Dok u Washingtonu raste zabrinutost oko trgovinskog deficita s Kinom, stručnjaci predviđaju da će bilateralni odnosi ostati nategnuti, a američki deficit nastaviti rasti.
Michael Enright, profesor Sveučilišta Hong Kong, tvrdi da su napeti odnosi neumitni sve dok dok kineska ekonomija nastavlja s rastom, te se sve jače povezuje s američkim gospodarstvom. Izvlačeći korist iz niskih troškova rada i ogromne izvozne potražnje, Kina je u zadnja dva desetljeća najbrže rastuća velika ekonomija svijeta.
Američki investitori ulažu velika sredstva u nju, te iz Kine izvoze gotove proizvode nazad u Sjedinjene Države. Zahvaljujući tome, američki trgovinski deficit s Kinom raste, dosegavši prošle godine 162 milijarde dolara, što je u odnosu na prijašnju godinu porast od 31 posto.
Michael Enright kaže da su američko-kineske trgovinske nesuglasice slične japansko-američkim od prije dvadeset godina, kada je japanska ekonomija ubrzano rasla te se činilo da će prestići američku: "Politika će uvijek igrati ulogu, a tenzije će uvijek biti prisutne. Tako je nekad bilo i između Japana i Sjedinjenih Država koji su, na kraju ipak naučili međusobno surađivati."
U američkom Kongresu čuju se zahtjevi za kaznenim trgovinskim mjerama protiv Kine, kao što je uvođenje uvozne takse od 27 posto na kinesku robu. Kineska je valuta, kažu kritičari, bar za toliko podcjenjena, a američki ministar financija John Snow očekuje da će u roku od šest mjeseci Kina prilagoditi tečaj juana prema dolaru.
Investitior Jim Rodgers pesimističan je u vezi budućnosti. On smatra da će se napetosti pogoršati, radi sukoba oko kontrole nad prirodnim resursima neophodnim za daljnji ekonomski rast: "Na žalost većina ljudi u Americi ne razumije što se događa u Kini i prema njoj imaju negativan stav, što ne mogu razumjeti. Ja svoju malu kćerku učim kineski jer vjerujem da će Kina biti velika zemlja novog stoljeća. Kinezi, Amerikanci, uostalom kao i svi ostali, trebaju surađivati i zajedno se bogatiti.
Stručnjaci u Hong Kongu se u načelu slažu da bi Amerikanci, umjesto da se usredotočuju na vanjske probleme kao što su valutni tečaj i trgovina s Kinom, trebali više štedjeti, manje trošiti , te uravnotežiti vlastiti državni proračun.