U globalnoj ekonomiji, jedna od najtraženijih kvaliteta je kreativnost. Natjecanje za najtalentiranije mlade stručnjake dovodi do promjena u zemljama koje se nalaze na čelu globalizacijskih trendova. Amerika, međutim, u privlačenju kreativnih ljudi više nije vodeća svjetska sila, i to bi joj u budućnosti moglo štetiti – tvrdi Richard Florida, autor knjige 'Bijeg kreativne klase – novo globalno natjecanje za talent'.
Richard Florida je autor bestsellera iz 2002. godine, studije naslovljene 'Uspon kreativne klase'. Glavna teza njegova istraživanja glasila je: najuspješniji američki gradovi su oni kojima uspijeva privući najtalentiranije, najkreativnije ljude – bilo da se radi o znanstvenicima, umjetnicima, poslovnim ljudima ili inženjerima. U posljednje tri-četiri godine, međutim, ne natječu se za najtalentiranije mlade ljude samo Seattle, New York, Boston i Los Angeles, već i mnogi drugi gradovi diljem svijeta – tvrdi ovaj profesor Sveučilišta George Mason.
"Ne može se reći da će jedan grad ili jedna zemlja na globalnom planu steći dominantan položaj. Gradova koji privlače uspješne i talentirane mlade ljude već sada ima vrlo mnogo. Jer, ključ globalnog uspjeha ne krije se u tome koliko ćete prodati ili kupiti automobila, hamburgera ili Coca Cole. Ključ uspjeha ne krije se čak niti u financijskim tokovima između Londona, Zuricha, New Yorka i Tokija. Sve je to važno, no najvažnije je u kojem se smjeru kreću talentirani i kreativni ljudi. Natjecanje za ljudski talent postaje zato sve oštrije" - tvrdi Richard Florida.
On je inače ovu činjenicu otkrio u Wellingtonu, na Novom Zelandu. Bio je pozvan da posjeti filmski studio režisera Petera Jacksona, autora serijala o Gospodaru prstenova. "Ono što me je najviše impresioniralo bila je činjenica da je tamo radilo oko 200 ljudi sa svih strana svijeta, ne samo 'filmaša', već ljudi različitih profesija – od autora kompjuterskog softwarea pa do animatora. Kad razmišljate o američkoj kreativnosti, pomislite i na Hollywood, koji je zaista uspješan. No, ako je Peter Jackson u Wellington uspio dovući sve te talentirane ljude, onda se možete upitati – što li se događa na drugim stranama svijeta?"
Od Melbournea u Australiji, Štokholma u Švedskoj pa do Vancouvera u Kanadi – sve je više gradova koji se transformiraju u rasadnike talenta, u centre novih, dinamičnih poduzetničkih pothvata. U isto vrijeme, strahuje Richard Florida, Amerika se polako lišava 'useljeničkog elana', koji je tradicionalno bio jedan od pogonskih motora materijalnog i intelektualnog napretka ove nacije: "Da nije bilo imigranata, Amerika ne bi imala niti Hot Mail, niti Yahoo, a niti Google i Microsystems. Sve su to, razmjerno nedavno, stvorili stranci, koji su u Ameriku došli na post-diplomske studije, ovdje ostali i izgradili biznis."
Ankete pokazuju da mnogi strani studenti, pogotovo iz Indije i Kine, danas sve više iskazuju želju da se nakon studija vrate kući, jer i u njihovim domovinama vlada prilično dobra atmosfera za kreativne ljude, koji i tamo mogu uspjeti. Richard Florida smatra da je jedan od razloga zbog čega Amerika sve teže privlači mlade talentirane ljude iz inozemstva i stroža kontrola pri ulazu u zemlju, odnosno oštriji kriteriji pri odobravanju studentskih viza. Trend je očit od rujna 2001. 2002. bilo je izdano oko dvadeset psoto manje studentskih viza, a godinu dana kasnije još osam posto manje.
Osim što bi trebala jače poraditi na tome da privuče više kreativnih mladih ljudi iz inozemstva, Amerika treba riješiti i svoje urbane probleme, jer talentirani mladi ljudi žele živjeti u urbanoj sredini – kaže Richard Florida. "Naši su gradovi slika Amerike. Njihova otvorenost pogoduje kreativnom duhu. Zato već stoljećima imigranti upravo u njih doseljavaju. Bilo da se radi o New Yorku u 19. stoljeću, ili o Seattleu i Austinu danas – Amerika je uvijek bila mjesto gdje ste mogli doći, započeti nešto novo i uspjeti.
Inače, Richard Florida, profesor na Sveučilištu George Mason, smatra da se zemlje ne bi trebale samo natjecati za one najtalentiranije. One bi na tom planu mogle i surađivati. Kao što se održavaju međunarodne konferencije o gospodarskim i političkim pitanjima, stručnjaci iz raznih zemalja trebali bi raspravljati i o tome kako povećati kreativne potencijale, te kako olakšati globalno 'kolanje' talentiranih ljudi – smatra Richard Florida, autor knjige 'Bijeg kreativne klase – novo globalno natjecanje za talent'.
