Svi su izgledi da će Hrvatska, sada sa statusom aspirantice ili kandidata, biti pozvana u NATO– savez na jesen iduće godine.
Pozivnice se po pravilu šalju na summitima čelnika država–članica. Po tradiciji, pripreme za idući summit počinju obično godinu i pol uoči održavanja, a godinu dana pred start već se u globalu dogovori svrha summita i njegov dnevni red, što uključuje i prigode kao što je nastavak proširenja.
Iako je još rana faza priprema, računa se da će domaćin summita u jesen – vjerojatno u kasnom listopadu – biti Portugal.
Summit iduće godine bi u članstvo Saveza morao, kako se očekuje, pozvati i preostale zemlje tzv. "jadranske skupine", Albaniju i Makedoniju.
Pozivnica za Hrvatsku ovisi o stupnju suradnje s Haagom što bi za dogodine trebalo biti debelo skinuto s dnevnog reda, a Makedoniji i Albaniji tijesno je povezana uz stanje demokratizacije društva. NATO-vi su visoki dužnosnici naime iskritizirali Makedoniju radi propusta pri organizaciji lokalnih izbora a sada je sva pažnja usmjerena na albanske parlamentarne izbore i, naravno, na njihov tok i ishod.
Problem u približavanju potencijalno jeste nesigurnost nekih članica NATO saveza kako tretirati preostale zemlje regije zainteresirane za NATO-vo Partnerstvo za mir i potom možda čak i za članstvo, budući da su u igri i mišljenja po kojima se od tri aspiranta i novodošlih mora stvoriti nova skupina petorice kandidata.
Pripreme Hrvatske za članstvo u NATO-savezu provedbom godišnjeg akcijskog plana, MAP-a, napreduju relativno dobro, uz poznate teškoće vezane uz široku, sveobuhvatnu reformu oružanih snaga. Hrvatska je, usprkos pritiscima, uspjela sačuvati i za njega pridobiti NATO-ve stručnjake, koncept cjelovitih oružanih snaga sa svim standardnim elementima.
Podsjećanja radi, neke su nove NATO-ve članice, makar privremeno, za dio svojih aktivnosti zaštite nacionalnih teritorija angažirale druge NATO-ve saveznike, recimo zračni prostor Slovenije nadziru talijanski lovački zrakoplovi, mada ne još zadugo - tvrde u Ljubljani.
