Visoki njemački dužnosnici trebali bi se sastati s ruskim kolegama već u januaru u pokušaju ublažavanja geopolitičkih napetosti usred sve veće uzbune da Kremlj planira daljnji vojni upad u Ukrajinu.
Prema izvješću njemačkog lista Bild u ponedjeljak, savjetnik za vanjsku politiku Jens Plotner razgovarao je s Kremljom o sastanku njemačkog čelnika i Putina više od dva tjedna. List, koji ima reputaciju da razbija domaće njemačke političke priče daleko ispred medijskih rivala, izvijestio je da Scholz traži "novi početak" u odnosima s Moskvom i želi se usredotočiti na energetsku politiku i Ukrajinu.
Američko-ruski razgovori
Visoki američki i ruski dužnosnici sastat će se u Ženevi na razgovorima zakazanim za 9. i 10. siječnja kako bi razgovarali o jačanju ruske vojske na granici s Ukrajinom, gdje je rasporedila oko 100.000 vojnika, prema zapadnim i ukrajinskim obavještajnim dužnosnicima.
Zapadni čelnici i dužnosnici već su odbacili početne ruske zahtjeve, uključujući zaustavljanje daljnjeg proširenja NATO-a i povlačenje bilo kakve vojne prisutnosti savezništva u bivšim sovjetskim satelitskim državama srednje Europe.
Pregovori u Ženevi, koje će s američke strane voditi visoki dužnosnici State Departmenta, trebali bi uslijediti pregovori Vijeća Rusije i NATO-a i sastanak Organizacije za europsku sigurnost i suradnju.
Zapadni čelnici upozorili su na teške posljedice ako Kremlj odluči izvesti još jedan napad na Ukrajinu u ponovljenoj 2014., kada je Rusija anektirala poluotok Krim i upotrijebila naoružane plaćenike za zauzimanje velikog dijela regije Donbas u istočnoj Ukrajini, koja graniči s Rusijom.
Američki predsjednik Joe Biden rekao je novinarima u petak da je savjetovao Putinu kada su razgovarali telefonom dan ranije da bi nadolazeći pregovori mogli funkcionirati samo ako ruski čelnik "deeskalira, a ne eskalira situaciju" u budućnosti. Biden je također rekao da je ruskom čelniku u svom drugom razgovoru s Putinom u mjesec dana također nastojao objasniti da su američki i europski saveznici spremni kazniti Rusiju strogim ekonomskim sankcijama.
“Jasno sam dao do znanja predsjedniku Putinu da ćemo, ako još povuče poteze u Ukrajinu, imati ozbiljne sankcije”, rekao je Biden. “Povećat ćemo našu prisutnost u Europi sa saveznicima iz NATO-a.”
Dužnosnici Kremlja su, međutim, udvostručili upozorenja Zapadu o tome da se napravi "kolosalna pogreška" koja bi mogla imati ogromne posljedice za ionako teške američko-ruske odnose.
Nemir među nekim europskim narodima
No, unatoč razgovorima iz Washingtona, postoji nelagoda među manjim europskim državama koje strahuju da bi veće zapadne sile mogle pokušati sklopiti dogovor s Moskvom bez njihove volje.
Finski predsjednik Sauli Niinistö zahtijeva da se sve europske nacije, formalne članice zapadnog saveza ili ne, uključe u sigurnosne pregovore između Rusije, Sjedinjenih Država i NATO-a.
Niinistö je ponovio pravo svoje zemlje da se pridruži NATO-u ako želi, odbacivši ruski zahtjev da NATO ne prima nove članice.
"Manevarski prostor i sloboda izbora Finske također uključuju mogućnost vojnog usklađivanja i prijave za članstvo u NATO-u, ako mi sami tako odlučimo", rekao je Niinistö u novogodišnjem obraćanju.
Rekao je da su ruski ultimatumi "u sukobu s europskim sigurnosnim poretkom" i želi značajnu ulogu Europske unije u svim pregovorima kako bi pomogla u izražavanju sigurnosnih potreba i stavova manjih nacija.
"U ovoj situaciji Europa ne može samo slušati", rekao je Niinistö. “Suverenitet nekoliko država članica, također Švedske i Finske, doveden je u pitanje izvan Unije. Time je EU uključena strana. EU se ne smije složiti samo s ulogom tehničkog koordinatora sankcija.”
Zabrinutost Njemačke
Scholzovo novogodišnje obraćanje Nijemcima bilo je blaže, a upozoravajući na kažnjavajući odgovor Zapada na svaku daljnju rusku agresiju na Ukrajinu, naglasio je važnost "konstruktivnog dijaloga" s Rusijom.
Njemački kancelar bio je pod pritiskom saveznika i članova njegove koalicijske vlade, uključujući ministricu vanjskih poslova Annalenu Baerbock, čelnicu Zelene stranke u zemlji, da uskrati bilo kakvo službeno odobrenje za transport ruskog prirodnog plina kroz upravo završeni Sjeverni tok 2, podmorski plinovod koji povezuje Rusiju i Njemačku.
Zemlje srednje i istočne Europe kritizirale su bivšu kancelarku Angelu Merkel zbog njezine potpore projektu Sjeverni tok 2. Kažu da plinovod riskira produbljivanje europske ovisnosti o ruskom plinu. Poljski premijer je prošlog mjeseca javno pozvao Scholza da se usprotivi pokretanju Sjevernog toka 2, upozoravajući da bi plinovod mogao koristiti kao prisilno ekonomsko oružje od strane Rusije.
Osim o tome koju taktiku primijeniti, i dalje postoje podjele među zapadnim silama oko procjena Putinovih namjera. Talijanski premijer Mario Draghi umanjio je rizik ruske vojne akcije, rekavši da Kremlj želi istražiti diplomaciju i da se ne priprema "za akciju".
Neki talijanski dužnosnici kažu kako se boje da bi razgovor o nadolazećem ratu mogao zaživjeti vlastitim životom, utjecati i oblikovati ponašanje Rusije i Sjedinjenih Država. Također ukazuju na nacrte sigurnosnih sporazuma koje je Rusija predstavila SAD-u prošlog tjedna kao pokazatelj spremnosti za daljnje razgovore.
Američki dužnosnici pokušavaju uvjeriti vlade srednje Europe da će njihova stajališta biti u potpunosti uzeta u obzir. Američki državni tajnik Antony Blinken razgovarao je u ponedjeljak sa grupom saveznika iz NATO-a iz Bukurešta devet, prema Nedu Priceu, glasnogovorniku State Departmenta.
Price je u izjavi rekao: "Tajnik i ministri vanjskih poslova razgovarali su o destabilizirajućem vojnom nagomilavanju Rusije duž ukrajinske granice; potrebi za ujedinjenim, spremnim i odlučnim stajalištem NATO-a za kolektivnu obranu saveznika; i transatlantskoj suradnji po pitanjima od zajedničkog interesa. Tajnik je istaknuo predanost SAD-a nastavku bliskih konzultacija i koordinacije sa svim našim transatlantskim saveznicima i partnerima dok radimo na deeskalaciji kroz odvraćanje, obranu i dijalog."
Sudionici poziva bili su ministri vanjskih poslova Poljske, Bugarske i Mađarske.
U ponedjeljak je bivši glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen pozvao zapadne sile da odbace ruske sigurnosne zahtjeve, rekavši da Putinovi prijedlozi nisu ozbiljni.
Rasmussen, koji je bio glavni tajnik od 2009. do 2014. i bivši je danski premijer, rekao je da mu je ruski predsjednik otvoreno rekao da želi razbiti zapadni sigurnosni savez. Pišući za novinsku stranicu Politico.eu, rekao je da bi pristanak na "pregovaranje pred cijevi pištolja" samo pomogao Putinu.
“Kada sam prvi put sreo ruskog predsjednika Vladimira Putina kao glavni tajnik NATO-a, on je otvorio naš sastanak rekavši mi da želi raspustiti NATO. Ako se saveznici u NATO-u pozabave najnovijim prijedlozima Rusije... oni će mu izravno pomoći da se primakne korak bliže postizanju svog cilja”, dodao je.
Dužnosnici Putina i Kremlja kažu da nemaju plan za invaziju na Ukrajinu, ali su također upozorili da će poduzeti korake odmazde, ako njihovi uvjeti ne budu ispunjeni.
