Američki državni sekretar Anthony Blinken rekao je prethodno u nedjelju za kablovsku mrežu CNN da ne očekuje da će biti napretka u razgovorima.
"Teško je očekivati napredak sa oružjem uperenim u Ukrajinu", naglasio je Blinken uoči razgovora SAD i Rusije u ponedjeljak Ženevi. Rusija će također pregovarati sa NATO-om u Briselu u srijedu i OSCE-om u Beču u četvrtak.
Blinken je rekao da će napredak zavisiti od obje strane u pregovorima za koje se Washington nada da će spriječiti novu rusku invaziju na Ukrajini.
"Saslušaćemo primjedbe Rusije" o vojnim vježbama NATO-a u centralnoj i istočnoj Evropi", rekao je Blinken, ali i dodao: "Oni će morati da čuju naše", o oko 100.000 ruskih vojnika raspoređenih na granici sa Ukrajinom.
Rusija je također saopštila u nedjelju da neće praviti ustupke pod američkim pritiskom na predstojećim razgovorima, te da postoji rizik da bi mogli brzo da budu završeni. To je prenijela ruska državna novinska agencija RIA, citirajući zamjenika ruskog šefa diplomatije Sergeja Rjabkova.
"Ne mogu da isključim ništa, to je mogući scenario i Amerikanci ne bi trebalo da imaju nikakvih iluzija u pogledu toga. Prirodno, nećemo praviti ustupke pod pritiskom i stalnim prijetnjama zapadnih učesnika u predstojećim razgovorima", rekao je Rjabkov.
Uoči trodnevnih ragovora, zamjenica američkog državnog sekretara Wendy Sherman sastala se u nedelju u Ženevi sa Rjabkovim.
Ona je naglasila da su "Sjedinjene Države posvećene međunarodnim principima suvereniteta, teritorijalnog integriteta i slobode suverenih nacija da sami biraju svoje saveze", saopšteno je iz State Departmenta.
Iako će neposrednost prijetnje od ruske invazije na Ukrajinu biti u vrhu dnevnog reda u nizu sastanaka na visokom nivou koji počinju u ponedjeljak, postoji niz vrućih, ali uglavnom nepovezanih sporova - u rasponu od kontrole naoružanja do cyber kriminala i diplomatskih pitanja - koje Washington i Moskva treba da prevaziđu ako se tenzije smanje. A nedavno raspoređivanje ruskih trupa u Kazahstanu moglo bi da dodatno baci sjenku na cijelu aktivnost.
Obje strane, upozoravajući na velike rizike i strašne posljedice neuspjeha, pozicionirale su se za ono što će ove nedjelje predstavljati navalu aktivnosti u Evropi bez presedana. Ipak, velike razlike u njihovim početnim pozicijama loše su za bilo koju vrstu brzog rješavanja, a nivoi nepovjerenja su veći nego u bilo kom trenutku od raspada Sovjetskog Saveza.
Američki zvaničnici u subotu su otkrili neke detalje stava administracije, za koje se čini da nisu u skladu sa ruskim zahtjevima. Zvaničnici su rekli da su SAD otvorene za razgovore o smanjenju mogućeg budućeg raspoređivanja ofanzivnih raketa u Ukrajini i postavljanju ograničenja američkim i NATO vojnim vježbama u istočnoj Evropi ako Rusija bude voljna da odustane od Ukrajine.
Ali oni su također poručili da će Rusija biti teško pogođena ekonomskim sankcijama ako interveniše u Ukrajini. Pored direktnih sankcija ruskim subjektima, te kazne bi mogle uključivati značajna ograničenja na proizvode koji se izvoze iz SAD u Rusiju i potencijalno inostrane proizvode koji su pod jurisdikcijom SAD.
Rusija želi da pregovori u početku proizvedu formalno obavezujuće bezbjednosne garancije za nju uz obećanje da se NATO neće dalje širiti na istok i uklanjanje američkih trupa i oružja iz dijelova Evrope. Ali SAD i njihovi saveznici kažu da to nisu početne tačke i da je Moskva to namjerno osmislila kako bi odvratila pažnju i izazvala podjele. Oni insistiraju na tome da će svaka ruska vojna intervencija u Ukrajini izazvati "masovne posljedice" koje će dramatično poremetiti rusku ekonomiju, čak i ako one budu imale globalne efekte.
U pokušaju da preduhitri napore Rusije da posije razdor na Zapadu, Bidenova administracija se potrudila da naglasi da ni Ukrajina, ni Evropa šire, neće biti isključeni iz bilo kakve rasprave o bezbjednosti Ukrajine ili Evrope.
Zvaničnici Bidenove administracije dozvoljavaju da se nijedna tema ne može u potpunosti zanemariti kada visoke američke i ruske diplomate sjednu u Ženevi u ponedjeljak uoči većih, inkluzivnijih sastanaka u Briselu i Beču u srijedu i četvrtak, koji će možda dublje istražiti ta pitanja.
Ipak, mantre "ništa o Ukrajini bez Ukrajine" i "ništa o Evropi bez Evrope" postale su gotovo kliše u Washingtonu posljednjih nedjelja, a visoki američki zvaničnici otišli su toliko daleko da kažu da očekuju od Rusije da će lagati o sadržaju razgovora na sastanku u ponedjeljak, kako bi pokušala da podstakne podele.
"U potpunosti očekujemo da će ruska strana dati javne komentare nakon sastanka u ponedjeljak koji neće odražavati pravu prirodu razgovora koji su se vodili", rekao je jedan visoki američki zvaničnik koji će učestvovati u razgovorima. Službenik nije bio ovlašten da daje izjave i govorio je pod uslovom anonimnosti.
Taj zvaničnik i drugi su pozvali saveznike da sa "ekstremnim skepticizmom" gledaju na sve što Moskva kaže o takozvanim pregovorima o strateškoj stabilnosti i da sačekaju dok ih američki učesnici ne obavijeste kako bi formirali mišljenje.
Blinken je optužio Rusiju za "gaslighting" (gaslighting - kolokvijalizam koji označava navođenje nekoga da dovodi u pitanje sopstvenu stvarnost, da dovodi u sumnju sopstvenu percepciju) i pokretanje sveobuhvatne kampanje dezinformacija koja je osmišljena da okrivi Ukrajinu, NATO i posebno Sjedinjene Države za trenutne tenzije i podrivanje jedinstva Zapada.
On je rekao da je ruski predsjednik Vladimir Putin uključen u sveopšti rat protiv istine koji ignoriše sopstvene provokativne i destabilizujuće akcije Rusije tokom protekle decenije.
"Rusija nastoji da izazove sam međunarodni sistem i da razveže naš transatlantski savez, nagriza naše jedinstvo, izvrši pritisak na demokratije do rušenja", rekao je Blinken u petak, prolazeći kroz listu nedozvoljivih ruskih aktivnosti koje se kreću od vojne intervencije u Ukrajini i Gruziji preko napada hemijskim oružjem na Putinove kritičare i miješanja u izbore u SAD i drugdje, do cyber kriminala i podrške diktatorima.
Uprkos nekoliko razgovora između predsjednika Bidena i Putina, uključujući lični sastanak prošlog leta, Blinken je rekao da se takvo ponašanje nastavlja, uz sve veći rizik po globalni poredak poslije Drugog svjetskog rata.
Dakle, intenzivirani napori SAD i saveznika da formiraju zajedničke stavove o upozorenjima i "visokoj cijeni" koju će Rusija platiti ako krene protiv Ukrajine. Dok su se pojavljivali izrazi jedinstva, Blinken nije bio optimista u pogledu izgleda za uspjeh u pregovorima.
"U mjeri u kojoj postoji napredak koji treba da se ostvari — a nadamo se da postoji — stvarni napredak će biti veoma teško, ako ne i nemoguć, u okruženju eskalacije od strane Rusije", rekao je on.
Rusija je, u međuvremenu, iznijela narativ da je ugrožena žrtva zapadne agresije i da želi brze rezultate sastanaka uprkos, kako se čini, nepremostivim razlikama.
Putin je više puta upozoravao da će Moskva morati da preduzme neodređene "vojno-tehničke mjere" ako Zapad odbije ruske zahtjeve i potvrdio da članstvo Ukrajine u NATO ili razmještanje oružja Alijanse tamo predstavlja crvenu liniju za Moskvu koju ona neće dozvoliti da Zapad pređe.
"Nemamo gdje da se povučemo", rekao je Putin prošlog mjeseca, dodajući da bi NATO mogao da rasporedi rakete u Ukrajini kojima bi trebalo samo četiri ili pet minuta da stignu do Moskve. "Gurnuli su nas do granice koju ne možemo da pređemo. Doveli su je do tačke u kojoj jednostavno moramo da im kažemo 'Stop!"
Zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov, koji će predvoditi rusku delegaciju na pregovorima u Ženevi, naspram zamjenice američkog državnog sekretara Wendy Sherman, rekao je prošle nedjelje da će brzo postati jasno da li bi razgovori mogli da budu produktivni.
"Postaće jasno poslije događaja sljedeće nedelje da li je moguće postići brz napredak, brzo napredovati u pitanjima koja nas zanimaju", rekao je on u intervjuu za ruski dnevni list Izvestija.
"Do sada smo čuli neke prilično apstraktne komentare od SAD, NATO i drugih o tome da su neke stvari prihvatljive, a neke ne i da je naglasak na dijalogu i važnosti deeskalacije od strane Rusije. U tom pristupu ima vrlo malo racionalnih elemenata zbog nezaustavljenog i prilično intenzivanog vojnog i geopolitičkog razvoj situacije na teritorijama u blizini ruskih granica od strane NATO, pojava tamošnjih sistema naoružanja, aktiviranja vježbi."