Američka državna tajnica Condoleezza Rice putuje danas u Moskvu na razgovore s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i drugim dužnosnicima. Novinar Glasa Amerike Andre de Nesnera pripremio je osvrt na odnose između Washingtona i Moskve.
Ovo će biti prvi put Condoleezze Rice u Moskvu otkako je početkom siječnja preuzela dužnost državne tajnice. Gospođa Rice radit će s ruskim dužnosnicima na pripremi posjeta predsjednika Busha Moskvi u svibnju povodom obilježavanja 60. obljetnica kraja drugog svjetskog rata u Europi. Na nedavnoj konferenciji urednika američkih dnevnih listova, gospođa Rice je kazala da će ruskim dužnosnicima poručiti da "je demokratska, dinamična i bogata Rusija – interes svih."
Ruski analitičari izražavaju zabrinutost zbog – kako kažu – anti-demokratskih poteza koje je predsjednik Putin poduzeo u zadnjih nekoliko godina.
Michael McFaul, stručnjak za Rusiju iz Instituta Hoover, kaže da je Putin vodio politiku zastrašivanja ruskih medija te da je konsolidirao vlast u dužnosti predsjednika: "Zatim je oslabio građansko društvo i političke stranke uz pomoć raznih novih zakona, tako da su danas znatno slabiji kao izvor neovisne političke moći nego prije. Parlament je nekada mogao donekle služiti za obuzdavanje moći predsjednika, ali to više ne može. Na kraju je Putin eliminirao i izravne izbore za guvernere, što znači da će guverneri sve više biti pod kontrolom Kremlja."
Svi ti potezi naveli su organizaciju za zaštitu ljudskih prava Freedom House da u svojem najnovijem izvještaju o slobodama u svijetu Rusiju preklasificira iz skupine "djelomično slobodnih" u skupinu "neslobodnih zemalja". Neki stručnjaci kažu da predsjednik Bush nije dovoljno snažno kritizirao ruskog čelnika, s kojim ima dobre osobne odnose.
No nakon summita u Bratislavi krajem veljače, predsjednik Bush rekao je novinarima da je u razgovoru s Putinom spomenuo važnost demokratskih ideala: "Istaknuo sam svoju zabrinutost zbog ruske predanosti poštivanju općih načela. To sam učinio na prijateljski i konstruktivan način. Ponovno sam istaknuo svoje uvjerenje da pravu sigurnost i blagostanje svakoj zemlji donose jedino demokracija i sloboda. Možda se ne slažemo uvijek jedni s drugim, ali smo pronašli mnogo dodirnih točaka."
Stručnjaci kažu da je jedna od tih dodirnih točaka borba protiv međunarodnog terorizma. Tijekom summita u veljači, dvije strane odlučile su proširiti suradnju kako bi postojeće nuklearno oružje ne bi dopalo u ruke terorista. Matthew Bunn, stručnjak za nuklearno oružje sa sveučilišta Harvard, kaže da je čuvanje ruskih nuklearnih objekata izuzetno važno: "Ukoliko se dobro financirana i dobro organizirana teroristička organizacija uspije dokopati osnovnih sastojaka za nuklearnu bombu, kao što su visokoobogaćeni uran ili plutonij, tada je moguće da bi teroristi mogli sastaviti primitivnu nuklearnu napravu, što Osama bin Laden pokušava ostvariti već deset godina. Dakle, sada smo u utrci s teroristima – treba što prije zaštititi zalihe nuklearnih komponenti u Rusiji i diljem svijeta kako ne bi pale u ruke teroristima."
Analitičari smatraju da u bližoj budućnosti neće biti bitnijih promjena u američko-ruskim odnosima. Tako misli i Michael McFaul iz Instituta Hoover: "Američka politika prema Rusiji vjerojatno će ostati na zadanom pravcu. To se uvijek događa u drugom mandatu nekog predsjednika. Dakle, američka politika se neće mijenjati zbog negativnog razvoja situacije u Rusiji, ali ne treba očekivati niti neke nove incijative usmjerene na veću uzajamnu suradnju."
Stručnjaci tvrde da je predsjednik Bush suočen s neugodnim izborom. S jedne strane, mora nastaviti kritizirati anti-demokratske poteze ruskog predsjednika, no s druge strane ne smije ga niti otuđiti i tako dovesti dvije zemlje na put konfrontacije.
