Tijekom ovog mjeseca Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda predsjedavaju Sjedinjene Države. Ovo je prilika za intervju s Johnom Boltonom, američkim veleposlanikom u svjetskoj organizaciji, koji je nedavno posjetio Glas Amerike i razgovarao s Carol Castiel i Peterom Heinleinom.
Veleposlanik Bolton kaže da su u ovom trenutku najvažniji dugoročni prioriteti Vijeća sigurnosti - sprečavanje širenja oružja za masovne uništavanje te rat protiv terorizma na globalnom planu. U veljači će se izvršno tijelo svjetske organizacije vjerojatnije najviše baviti iranskim nuklearnim programom. Vijeće sigurnosti bi, naime, moglo izglasati sankcije protiv Irana, zbog nepoštivanja međunarodnih obveza o neširenju nuklearnog oružja. Sjedinjene Države smatraju da je iranski nuklearni program prijetnja svjetskom miru, no kako u to uvjeriti Rusiju i Kinu – upitala je Carol Castiel Johna Boltona.
John Bolton: Nema garancija kako će o ovome glasati Rusija i Kina, no trebamo ih uvjeriti da je širenje oružja za masovno uništavanje, pogotovo nuklearnog oružja i balističkih raketa, opasno i za njih. Jer, širenje oružja za masovno uništenje nije prijetnja uperena samo k jednoj zemlji, već je to univerzalna opasnost.
Međutim, Iran je nastavio sa svojim nuklearnim projektom, za kojeg Zapad tvrdi da ima vojnu namjenu, dok pak Teheran tvrdi da mu je svrha isključivo mirnodopska. Postoji li u Washingtonu zabrinutost da bi pritisak na Iran mogao biti kontraproduktivan?
John Bolton: Ne, takva zabrinutost ne postoji. Iranci nas, ja mislim, žele preplašiti. Njihov je cilj uvjeriti svjetsku javnost da su se oni u stanju ponašati iracionalno. No, to nas neće zaplašiti. Naš je predsjednik jasno rekao da je iransko posjedovanje nuklearnog oružja nešto što je za Washington neprihvatljivo. Prognoziram da će Iran u sljedećih nekoliko tjedana prijetiti, pokušat će unijeti zabunu među protivnike, a onda će najaviti da je ipak spreman ponovno poštivati svoje obveze. Pravit će se kao da im je ponovno stalo do pregovora. No, cilj Teherana je nepromijenjen posljednjih 20 godina. Iranci žele imati atomsko naoružanje. Mi to ne možemo dopustiti.
Veleposlanik John Bolton je poznat po svojoj kritici svjetske organizacije, i njegova je kandidatura za ambasadora u Ujedinjenim narodima upravo zbog toga mjesecima bila blokirana u Senatu Sjedinjenih Država. Međutim, mnoge se države članice slažu u tvrdnji Washingtona da je aparat Ujedinjenih naroda birokratiziran i glomazan, te da u njemu – kako je rekla novinarka Glasa Amerike Carol Castiel – 'ima previše malverzacija, nesvrsishodnog trošenja novca i korupcije'. Koje konkretne reforme u Ujedinjenim narodima predlaže Washington – upitali smo Johna Boltona.
John Bolton: Mnoge su uvedene prije par mjeseci, no do njih je trebalo doći prije 20 godina, a ne tek danas. Primjerice, osnivanje ureda za etično poslovanje. Na prošlogodišnjem summitu UN-a je najavljena evaluacija svih programa svjetske organizacije, i mi od nje mnogo očekujemo. Jedan od najozbiljnijih problema je činjenica da je aparat svjetske organizacije postao glomazan a da ne postoji strateško planiranje – novi se odjeli i programi jedino množe, a nikad ukidaju. A mnogi od njih su već preživjeli svoju svrhu, mnogi se dupliraju, mnogi su neefikasni. Mi smo svjesni da će o ovom pitanju biti dosta raspre, te da se ne slažu svi s nama.
Državna tajnica Condoleezza Rice pozvala je nedavno na uvođenje – kako je rekla – revolucionarnih reformi u svjetskoj organizaciji.
John Bolton: Uvjete koji vladaju u Ujedinjenim narodima najbolje je opisao Paul Volcker, bivše čelnik američke Središnje banke nedavno koji je vodio istragu u skandalu 'Nafta za hranu'. On je način rada na East Riveru nazvao 'kulturom pasivnosti'. Mi to nastojimo promijeniti. No, to je teško jer su mnoge zemlje, a i mnogi dijelovi aparata Ujedinjenih naroda, zadovoljni sa sadašnjim stanjem.
Jedan od konkretnih reformi koje su u tijeku je transformacija Komisije Ujedinjenih naroda za ljudska prava. U njoj su posljednjih godina često sjedili predstavnici najvećih kršitelja ljudskih prava, zemalja poput Libije, Sudana, Kube i Zimbabvea, kojima je polazilo za rukom da ponekad nametnu i vlastiti dnevni red. Sjedinjene se Države zalažu za ukidanje ove komisije i osnivanje Vijeća za ljudska prava pri svjetskoj organizaciji. Washington se zalaže za promjene u ovom tijelu koje ne bi bile samo kozmetičke. Carol Castiel je upitala Johna Boltona da li je optimist u vezi s ovim pitanjem.
John Bolton: Nisam niti optimist, a niti pesimist. Ja sam realist; svjestan sam da je ovo teško pitanje. Zemlje koje se protive promjenama na ovom području imaju priličnu podršku, vrlo se efikasno odupiru reformi. Vidjet ćemo kako će ići. No, važno je da se učvrsti uvjerenje da Sjedinjene Države žele ozbiljnu, stvarnu reformu, a ne kozmetičke poteze.
Reforme su spore vjerojatno i zbog toga što je u svjetskoj organizaciji u tijeku postupak izbora novog glavnog tajnika. Peter Heinlein biranje prvog čovjeka Ujedinjenih naroda naziva upravo 'bizantinski složenim'. Upitao je Johna Boltona, kakve bi opće karaktieristike, po mišljenju Washingtona, trebao imati novi glavni tajnik.
John Bolton: Želimo nekoga tko može ispuniti kriterije koje postavlja Povelja Ujedinjenih naroda koja za glavnog tajnika kaže da je to čelni administrativni dužnosnik svjetske organizacije. Ima mnogo drugih aspekata koji se gledaju, no mi smatramo da će se važne reforme provesti jedino ako se izabere osoba koja je zaista sposobna voditi ovako veliki aparat. Takvu osobu treba tražiti po cijelom svijetu, a ne u regiji koja navodno u ovom trenutku ima prednost, po nekom ključu. Sjedinjene Države nikad nisu priznale načelo takve geografske rotacije. Odgovaralo bi nam da je novi glavni tajnik iz Azije, jer se smatra da je ovaj kontinent na redu, no bili bi vrlo zadovoljni da je glavni tajnik i s nekog drugog kontinenta. Također, bilo bi dobro kada bi se izbor već znao sredinom ove godine, jer će se tako ta osoba dobro moći pripremiti za početak mandata, prvog siječnja 2007.
Smatraju li Sjedinjene Države da bi se Vijeće sigurnosti trebalo proširiti novim članicama?
John Bolton: Jasno smo iskazali naše mišljenje da su manje promjene u sastavu Vijeća sigurnosti opravdane, jer više nije 1945. Smatramo da Japan zavrijeđuje da postane stalni član Vijeća sigurnosti. O drugim potencijalnim stalnim članicama nismo još čvrsto odlučili. O tome se dosta debatiralo, a nema konsenzusa. Zbog toga, smatramo da se u ovom trenutku ipak treba koncentrirati na druge reforme, prije svega na promjene u administrativnom aparatu svjetske organizacije.
