U svom inauguralnom govoru u nedjelju novi ukrajinski predsjednik Viktor Juščenko izjavio je da je politički cilj njegove vlade demokracija i geopolitička orijentacija prema Europi. Odmah sljedeći dan, novi predsjednik je otputovao u službeni posjet Rusiji u pokušaju da ublaži napetosti izazvane otvorenom podrškom Kremlja suparniku gospodina Juščenka na izborima.
Koliko teško će biti za Viktora Juščenka da se kreće prema integraciji u europske institucije, a da istovremeno ne otuđi od sebe svog moćnog susjeda? O toj je temi Ivana Kuhar razgovarala s Arielom Cohenom, stručnjakom za ruska i euroazijska pitanja.
Nazivajući pobjedu tzv. Narančaste revolucije "pobjedom slobode nad tiranijom", ukrajinski predsjednik je rekao – citiramo – "naš put u budućnost je put kojim se kreće ujedinjena Europa". Međutim, već sljedeći dan, nakon trosatnog razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, gospodin Juščenko je Rusiju nazvao "vječnim strateškim partnerom njegove zemlje".
Kako će Rusija reagirati na ukrajinske aspiracije za tješnjim vezama s Europom?
Ariel Cohen iz washingtonske Zaklade Heritage kaže da Rusija nema veliki izbor: "Zabilježena je ruska izjava da se Rusija ne protivi ukrajinskom, niti bilo čijem drugom, članstvu u Europskoj uniji. Međutim, Rusija istovremeno promiče euroazijsko ekonomsko područje, a članice takvog ekonomskog bloka spriječile bi Ukrajinu da pristupi Europskoj uniji, stoga jer će postojati pravila i propisi koji će biti u suprotnosti sa zahtjevima za članstvo u EU. U stvarnosti, tražeći od Ukrajine da pristupi tom euroazijskom ekonomskom prostoru, Rusija pokušava blokirati ukrajinsko članstvo u Europskoj uniji."
Gospodin Cohen dodaje da bi ruski vojni planeri postali vrlo uznemireni ukoliko Ukrajina postane članica NATO saveza, posebno ukoliko ne bi postavila ograničenja na broj NATO-vih vojnika na svom teritoriju. S druge strane, NATO je pokazao da je stabilan partner i miroljubiv susjed Rusije. Ariel Cohen vjeruje, međutim, da bi ruski vojni planeri trebali imati druge prioritete – radikalni Islam na sjevernom Kavkazu i u središnjoj Aziji koji predstavlja neposrednu vojnu prijetnju Rusiji.
Rusija je najveći ukrajinski trgovinski partner i opskrbljivač energijom, koju Ukrajini prodaje uz snižene cijene. A što ako Rusija bude nezadovoljna ukrajinskim pomacima prema Zapadu? Hoće li pasti u napast i odgovoriti ekonomskim pritiskom na svog susjeda? Ariel Cohen objašnjava da takva taktika ne bi bila djelotvorna u dugoročnom smislu:
"Ukoliko Rusija počne povećavati cijene energije, Ukrajina će odgovoriti povećanjem pristojbi za rusku energiju i robu koji prolaze na svom putu do Europe kroz ukrajinski teritorij. Isto tako, ako Rusija ne želi na sebe navući dugoročno nezadovoljstvo običnih ukrajinskih građana, koji bi u tom slučaju plaćali veće cijene energije i za to krivili Rusiju, vjerujem da Moskva mora biti oprezna i ne odgovoriti na taj način."
Rusija i Ukrajina trebaju jedna drugu na mnogo načina - kaže gospodin Cohen. Između 500 tisuća i milijun Ukrajinaca rade u Rusiji. Rusija je zainteresirana za radnu snagu jer njeno slavensko stanovništvo ima nisku stopu nataliteta. Sve u svemu, kaže Ariel Cohen iz washingtonske Zaklade Heritage, Rusija i Ukrajina imaju mnoge zajedničke interese i trebat će raditi na rješenju nesuglasica.
Nakon jučerašnjeg susreta s Vladimirom Putinom, predsjenik Juščenko je danas započeo petodnevnu europsku turneju. Prva postaja na tom putu je Strasbourg, gdje se danas obraća Vijeću Europe.
