Odnosi izmedu Sjedinjenih Država i Ujedinjenih naroda su u proteklih nekoliko godina prošli kroz zahladivanje i zatopljavanje. Neke zemlje clanice Ujedinjenih naroda vjeruju da je Washington precesto ignorirao osjecaje svjetske organizacije i postupao u vlastitom interesu. S druge strane, ima Amerikanaca koji kažu da Ujedinjeni narodi cesto postupaju protiv interesa Sjedinjenih Država i njihovih saveznika.
Odnosi izmedu Washingtona i svjetske organizacije sada ulaze u novu fazu s nominacijom istaknutog kriticara UN-a Johna Boltona za sljedeceg americkog veleposlanika na East Riveru.
Kada su Ujedinjeni narodi osnovani prije 60 godina, postojala je nada da ce oni biti forum u kojem ce se svjetski problemi rješavati mirnim putem. Medutim, tijekom godina, to nije uvijek znacilo i harmoniju u svjetskoj organizaciji. Zbog toga, Sjedinjene Države imaju prilicno nestabilne odnose s Ujedinjenim narodima.
Ti su odnosi bili posebno zategnuti zbog intervencije u Iraku, no kasniji su dogadaji doveli do zatopljavanja – kaže urednik casopisa "Foreign Policy" David Bosco: "Ti su odnosi danas u daleko boljem stanju, nego što su bili neposredno pred rat i neposredno poslije rata u Iraku. Mislim da su izbori u Iraku i Afganistanu dali Sjedinjenim Državama odredeni kredibilitet u Ujedinjenim narodima, koji su ranije izgubile. Danas su odnosi u fazi "oprezne koegzistencije."
Ujedinjeni narodi više nisu tako hladni prema Sjedinjenim Državama, a i administracija predsjednika Busha iskazuje sve vecu spremnost na suradnju. Bivši americki veleposlanik Robert Hunter, sada strucnjak Korporacije Rand u Londonu, kaže da je Bijela kuca pragmaticna, ali i da odražava stajališta Amerikanaca: "Ujedinjeni su narodi postali americkoj vladi važniji jer je americki narod pokazao da želi druge zemlje na svojoj strani i da želi da americki napori na Srednjem istoku budu legitimni."
Sjedinjene su Države u više navrata zatražile veci angažman svjetske organizacije u Iraku, no do sada su uglavnom dobivale oprezne odgovore. Odnosi su u zadnje vrijeme ponovno ušli u kontroverznu fazu, jer je Bijela kuca nominirala istaknutog kriticara svjetske organizacije Johna Boltona za novog veleposlanika u Ujedinjenim narodima. Bolton, koji sada obnaša dužnost državnog podtajnika za kontrolu oružja, više je puta pozvao na provodenje reformi u svjetskoj organizaciji.
Lee Feinstein iz Vijeca za medunarodne odnose kaže da Bolton na novi posao dolazi s drugim odlucnim stavovima: "On je u prvom mandatu predsjednika Busha iskazivao protivljenje multilateralnom pristupu problemu sjevernokorejskog nuklearnog programa. Takoder je poznat kao skeptik po pitanju angažmana s Iranom i otvoreno kritizira sporazume o kontroli oružja, koji su u svjetskoj organizaciji prilicno popularni."
No, kako istice Feinstein, Bolton ne odlazi u Ujedinjene narode ostvarivati svoje ciljeve, vec ciljeve predsjednika i državne tajnice. Ipak, Boltonovi pristaše vide u njegovom imenovanju priliku da isprave – kako kažu – propuste i greške u poslovanju svjetske organizacije, te da uklone antiamericko raspoloženje.
David Bosco iz casopisa "Foreign Policy" kaže da je Washington i ranije na East Riveru imao slicne veleposlanike: "Mislim da 'slon u prodavaonici stakla' nekad može biti i dobra stvar. I ranije smo u UN-u imali skepticne veleposlanike bez dlake na jeziku. Sjetite se samo Jeanne Kirkpatrick i Daniela Moynihana."
Bivši americki veleposlanik Robert Hunter kaže da ce John Bolton postati kriticno važan element u nastojanjima Bijele kuce da popravi odnose s drugim zemljama: "Uspjeh predsjednikove ofenzive šarma medu saveznicima i drugima u velikoj ce mjeri ovisiti o ponašanju Johna Boltona."
Kao veleposlanik u Ujedinjenim narodima, Bolton ce zamijeniti svoju dugogodišnju ulogu u formuliranju politike mnogo osjetljivijom ulogom diplomata. Iako se ne zna hoce li svoje stavove ostaviti po strani kako bi ostvario vecu suradnju sa zemljama-clanicama, ipak u svjetsku organizaciju ne odlazi kao nepoznanica.
