Hrvatsku u Europskoj Uniji želi više Europljana nego li Hrvata - nalaz je najnovije provjere stava europske javnosti prema proširenju.
Više stanovnika EU nego li Hrvatske želi Hrvatsku u Uniji. Ovo otkriće zanimljiv je podatak iz netom objavljene široke analize javnog mnijenja u 25 država – članica Unije. Anketirano je gotovo 30 tisuća osoba.
Polovica anketiranih podržava proširenje. Protiv proširenja je 38 posto anketiranih.
Na listi najpopularnijih zemalja koje nisu članice vode Švicarska (78 posto za, 13 posto protiv, devet posto neopredijeljenih), Norveška (78 posto za, 12 posto protiv) i Island, sa 70 posto za, 17 posto protiv).
Odmah iza njih plasirala se Hrvatska. Za ulazak Hrvatske u Uniju je 52 posto anketiranih - više nego u nedavnim ispitivanjima javnog mnijenja u Hrvatskoj. 34 posto anketiranih je protiv članstva Hrvatske u Uniji, a 14 posto nema nekakvog mišljenja.
Hrvatska se - što je opet znakovito - u očima Europljana plasirala bolje nego li zemlje koje bi u Uniju trebale ući 1. siječnja 2007. godine ili najkasnije godinu poslije, Bugarske i Rumunjske. Bugarska je dobila 50 posto podrške, 36 posto anketiranih je protiv dok je za članstvo Rumunjske svega 45 posto anketiranih, uz 41 posto protiv.
Iza ove dvije zemlje anketirani su smjestili državu koja nije čak ni potencijalni kandidat, Ukrajinu. Poslije Ukrajine slijede zemlje zapadnog Balkana. Predvodi ih Makedonija. 43 posto anketiranih zagovara ulazak ove zemlje u Uniju, 41 posto je protiv. 42 posto sudionika ankete dalo bi zeleno svjetlo Bosni i Hercegovini, zaustavilo bi je 43 posto. Da je Srbiji i Cnroj Gori mjesto u Europskoj uniji misli 40 posto anketiranih, suprotnog je stava 44 posto. Na zaleđu popularnosti je Albanija koju bi u Uniju željelo primiti svega 36 posto anketiranih a ulazak joj spriječiti čak 50 posto.
U novim članicama raspoloženje za proširenje i dalje je bolje nego li u starome društvu. U tek primljenim članicama, 72 posto stanovništva podržava nastavak procesa proširenja.
