Jesu li se američki napori na pojačanju javne sigurnosti nakon terorističkih napada od 11. rujna 2001. negativno odrazili na znanstvena istraživanja u Sjedinjenim Državama? Jedno novo izvješće optužuje administraciju predsjednika Busha da uvodi mjere koje ograničavaju znanstvenu i akademsku slobodu. Bijela kuća niječe takve optužbe.
Naslov izvješća je "Znanost pod opsadom", a učinjeno je za potrebe najveće američke udruge za građanska prava, American Civil Liberties Union. Jedna od autorica izvješća Tania Simoncelli vjeruje da su nastojanja na ojačavanju javne sigurnosti u Sjedinjenim Državama, posljednjih godina, rezultirala pravim valom vladinih mjera koje povećavaju tajnovitost i nadgledanje: "Gledajući općenito na širok spektar mjera, počeli smo uočavati da postoji čitav niz takvih mjera nakon rujna 2001. koje se zabrinjavajuće i neproporcionalno jako odražavaju na znanost."
Ona ukazuje na tri šira područja koja su pogođena. Prvo, sve se više dokumenata klasificira kao 'tajni', ili, u najmanju ruku, 'osjetljivi', čime ih se čini nedostupnima široj javnosti. "Drugo je područje znanstvene slobode, ali ne one slobodnog protoka informacija, nego – da tako kažem - slobodnog protoka ljudi. Strani studenti na fakultetima, posebice oni koji studiraju znanstvene discipline, sve se češće nalaze pod prismotrom, isključuje ih se iz određenih projekata, a ponekad ih se spriječava ili odgađa u ulasku u zemlju ili u povratku na studij u Sjedinjene Države" - tvrdi gospođa Simoncelli.
Treći nalaz izvješća ACLU-a pokazuje da su neki znanstvenici prestali provoditi istraživanja na takozvanim 'osjetljivim' područjima - zbog novih ograničenja na znanstvene materijale i tehnologije, kao i zbog vrlo kompliciranih propisa.
Što se preporuka izvješća tiče, ova odvjetnica ACLU-a poziva administraciju predsjednika Busha da manje informacija označava 'tajnima', te da ukloni – kako to ona naziva – 'nepotrebna ograničenja na strane studente i znanstvenike'. Gospođa Simoncelli vjeruje da znanost, u najvećoj mogućoj mjeri, ne bi trebala biti podložna politici. "Mislim da znanost nikada neće uspjeti djelovati potpuno izvan politike. No, vlada ne bi trebala koristiti svoju moć da cenzurira ili onemogućava znanstvenike, ili, pak, da mijenja ili iskrivljuje nalaze znanstvenika kako bi bolje pristajali političkim prohtjevima. O tome govori zadnji dio izvješća: upravo je to dio trendova koje vidimo na djelu" - rekla je Tania Simoncelli.
Bijela kuća odbacuje optužbe da su sigurnosne mjere nakon rujna 2001. dovele do gušenja znanstvenih sloboda. Bob Hopkins, iz Ureda za znanost i tehnologiju u Bijeloj kući, kaže da mora postojati ravnoteža između jednog i drugog: "Rekao bih da to izvješće kritizira mjere kojima je bio cilj pozabaviti se sigurnosnim slabostima nakon terorističkih napada 2001. godine. Administracija je surađivala sa znanstvenom zajednicom, uključujući i Nacionalnu akademiju znanosti, kako bi se ustvrdio najbolji način za vođenje znanstvenih istraživanja bez da se teroristima pruže informacije kojima se i oni mogu poslužiti."
Pitanje odnosa politike i znanosti našlo se u prvom planu početkom mjeseca, nakon ostavke Philipa Cooneya, šefa predsjednikovog Savjeta za pitanja kakvoće okoliša. Gospodin Cooney je odstupio s dužnosti nakon što su neki dokumenti pokazali da je mijenjao vladina izvješća o klimi kako bi umanjio vezu između otpuštanja stakleničkih plinova i globalnog zatopljavanja.
Bijela kuća tvrdi da ostavka nije imala veze s tim otkrićem. Philip Cooney je pravnik bez obrazovne podloge u znanstvenim disciplinama, a, nakon Bijele kuće, zaposlio se u naftnoj korporaciji ExxonMobil.
