Predsjednik George Bush je u sinoćnjem Govoru o stanju nacije izjavio da će dodatna vojna pojačanja koja se šalju u Irak učiniti tu zemlju sigurnijom, te da će to osjetiti kako sami Iračani tako i američki vojnici na službi u Iraku. O predsjednikovom govoru pred oba doma Kongresa izvještava Scott Stearns.
U svom prvom Govoru o stanju nacije pred Kongresom u kojem većinu ima Demokratska stranka, predsjednik Bush je čestitao demokratima. 'U Kongresu je došlo do promjena, no nije se promijenila naša odgovornost pred građanima' – rekao je predsjednik Bush.
"Ovo nije prvi put da je vlast u zemlji podijeljena između dvije stranke. Ovo nije prvi put da se u zraku osjeća neizvjesnost. Kao i drugi prije nas, i mi može surađivati bez obzira na razlike. I mi ćemo postići velike stvari za naš američki narod. Građani ne mare mnogo o tome koji je političar u kojoj stranci, ukoliko je on spreman surađivati s kolegama iz druge stranke, na postizanju općeg dobra" - rekao je američki predsjednik.
Ankete pokazuju da većina Amerikanaca ne odobrava način na koji predsjednik obavlja svoj posao. U siječnju 2002. godine, neposredno nakon terorističkih napada na Ameriku, predsjednik je održao Govor o stanju nacije kada je 84 posto Amerikanaca smatralo da on dobro obavlja svoj posao. Danas to misli tek 34 posto Amerikanaca.
Dobar dio smanjene popularnosti rezultat je protivljenja ratu u Iraku. Predsjednik je već najavio nov pristup tamošnjoj misiji – prije dva tjedna najavio je slanje dodatnih 21 tisuću vojnika. Također, najavio je da će Washington tražiti od iračkih vlasti veću odgovornost kada je u pitanju politička stabilnost zemlje te suradnja različitih frakcija. Bijela kuća smatra da je rat u Iraku nepopularan djelomično i zbog toga što američka javnost ne shvaća povezanost između tamošnjeg sukoba i unutrašnje sigurnosti u samim Sjedinjenim Državama.
Zbog toga je predsjednik Bush u Govoru o stanju nacije više govorio o širim implikacijama globalnog rata protiv terorizma, izjavivši da je riječ o ideološkom ratu između umjerenih snaga i ekstremista, a da je na kocki i američka nacionalna sigurnost. "Kada u inozemstvu pomažemo umjerenim snagama, reformatorima, hrabrim ljudima koji se zalažu za demokraciju, mi time unapređujemo i našu nacionalnu sigurnost. Jedno od velikih pitanja našeg vremena glasi: hoće li Amerika pomoći narodima Srednjeg istoka da izgrade slobodna društva te uživaju u slobodama na koje ima pravo cijelo čovječanstvo. Moj odgovor na ovo pitanje glasi – mi im moramo pomoći, i zbog naše vlastite sigurnosti" - rekao je predsjednik Bush.
Predsjednik je u Kongresu sinoć rekao da je svjestan protivljenja njegovom planu o slanju dodatnih vojnih pojačanja u Irak. Međutim, upozorio je gospodin Bush, neuspjeh u Iraku imao bi ozbiljne i dalekosežne posljedice: "Ako se američka vojska povuče prije no što je Bagdad stabilan, iračku će vlast srušiti ekstremisti. U tom slučaju, možemo očekivati sukob gotovo epskih razmjera, između šijita koje će pomagati Iran i sunita, kojima će pomoći al-Qaida i pristaše bivšeg iračkog režima. Nasilje bi se tada moglo proširiti i na druge zemlje i cijela će regija biti uvučena u ovaj sukob."
To je i cilj američkih neprijatelja – rekao je predsjednik Bush. 'U kaotičnom Iraku oni traže utočište, regrutiraju nove borce, prikupljaju sredstva za nove akcije – u sve jačoj želji da nanesu štetu Americi', rekao je predsjednik Bush. Osim Iraka, od drugih međunarodnih tema, predsjednik je govorio o obnovi izraelsko-palestinskog mirovnog procesa, u vojnoj kampanji protiv talibana u Afganistanu te o međunarodnoj suradnji da se obustave sjevernokorejski nuklearni program.
Predsjednik je dodao da će Amerika i dalje govoriti u prilog ljudskih prava, u zemljama gdje se ona krše – na Kubi, u Bjelorusiji i u Burmi. Također, Washington će nastojati probuditi savjest svijeta kad aje u pitanju tragična situacija u sudanskoj pokrajini Darfur. Predsjednik Bush je također pozvao Kongres da nastavi s financiranjem američke pomoći inozemstvu, pogotovo kada je riječ o borbi protiv gladi, siromaštva, AIDS-a i malarije. 'Američka vanjska politika mnogo je više od rata i diplomacije' – izjavio je predsjednik Bush u svom godišnjem Govoru o stanju nacije.
Dobar dio predsjednikova govora odnosio se na unutrašnju politiku. Predsjednik je predložio da se u sljedećih deset godina američka potrošnja benzina smanji za petinu. Ovaj se cilj može postići – rekao je predsjednik Bush – ukoliko se počnu proizvoditi automobili koji manje troše, te ako se koriste alternativni izvori energije, poput etanola.
Predsjednik je također govorio u prilog sveobuhvatne reforme imigracijskog sustava a predložio je i načine da se zdravstveno osiguranje zajamči i ljudima koji ga sada ne mogu priuštiti ili ga ne primaju na radnom mjestu. Predsjednik Bush zatražio je od Kongresa da prihvati njegov plan o povećanju kopnenih snaga američke vojske kao i Marinskog korpusa, za 92 tisuće vojnika.
Prema anketi televizijske mreže CBS, tek 28 posto Amerikanaca smatra da predsjednik Bush dobro obavlja svoj posao – što je najniža popularnost ovog predsjednika do sada. Prema ovoj anketi, slanju novih pojačanja u Irak protivi se dvije trećine Amerikanaca.
