Linkovi

Teme SAD / SVIJET

SAD ističu da je borba protiv klimatskih promjena u vrhu spoljne politike

Antony Blinken

U susret ovosedmičnom samitu o kilmatskim promjenama u Bijeloj Kući, Sjedinjene Države ističu da je borba protiv klimatskih promjena u vrhu prioriteta vanjske politike, te se nadaju da će pokrenuti revoluciju obnovljive energije.

Američki državni sekretar, Antony Blinken, upozorava da Sjedinjene Države kasne za Kinom u razvoju inovacija u oblasti obnovljive energije.

"Teško je zamisliti da Sjedinjene Države mogu pobijediti u dugotrajnoj strateškoj utrci sa Kinom, ukoliko ne možemo predvoditi revoluciju u obnovljivoj energiji. Trenutno kaskamo za Kinom, koja je najveći proizvođač i izvoznik solarnih panela, vjetroelektrana, baterija i električnih vozila. Drži trećinu svjetskih patenata kada je u pitanju obnovljiva energija. Ako to ne sustignemo, Amerika će propustiti šansu da oblikuje svjetsku klimatsku budućnost na način koji odražava naše interese i vrijednosti. A izgubićemo i bezbroj radnih mjesta za američki narod", rekao je Blinken.

Blinkenov je govor u Fondaciji Chesapeake Bay u Marylandu, odrzao tri dana prije susreta svjetskih lidera, tokom kojeg će se diskutovati saradnja u cilju borbe protiv kilmatskih promjena.

Kineski predsjednik Xi Jinping je pozvan da održi uvodni govor na ovosedmičnom samitu, saopštavaju diplomatski izvori.

Sjedinjene Države i Kina su 17. aprila izdale zajedničko saopštenje, kojim se obavezuju na hitne mjere kontrole klimatskih promjena.

See all News Updates of the Day

Japanski zdravstveni radnici protive se održavanju Olimpijskih igara

Arhiv - Detalj sa protesta protiv održavanja Olimpijskih igara u prijestolnici Tokiju (Foto: Reuters/Issei Kato)

Dio japanskih zdravstvenih radnika pozvao je na otkazivanje Olimpijskih igara koje treba da se održe predstojećeg ljeta.

Udruženje ljekara iz prijestolnice Tokija, organizacija čije članstvo broji oko 6.000 medicinskih radnika iz oblasti primarne zdravstvene zaštite, upozorilo je da su bolnice preplavljene pacijentima usljed pandemije Covida-19, dok se zemlja bori sa porastom slučajeva koronavirusa.

"Tražimo da vlasti uvjere Međunarodni olimpijski komitet da je organizovanje Olimpijskih igara veoma teško i izdejstvuju odluku o otkazivanju igara. Ljekari će se uskoro suočiti sa dodatnim poteškoćama u zbrinjavanju pacijenata, iscrpljenošću usljed ljetnjih vrućina. Ako Olimpijske igre budu doprinijele porastu broja smrtnih slučajeva, Japan će snositi odgovornost", navedeno je u pismu.

Povećanje broja infekcija izazvalo je burne reakcije u zdravstvenom sektoru usljed nedostatka medicinskog osoblja i bolničkih kreveta u pojedinim dijelovima japanske prijestolnice. To su razlozi zbog kojih su vlasti produžile vanredne mjere u Tokiju i još nekoliko područja u zemlji do 31. maja.

Osim Udruženja ljekara Tokija, zabrinutost povodom organizacije i održavanja Olimpijskih igara izrazili su i drugi zdravstveni stručnjaci. Također, stotine hiljada ljudi potpisale su online peticiju kojom se traži otkazivanje te manifestacije.

Japan se ne nalazi među državama koje su iskusile izrazite posljedice globalne pandemije Covida-19, iako su se japanske vlasti našle na meti kritika javnosti pošto je do sada, prema podacima agencije Reuters, vakcinisano svega 3,5 posto populacije od ukupno 126 miliona građana.

Međutim, premijer Jotišide Suga uvjerava javnost da je Japan u mogućnosti da organizuje bezbjedno održavanje Olimpijskih igara u skladu sa primjenom mjera za suzbijanje pandemije.

Pripreme za manifestaciju koja je planirano da traje od 23. jula do 8. augusta 2021. napreduju pod striktinim antipandemijskim protokolima.

Prvobitno, Olimpijske igre u Japanu trebalo je da budu održane u julu i augustu 2020. godine, ali ih je Međunarodni olimpijski komitet odložio zbog razbuktale pandemije da bi, kako je tada saopšteno, bili sačuvani životi sportista.

To je bio prvi put da je ljetnja olimpijska sportska smotra odložena tokom 124 godina duge historije modernog olimpizma. Olimpijske igre nisu održavane u godinama trajanja Prvog i Drugog svjetskog rata.

Japan je u organizaciju igara uložio dvanaest milijardi dolara. To nije jedini masovni sportski događaj koji je odložen. U istoj, 2020. godini, donijete su i odluke o pomjeranju održavanja Evropskog prvenstva u fudbalu, koje bi trebalo da se odigra od 11. juna do 11. jula 2021.

Turska se sprema da nastavi kupovinu ruskog raketnog sistema uprkos primjedbama SAD

Arhiv - Prvi dijelovi odbrambenog raketnog sistema S-400 iskrcavaju se iz ruskog aviona blizu Ankare, 12. juli 2019.

Turska prijeti da će nastaviti sa kupovinom oružja iz Rusije uprkos upozorenjima Washingtona. Dok SAD pojačavaju pritisak na Ankaru da odustane od kupovine ruskog protivraketnog odbrambenog sistema S-400, turski ministar odbrane Hulusi Akar je ovog mjeseca odbacio američke primjedbe. 

"To nije ofanzivni sistem", rekao je Akar i dodao da sistem ne predstavlja prijetnju za bilo koga, na bilo koji način, tamo gdje je raposređen.

"On nije rizik, prijetnja ili opasnost po druge", naglasio je turski zvaničnik.

Washington navodi da najsavremeniji radari na projektilima S-400 predstavljaju prijetnju odbrambenim sistemima NATO-a i pozvao na njihovo uklanjanje.

Međutim, iz Ankare je saopšteno da se razmišlja o kupovini nove količine ruskih projektila. Jedan izvor blizak vladi kaže da je Turska već postigla dogovor sa Moskvom.

Američki državni sekretar Antoni Blinken u aprilu je upozorio Tursku da bi mogle da joj se uvedu sankcije ako kupi drugo ruskog oružje, uključujući i dodatne raketne sisteme S-400.

Zbog zabrinutosti povodom sistema S-400, Washington je spriječio Tursku da modernizuje svoju staru vojnu avijaciju američkim avionima F-35.

Međutim, savjetnik turskog predsjednika Mesut Casin upozorio je da Washington time samo primorava Tursku da još više produbi vojne veze sa Rusijom.

"Potrebno nam je 200 borbenih aviona. To je realnost, ali nam SAD ne daju borbene avione. Tako da vi (SAD) vršite pritisak na Tursku da kupuje ruske avione, mi ne želimo da ih kupujemo", rekao je Casin i dodao: "Ali ako nam SAD ne daju borbene avione, možemo da kupujemo ruske, jer su nam ti avioni potrebni".

Analitičari predviđaju da Ankara neće kupovati novo rusko oružje prije planiranog susreta predsjednika Turske i SAD na marginama NATO samita u junu.

Arhiv- Ruski predsjednik Vladimir Putin i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rukuju se za vrijeme sastanka u Kremlju, 5. marta 2020.
Arhiv- Ruski predsjednik Vladimir Putin i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rukuju se za vrijeme sastanka u Kremlju, 5. marta 2020.

Ilham Uzgel, analitičar međunarodnih odnosa koji piše za portal Duvar News izjavio je da su američko-turski odnosi talac kupovine oružja od Rusije.

"Ona tu stoji kao kamen spoticanja i sumnjam da mogu nešto da urade", ocijenio je Uzgel. "To je preduslov koji su SAD zadale Turskoj i nisam nikada do sada vidio da je Turska do te mjere satjerana u ćošak".

Šef turske diplomatije Mevlut Cavusolgu​ kaže da Washington treba da prevaziđe svoje primjedbe, i odlučan je da Turska neće odustati od kupovine ruskih odbrambenih sistema.

Međutim, neki analitičari predviđaju da bi Ankara ipak mogla da bude spremna na dogovor ukoliko Washington ponudi određene ustupke.

Vrhovni sud će razmatrati zakon koji ograničava pravo na abortus

Vrhovni sud, najviša američke sudska institucija. (Foto: Reuters)

Vrhovni sud Sjedinjenih Država razmotrit će zakon o abortusu države Mississippi što bi moglo relativizirati presudu Roe protiv Wadea iz 1973. kojom je legalizovano pravo na abortus širom zemlje.

Ta najava vratila je nadu dijelu konzervativne zajednice u SAD da bi u upotrebu mogao biti vraćen zakon američke države Mississippi, kojim se abortus zabranjuje nakon 15. nedjelje trudnoće, izvijestila je agencija Reuters.

Slučaj će biti razmatran tokom sljedećeg perioda sesija Vrhovnog suda, koji počinje u oktobru i završava se u junu 2022. Sudsko vijeće, u kojem dominira konzervativna većina, razmatrat će zakon države Mississippi. U zavisnosti od epiloga mogao bi se otvoriti put da presuda donijeta prije 48 godina, koja je predstavljala temelj za legalizaciju abortusa bude opovrgnuta, što je dugogodišnji cilj američkih vjerskih konzervativaca.

U sudskoj odluci odluci Roe protiv Wadea, potvrđenoj 1992. precizirano je da države ne mogu da zabrane abortus između 24. i 28. nedjelje starosti ploda. Zakon države Mississippi, kojim je abortus regulisan, zabranjuje ga znatno ranije.

Također, presudom Roe protiv Wadea ženama je na temelju ustavnog prava na ličnu privatnost omogućen abortus. Sud je u odluci iz 1992. u okviru postupka koji se vodio u američkoj državi Pennsylvania, ponovio presudu iz 1973. i zabranio donošenje zakona koji, kako je tada obrazloženo, neprikladno opterećuju mogućnost žena da abortiraju.

Protivnici abortusa u Americi nadaju se da će Vrhovni sud ograničiti ili čak poništiti presudu Roe protiv Wadea iz 1973. Inače, sastav sudija Vrhovnog suda prošle godine, sa 5:4 u korist konzervativne većine, promijenjen je na 6:3, nakon što je na položaj sudije imenovana Amy Coney Barret​, koju je na tu funkciju predložio bivši predsjednik Donald Tramp.

Ona je u sudu zamijenila pokojnu Ruth Bader Ginsburg​, sutkinju čija su dostignuća u oblastima zaštite ljudskih prava, seksualnih manjina, prava žena mnogobrojnim poštovaocima postala životna inspiracija.

Zakon donijet u državi Mississippi 2018. godine, kao i drugi slični u državama predvođenim republikancima, usvajani su sa punom sviješću da su u potpunoj suprotnosti sa presudom Roe protiv Wadea

Pošto je Ženska zdravstvena organizacija Jackson, jedina klinika u Mississippiju na kojoj je moguće podvrći se abortusu, uputila tužbu u namjeri da blokira tu mjeru, federalni sudija je presudio protiv države. Isti zaključak usvojio je i apelacioni sud u New Orleansu, uputivši državu da se žali Vrhovnom sudu.

"Države mogu da regulišu postupke prekida trudnoće sve dok neprimjereno ne opterećuju prava žena - ali ne mogu zabraniti pobačaje. Zakon o kome je riječ zabranjuje", objasnio je u svojoj presudi sudija Patrick Higginbotham

Abortus je i dalje tema o kojoj američka javnosti ima duboko podijeljeno mišljenje. Hrišćanski konzervativci najviše mu se protive. Podvrgavanje tom medicinskom zahvatu prekida trudnoće u SAD neprekidno opada od ranih osamdesetih godina prošlog vijeka, i prema podacima neprofitnog instituta Gatmaker, dostiglo je najniži nivo u posljednjih nekoliko godina.

Blinken boravi u Danskoj na razgovorima o ekonomiji i klimi

Državni sekrerar SAD Antony Blinken maše nakon izlaska iz aviona na aerodromu u Kopenhagenu, Danska, 17. mart 2021.

Američki državni sekretar Antony Blinken boravi u ponedjeljak u Danskoj na razgovorima o ekonomskim, bezbjednosnim i klimatskim pitanjima, kao i o stalnom nastojanju administracije Bidena da ojača veze sa saveznicima SAD.

Blinkenov raspored uključuje sastanke sa danskom premijerkom Mette Frederiksen​ i kraljicom Margrethe​om II, kao i obilazak laboratorije za kvantne materijale na Univerzitetu u Kopenhagenu.

Nakon Danske, Blinken kreće prema Rejkjaviku na Islandu, gdje će učestvovati na ministarskom sastanku Arktičkog savjeta.

Blinken je rekao da je Kopenhagen "prva stanica na putovanju koje će fokus staviti na jačanje NATO, partnerstvo na Arktiku, suočavanje s klimatskom krizom i rješavanje drugih globalnih izazova sa kojima se suočavamo".

Na marginama razgovora na Islandu, Blinken treba da se sastane sa ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovom, što je, kako saopštava State Department, prilika da razgovara o izgradnji "predvidljivijeg odnosa s Rusijom" i oblastima od zajedničkog interesa.

"Produžili smo važan Ugovor o novom START-u na pet godina odmah, ali takođe gledamo na područja u kojima se Rusija ponašala agresivno i preduzimala zlonamjerne napore koje će, kako je rekao predsjednik, koštati", rekao je novinarima visoki zvaničnik State Departmenta čije ime nije navedeno. "Nećemo stajati skrštenih ruku. Ne težimo eskalaciji, jednostavno, opet, tražimo predvidljiviju, stabilniju vezu. I mislim da postoje područja u kojima možemo razgovarati o tim stvarima sa ministrom spoljnih poslova Lavrovom."

Poboljšava se snabdijevanje gorivom u SAD, u nekim područjima i dalje nestašica

Red vozila pred benzinskom pumpom usljed nestašice u Sjevernoj Karolini (Foto: REUTERS/Jonathan Drake)

Nestašica goriva koja je pogodila potrošače na istočnoj obali Sjedinjenih Država polako jenjava pošto je najveći naftovod u zemlji, Colonial Pipeline, u potpunosti obnovio kapacitete distribucije nakon cyber napada na tu kompaniju.

Međutim, čak i uz poboljšanje snabdijevanja najmanje trećina benzinskih pumpi bila je bez goriva u američkim državama Maryland, Virginia i Georgia, objavila je kompanija GasBuddy koja se, između ostalog bavi praćenjem stanja na tržištu goriva, izvijestila je agencija Reuters.

Ukupan broj pumpi na kojima u nedjelju nije bilo goriva iznosio je 12.870, što je manje od 13.450 koliko ih je bilo u subotu – i 16.000, koliko je iznosila maksimalna brojka, tokom krize u snabdijevanju, izjavio je predstavnik GasBuddyja Patrick de Haan.

Colonial Pipeline je u subotu saopštio da sistemi te kompanije funkcionišu normalno, dok u nedjelju nisu bili dostupni za komentar, javio je Reuters.

Period normalizacije distribucije obilježila je masovna potražnja za gorivom građana, čiji su uzroci u američkoj javnosti tumačeni paničnom reakcijom građana, kao i porast cijena.

Potražnja za gorivom u subotu je opala za skoro 15% u odnosu na period prije nedjelju dana, podaci su GasBuddyja, što je koincidiralo sa prekidom nastojanja građana da prave zalihe.

Istovremeno, tokom posljednjih nedjelju dana prosječna cijena benzina na nacionalnom nivou porasla je za više od tri dolara, najviše od oktobra 2014. godine, objavila je američka Automobilska asocijacija.

Američke vlasti označile su hakersku grupu "DarkSide", kao odgovornu za cyber napad na najveći američki naftovod. Ta grupa objelodanila je da je nedavno hakovala još četiri kompanije.

U slučaju Colonial Pipelina tražili su otkupninu, ali nije jasno koliko je novca zatraženo, niti da li je kompanija isplatila bilo kakve novčane sume. Bloomberg i New York Times objavili su da je Colonial Pipeline platila otkup skoro 5 miliona dolara.

Predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden ponovio je u četvrtak da ne vjeruje da je ruska vlada umiješana u cyber napad na glavnu američku kompaniju za distribuciju naftnih derivata, ali je dodao da odgovorni za napad žive u Rusiji.

Sjedinjene Države su sredinom aprila pooštrile sankcije uvedene Ruskoj federaciji. Predsjednik Biden je tada rekao da SAD ne mogu stranoj sili da se miješa u izborni process ili da na njenoj teritoriji sprovodi cyber napade.

Dvije države su trenutno u fazi značajnog zahlađenja odnosa.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG