za konkretniji razgovor i korake koje treba da poduzmu lokalni akteri u vezi sa praktičnom provedbom.

Moramo naglasiti da genocid u Srebrenici nije tema za raspravu, nego istorijska činjenica. Jednako tako je važno naglasiti da ovi strašni zločini nisu odraz niti osuda cijelog jednog naroda. Glorifikacija ratnih zločinaca od bilo koje strane ili neuvažavanje patnji bilo koje zajednice u BiH degradira sjećanje na žrtve i podriva pomirenje. Vrijeme je za istinsko okretanje ka budućnosti koja će biti zasnovana na miru i međusobnom povjerenju.

Podržavamo sve one u BiH čiji su napori usmjereni ka jačanju temelja mira i prosperitetnije budućnosti, kao i mandat visokog predstavnika u praćenju provedbe civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma i podršci istoj.", navedeno je u reakciji Ambasade SAD.

Vijeće sigurnosti UN odbacilo rezoluciju Rusije i Kine, OHR ostaje u BiH

U.N. Security Council chamber

Sa dva glasa za, 13 uzdržanih i nijednim glasom protiv, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) odbacilo je rezoluciju kojom se traži zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini (BiH), koja je prijedlog Rusije i Kine.

Rusija i Kina su jedine glasale za taj prijedlog, dok su predstavnici ostalih 13 članica bili uzdržani.

U obraćanjima prije i nakon glasanja predstavnici Rusije i Kine su naveli da visoki predstavnik ima preveliku moć, navodeći kao primjer tzv. „bonska ovlaštenja“, dodajući da je to imalo smisla u poslijeratnom periodu, ali se sada treba umanjiti. Kao najveći problem su isticali to što Vijeće sigurnosti zvaničnim glasanjem nije odobrilo imenovanje Christiana Schmidta za novog visokog predstavnika.

Kina i Rusija su ovu rezoluciju predložile manje od mjesec dana nakon što je u Vijeću sigurnosti održana rasprava o imenovanju Schmidta, čemu je Rusija tada izrazila protivljenje, dok je većina ostalih članica podržala njegovo imenovanje. Vijeće tom prilikom nije glasalo o ovom pitanju.

Zamjenik američke ambasadorice u Vijeću sigurnosti, Richard Mills, tada je rekao da su imenovanje Schmidta potvrdile sve članice Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC) izuzev Rusije i da je to, kako je naveo, završena stvar.

Mills je u prilikom današnjeg izjašnjavanja ponovio da SAD podržavaju imenovanje Schmidta, te da ne mogu podržati prijedlog koji podriva Daytonski mirovni sporazum.

Također je ponovio raniji stav kako nije neophodno da Vijeće sigurnosti zvanično odobri imenovanje novog visokog predstavnika, kao i da uslovi za zatvaranje OHR-a još nisu ispunjeni.

Slične stavove danas su iznijeli i predstavnici drugih članica Vijeća sigurnosti, poput Irske, Estonije i Velike Britanije.

PIC je za ukidanje OHR-a još 2008. godine postavio tzv. „5+2 uslova“, među kojima su: raspodjela imovine između države i drugih nivoa vlasti, rješenje za vojnu imovinu, fiskalna održivost BiH, kao i snažnija vladavina prava. Međutim, mnogi od tih ciljeva još nisu ispunjeni i na njima se malo radi.

Ambasadori članica PIC-a su 27. maja ove godine imenovali Christiana Schmidta za novog visokog predstavnika u BiH. Na tu poziciju kandidirala ga je Njemačka i zamijenit će Valentina Inzka koji je poziciju visokog predstavnika obavljao od 2009. godine. Schmidt bi na funkciju trebao stupiti 1. avgusta ove godine.

Komentarišuću nacrt ruske i kineske rezolucije o zatvaranju OHR-a, iz Ambasade SAD u BiH su za Radio Slobodna Evropa prošle sedmice naveli kako se odluka o tome ne temelji na vremenskim rokovima, nego na ispunjenju definisanih kriterija: „Radujemo se nastavku partnerstva sa Uredom visokog predstavnika (OHR) u podršci provedbi Dejtonskog mirovnog sporazuma i okončanju međunarodne supervizije ispunjenjem kriterija 5+2.

Početkom ove sedmice iz Evropske unije su za Radio Slobodna Evropa također saopštili da očekuju da OHR nastavi raditi na ispunjavanju 5+2 uslova, te da se raduju saradnji sa Christianom Schmidtom.

U BiH do sada stiglo skoro 1,6 miliona vakcina protiv korona virusa

Pfizerove vakcine na aerodromu u Sarajevu, 4. maj 2021.

U Bosnu i Hercegovinu (BiH) je do sada stiglo 1.596.560 doza vakcina protiv korona virusa, a do kraja avgusta očekuje se da bi na raspolaganju moglo biti oko dva miliona vakcina, saopštio je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija.

Tegeltija je naveo da vakcine pristižu putem međunarodnog COVAX programa, mehanizma Evropske unije EU4Health, donacija i direktne nabavke, te da su stvoreni uslovi za masovniju vakcinaciju građana.

Pozvao je nadležne vlasti u BiH da ubrzaju proces vakcinacije stanovništva, „koji ne prati dinamiku pristizanja vakcina u BiH, zbog čega građani i dalje odlaze na vakcinaciju u susjedne zemlje“, navodi se u saopštenju.

Istovremeno je apelovao na građane BiH, kojih prema posljednjem popisu ima oko 3,5 miliona, da se odazovu pozivu nadležnih institucija za vakcinaciju.

Do sada je u bosanskohercegovačkom entitetu Federaciji BiH vakcinisano 189.069 osoba, a 120.128 osoba primilo je obje doze vakcine, navodi se u izvještaju Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH.

Lehne: Balkan vode etno-nacionalisti koji nisu posvećeni napretku

Lehne: Balkan vode etno-nacionalisti koji nisu posvećeni napretku
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:10 0:00

Sud BiH potvrdio optužnicu zbog ometanja istrage u slučaju ‘Dženan Memić’

Bosnia and Herzegovina - On the square of Susan Sontag, in front of the National Theater in Sarajevo, protest the "Justice for Dzenan" is held.

Državni sud potvrdio je optužnicu protiv Zijada Mutapa i njegove kćerke Alise Ramić, te Hasana Dupovca, Josipa Barića i Muamera Ožegovića zbog organiziranog kriminala u vezi s prikrivanjem dokaza o načinu na koji je stradao Dženan Memić.

Prema saopćenju Tužilaštva BiH u kojem je navedeno da je Državni sud potvrdio optužnicu, optuženi se terete da su pristupili skupini za organizirani kriminal formiranoj od strane Zijada Mutapa i drugih, a koja je organizirana radi prikrivanja dokaza o načinu na koji je Memić zadobio teške tjelesne povrede opasne po život 8. februara 2016. godine u Velikoj Aleji na Ilidži, usljed kojih je preminuo nekoliko dana kasnije.

“U optužnici se navodi da su optuženi vršili prikrivanje dokaza i počinitelja fingiranjem dokaza, prikrivanjem njima poznatih činjenica, te poduzimali radnje s ciljem prikrivanja stvarnog načina na koji je Dženan Memić zadobio teške tjelesne ozljede opasne po život”, navodi se u saopćenju.

Prema navodima optužnice, po prethodnom dogovoru, optuženi Zijad Mutap je ostvarivao kontakte s više osoba, među kojima i optuženima, koji su osobno, kao i u dogovoru s njim i po njegovim uputama, u cilju prikrivanja počinitelja i načina stradanja Dženana Memića, počinili nezakonite radnje, stoji u saopćenju.

Oni su, prema Tužilaštvu, neovlašteno i bez naredbe nadležnog suda izuzimali dokaze u vidu snimaka videonadzora, neovlašteno fingirali i podmetali dokaze koji to stvarno nisu, navodili djelatnike Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo (MUP KS) na donošenje i potpisivanje akata koji ne odgovaraju utvrđenom činjeničnom stanju, dostavljali fingirane dokaze na vještačenja, prikazujući iste kao stvarne, te na taj način vršili ometanje i usmjeravanje istrage u pogrešnom smjeru, prikrivali činjenice koje su im poznate, uništavali dokaze prikupljene s mjesta događaja a koji se odnose na stradanje Memića, a sve u namjeri da prikriju stvarne počinitelje i stvarni način na koji je on zadobio teške tjelesne ozljede od kojih je preminuo.

Optuženi se terete za organizirani kriminal u vezi s krivičnim djelima “protuzakonito posredovanje, pomoć počinitelju nakon učinjenog kaznenog djela, sprečavanje dokazivanja i davanje lažnog iskaza”.

Zijad Mutap je otac Alise Ramić, koja je bila u društvu s Memićem u noći kada je stradao, Dupovac je bivši šef Odjela za saobraćajne nesreće MUP-a KS-a, Barić je pripadnik sarajevskog MUP-a, a Ožegović je u februaru 2016. bio uposlenik jednog hotela na Ilidži.

Iz Državnog suda su ranije naveli da je ukinut pritvor prema optuženim, te su im izrečene mjere zabrane, odnosno zabrana napuštanja mjesta boravišta. Mutapu i Dupovcu je određen kućni pritvor.

Pored toga, njima je zabranjeno međusobno sastajanje i bilo koji vid komunikacije, približavanja na udaljenost od 200 metara, ali i bilo koji vid sastajanja i kontaktiranja sa svjedocima Tužilaštva BiH, dok su Ramić, Barić i Ožegović dužni javljati se dva puta sedmično nadležnim policijskim stanicama.

Tužilaštvo se ranije žalilo na rješenje Suda kojim je optuženim ukinut pritvor.

Optužnica u ovom predmetu podignuta je početkom jula ove godine.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG