Te države imaju važnu ulogu na američkim predsjedničkim izborima, gdje pobjednika ne odlučuju direktni glasovi Amerikanaca. Umjesto toga, svakoj državi pripada određeni broj elektorskih glasova, koji se dodjeljuju jednom kandidatu na osnovu ishoda direktnog glasanja u toj državi. U svim državama osim Mejna i Nebraske, kandidat koji dobije većinu direktnih glasova osvaja sve glasove elektora u toj državi.
Elektorski sistem gdje “pobjednik odnosi sve” navodi kandidate da vode jaču kampanju u državama u kojima pobjeda, sa stanovišta matematike, lakše otvara put ka Bijeloj kući.
Države u kojima je izborna trka tijesna i koje mogu da se“okrenu” jednoj ili drugoj stranci, kao što je Pensilvanija, dobijaju više pažnje od kandidata nego druge države, kao što je Kalifornija, u kojoj je skoro izvjesno da jedna stranka dobija većinu glasova.
Presudne države 2020.
Desetak država se smatra večitim “presudnim” državama, pošto su kontinuirano imale tijesne rezultate na novijim predsjedničkim izborima. To su Arizona, Florida, Mičigen, Sjeverna Karolina, Pensilvanija i Viskonsin.
Tramp je pobijedio u svih šest država 2016. izuzetno malom većinom glasova, ponekad manjom od jednog procenta, ali prema novim anketama, Biden trenutno ima malo vođstvo u svih šest.
Razlika u presudnim državama manja nego na nacionalnom nivou
Trumpova pobjeda 2016. u tih šest država pratila je sličan obrazac primjećen u ostatku zemlje – prednost demokrata u urbanim centrima je poništena tako što su osvojeni glasovi birača naklonjenih republikancima u ruralnim okruzima i predgrađima, i među bijelim glasačima koji nisu fakultetski obrazovani.
Iako trendovi pokazuju da je Biden možda uspio da privuče dio tih demografija 2020. Bidenov izborni štab upozorio je njegove pristalice da se ne opuste previše.
"Stvarnost je da je ova trka mnogo tješnja nego što bi se reklo na osnovu mišljenja komentatora na Tviteru ili televiziji”, napisala je Džen O’Meli Dilon u memorandum pristalicama prošle subote. “U ključnim državama gdje će ovi izbori biti odlučeni, i dalje smo potpuno izjednačeni sa Donaldom Trumpom.”
Analitičari kažu da, budući da Biden mjesecima ima stabilno vođstvo u anketama, glavni strah njegovog izbornog štaba sada je da bi mogao da osvoji većinu direktnih glasova ali opet izgubi elektorski koledž, kao što se dogodilo demokratskoj kandidatkinji Hilari Klinton 2016.
Evo šta se trenutno događa u državama koje obje kampanje vide kao ključne za osvajanje Bijele kuće 2020.
Viskonsin
Viskonsin, dom velikog broja ruralnih i radničkih, bjelačkih zajednica koje čine većinu Trumpovih pristalica, bio je “prelomna tačka” koja je matematički Trumpa dovela do traženog broja elektorskih glasova 2016.
Viskonsin je sada među državama koje je najteže pogodila pandemija koronavirusa. Takođe je postao fokus nacionalne debate o rasnim odnosima kada je policija u avgustu pucala u Afroamerikanca Džejkoba Blejka u gradu Kenoši, poslije nekoliko mjeseci nacionalnih protesta i nereda.
I Trump i Biden su posjetili Kenošu - sa različitim porukama. Biden se fokusirao na sistemski rasizam, dok je predsjednik još snažnije govorio o redu i zakonu.
Mičigen
Mičigen, industrijska država, teško je pogođen pandemijom koju je izazvala recesija, i izgubio je više radnih mjesta i preduzeća od većine ostalih dijelova zemlje. Predsjednik je podstakao svoje pristalice da za zatvaranje ekonomije krive demokratsku guvernerku Grečen Vitmer.
Trumpova kampanja je usmjerena na stanovnike Mičigena koji smatraju da ciljevi demokrata u sferi zaštite životne sredine nanose štetu radnicima koji zavise od snažne industrije. Biden šalje poruku da Trump “nema plan da virus stavi pod kontrolu i nema strategiju da ekonomiju izvuče iz recesije.” Biden je obećao da će ulagati u poslove i ključnu infrastrukturu u ovoj državi.
Pensilvanija
Biden, koji je rođen u Skrentonu u Pensilvaniji, ističe svoje porijeklo iz radničke porodice u pokušaju da povrati glasove bijelaca sa srednjim i nižim obrazovanjem, koji su 2016. otišli Trumpu. To je prvi put da je republikanski kandidat pobijedio u toj državi od 1988.
Vjeruje se da 2020. Pensilvanija ima još veći značaj za Trumpa. To bi mogla biti država koja će Joe Bidenu donijeti 270. elektorski glas, kaže Robert Grifin, direktor za istraživanja Grupe za studije birača Fonda za demokratiju. “Ali možda neće biti tako značajno ako Pensilvanija ode u drugom smjeru, imajući u vidu da Joe Bidjden po svemu sudeći vodi u mjestima kao što su Florida i Arizona”, ističe.
Florida
Biden trenutno ima malo vođstvo na Floridi – koja ima jednu od najvećih populacija starijih građana u zemlji – a insistirao je na poruci da je, zbog propusta administracije u odgovoru na pandemiju koronavirusa, bolest odnijela previše života starijih građana, koji su jedna od najugroženijih kategorija.
Trampov kompleks na Floridi Mar-a-Lago
Trump je tokom cijele kampanje posvećivao pažnju Floridi, često je dolazio u svoje odmarališta Mar-a-Lago i podsticao registraciju novih birača u državi, u okviru strategije kampanje da na birališta izvede bijelce iz radničke klase koji ranije nisu glasali.
“Ako Joe Biden izgubi Floridu, biće mu veoma teško da sklopi 270 elektorskih glasova neophodnih za pobjedu”, kaže republikanski istraživač Vit Ejrs iz organizacije za istraživanja javnog mnijenja North Star. Ako Trump pobijedi u Floridi, kaže Ejrs, Biden i dalje ima neke puteve ka pobjedi, iako se oni sužavaju.
Sjeverna Karolina
Sa izuzetkom pobjede Baraka Obame 2008, republikanski kandidati pobijedili su na devet od poslednjih 10 predsjedničkih izbora u Sjevernoj Karolini. Analitičari to vide kao znak većih promjena demografije u južnom dijelu zemlje, gdje bi sve raznovrsnija populacija mogla da ide u prilog demokratama.
“Teško je zamisliti put ka Bijeloj kući za Donalda Trumpa posebno, koji ne ide kroz Sjevernu Karolinu”, kaže Kris Kuper, profesor političkih nauka na univerzitetu Zapadne Karoline.
Jug je uporište Republikanske partije više od deset godina, i ako Trump nekako izgubi Sjevernu Karolinu, veće su šanse da će izgubiti i Floridu, dodaje Kuper.
Arizona
Arizona je glasala za republikanca na svim predsjedničkim izborima od 1952. sa izuzetkom pobjede Bila Klintona 1996.
Država trenutno naginje Bidenu, što je trend koji podstiče sve veća snaga demokrata među biračima iz predgrađa, kao i sve raznovrsnije biračko tijelo, a posebno sve veći broj hispanskih birača. Na izborima 2016. otprilike svaki peti glasač je bio Latinoamerikanac, i Hilari Klinton je osvojila većinu tih glasova 2016.
Stariji građani će odigrati veliku ulogu u tome kako će država glasati 2020. Mnoge zajednice penzionera se nalaze u toj državi i njeni birači su, u prosjeku, malo stariji od ostatka zemlje.