Prošlo su stoljeće obilježila dva svjetska rata i dugogodišnji Hladni rat. Pad Berlinskog zida prije petnaest godina probudio je nade da će 21. stoljeće biti stoljeće mira i blagostanja. Iako je ostvarenje tih nada pod upitnikom, svjedoci smo trendova koji ukazuju da bi stoljeće koje je tek počelo moglo ispuniti bar neke od njih. Prilog Zlatice Hoke.
Na svjetskoj ekonomskoj sceni očit je uspon Kine, čija ekonomija bilježi godišnji rast od devet posto. Kinesko gospodarstvo najviše profitira od velikog izvoza u Sjedinjene Države i Zapadnu Europu. Neki ekonomski analitičari prognoziraju da će se Kina polovicom ovog stoljeća izravno natjecati s najjačim ekonomijama svijeta.
"Mislim da će Kina biti središte gospodarske aktivnosti cijelog svijeta. Europa i Amerika bit će u toj zemlji ekonomski vrlo angažirane, tako da će i njihova gospodarstva profitirati od kineskog uspjeha" - smatra Larraine Segil, konzultantice za međunarodno poslovanje, koja predaje na sveučilištu California Institute of Technology. Ona prognozira da će ekonomski jaka Kina nastojati ostvariti i globalni politički utjecaj.
Međutim, drugi analitičari upozoravaju da bi napredak Kine mogao biti blokiran – zbog nedostatka slobode u toj zemlji. Mnogi dijelovi svijeta ispaštaju zbog činjenice što u njima nema dovoljno slobode, ali i zbog terorizma, građanskog rata, raširenog siromaštva, ili zaraznih bolesti. Situacija je teška pogotovo u područjima gdje političke i ekonomske slobode nisu uhvatile korijena – gotovo u cijeloj Africi, dobrom dijelu Azije, na Kavkazu, na Srednjem istoku, na Balkanu, te na Karibima.
Thomas Barnett, predavač na Ratnom Koledžu američke mornarice u Rhode Islandu, smatra da Zapad te dijelove svijeta ne bi trebao ignorirati – iako se takvi prijedlozi uvijek čuju. Jer, kaže Thomas Barnett, to bi problem samo pogoršalo, a došlo bi do jačanje terorizma: "Trebamo spriječiti terorističke aktivnosti, ilegalne puteve krijumčara oružja, ljudi, novca i treba prekinuti ilegalne aktivnosti u vezi s autorskim pravima i licenama. Razlog za iskorijenjivanje svih tih stvari glasi – umjesto njih, u tim područjima, moraju se početi događati pozitivni trendovi."
Neki od tih pozitivnih trendova, koji očekuju čovječanstvo u 21. stoljeću su: migracije iz prekomjerno napućenih područja u rijetko naseljena, jačanje izvoza bliskoistočne nafte, te izravna ulaganja Amerike i Europe u Aziju. No, mnoge od tih pozitivnih promjena ugrožava terorizam. Thomas Barnett smatra da će zbog toga u 21. stoljeću biti još više američkih vojnih intervencija, poput one u Iraku.
Lorraine Segil upozorava na pojavu novih formalnih i neformalnih savezništava, koja će prerastati državne granice: "Svjedoci smo prave eksplozije kineske ekonomije, upravo zbog poslovnih savezništava koje je ta zemlja sklopila s biznisom u inozemstvu – na Tajvanu, u Njemačkoj, u Americi, u cijelom svijetu."
Takvi nadnacionalni savezi predstavljaju veliku šansu za razvoj Trećeg svijeta – smatra Larraine Segil. Ann Florini, znanstvenica koja radi na Institutu Brookings, ovdje u Washingtonu, slaže se s takvom procjenom. Globalnim izazovima poput terorizma, ekoloških katastrofa, ekonomskih kriza, čovječanstvo će se najbolje suprotstaviti nadnacionalnim naporima – putem ne-vladinih organizacija, međunarodnih građanskih pokreta, kao i djelatnošću internacionalnih korporacija.
Te će institucije, smatra Ann Florini, po efikasnosti nadmašiti tradicionalne međunarodne ustanove kao što su Svjetska banka ili Međunarodni monetarni fond. "Nevladine organizacije, pogotovo u Europi i u Americi, ostvarile su ogroman utjecaj na pravila po kojima funkcionira svjetski poredak. Primjerice – one su se izborile za ideju da se trebaju ublažiti dužničke obveze najsiromašnijih zemalja. One se bore za zabranu nagaznih mina. Ne-vladine organizacije su pokazale da mogu ostvariti znatan utjecaj na političkoj sceni, te da zbog njih vlade pojedinih država počinju uzimati u obzir i šire, globalne interese, a ne samo nacionalne interese."
Ann Florini smatra da bi svjetski poredak bio stabilniji kada bi bogate zemlje svoje bogatstvo i političku moć više dijelile sa siromašnijim zemljama. Veća solidarnosti između bogatog Sjevera i siromašnog Juga, uz širenje slobode u autoritarnim državama, mogli bi od 21. stoljeća učiniti stoljeće mira i blagostanja – smatra Ann Florini iz Instituta Brookings.
