Linkovi

Najnovije

Trump u intenzivnoj kampanji u nekoliko država, Biden fokusiran na Pennsylvaniju

President Donald Trump speaks during a campaign rally at Pickaway Agricultural and Event Center, Saturday, Oct. 24, 2020, in Circleville, Ohio. (AP Photo/Evan Vucci)
President Donald Trump speaks during a campaign rally at Pickaway Agricultural and Event Center, Saturday, Oct. 24, 2020, in Circleville, Ohio. (AP Photo/Evan Vucci)

Predsjednik Donald Trump nastaviće kampanju u državi New Hampshire, pošto je u subotu održao mitinge u čak tri države - Ohiou, Sjevernoj Karolini i Wisconsinu. Njegov protivkandidat, demokrata Joe Biden fokusirao se na Pennsylvaniju, gdje je u subotu održao dva mitinga.

Trump je pred pristalicama napao medije i demokrate zato što se i dalje bave koronavirusom i optužio ih da namjerno ne izvještavaju o poslovima Bidenovog sina Huntera.

"Žele da sakriju korupciju u Bidenovoj porodici", poručio je Trump u Ohiou.

Kada su ga novinari pitali o rastu broja slučajeva obolelih od koronavirusa, Trump ih je optužio da "plaše narod".

Na mitingu u Sjevernoj Karolini govorio je o testiranju na COVID-19. U SAD je u petak zabilježen novi rekord u broju oboljelih.

"Na neki način to je i dobro i suludo u isto vrijeme. Broj slučajeva je narastao, ali i testira se više ljudi. Da testiramo pola od toga, broj zaraženih bi bio duplo manji", smatra predsjednik.

Na mitingu u Ohiou, Trump je ponovio da "pandemija nestaje", a da mediji samo govore o rastu broja oboljelih, ali ne i o smanjenju broja umrlih od COVID-19.

Ipak, broj hospitalizovanih u mnogim američkim državama raste. U SAD je inficirano 8,5 miliona ljudi, uključjući i predsjednika koji je bolovao od COVID-19, a umrlo je 225 hiljada osoba.

Prije nego što je održao tri mitinga, Trump je glasao na Floridi gdje je prijavljen otkako se odjavio iz New Yorka.

Democratic presidential candidate former Vice President Joe Biden gestures while speaking during the second and final presidential debate Thursday, Oct. 22, 2020, at Belmont University in Nashville, Tenn. (AP Photo/Julio Cortez)
Democratic presidential candidate former Vice President Joe Biden gestures while speaking during the second and final presidential debate Thursday, Oct. 22, 2020, at Belmont University in Nashville, Tenn. (AP Photo/Julio Cortez)

Demokrata Joe Biden održao je dva mitinga u Pennsylvaniji, na kojima su posjetici bili u automobilima. Nastupao je muzičar Jon Bon Jovi, a pristalice su umjesto aplauza - svirale sirenama iz kola.

"Na Trumpovim mitinzima čujem dosta riječi "ja, ja, ja". Mislim da Joe vjeruje u moć riječi 'mi'", rekao je muzičar.

Biden je poručio da je petak bio najgori dan u SAD kada je riječ o virusu, a da Trump ne radi ništa tim povodom.

"Donald Tramp nije uradio ni jednu jedinu stvar koju je obećao", rekao je Biden.

Biden je miting održao u okrugu Luzern koji je glasao za Baracka Obamu, ali je 2016. u njemu dobio Trump. Prethodno je održao isti miting u okrugu Bucks, koji je Hillary Clinton dobila sa malom prednošću 2016.

Govoreći o koronavirusu, demokratski kandidat je upozorio da će zima biti "mračna" ako se nešto ne promijeni.

Trump je Bidena zadirkivao zbog tog komentara i sarkastično ocijenio da je demokrata "veoma inspirativan čovek".

U kampanji je i bivši predsjednik Obama koji je u subotu govorio a mitingu u Miamiju.

"Ono što uradimo u narednih deset dana odrediće decenije pred nama", rekao je bivši predsjednik i kritikovao sadašnjeg da čak i ne priznaje realnost koja se događa zbog pandemije.

Trump je optužio Obamu da je svoj mandat koristio kao "rijaliti da privuče pažnju".

Predsjednički izbori u SAD su 3. novembra, a do sada je već glasalo više od 57 miliona Amerikanaca.

Većina istraživanja javnog mnijenja pokazuje da je Biden u prednosti nad Trumpom na nivou SAD, ali će ishod vjerovatno odlučiti nekoliko za sada neopredijeljenih država - gdje prednost demokrate nije tako velika.

See all News Updates of the Day

Da li će Čović popustiti u vezi novog preduzeća za Južnu interkonekciju?

Da li će Čović popustiti u vezi novog preduzeća za Južnu interkonekciju?
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:50 0:00

Dragan Čović, nosilac evropskih vrijednosti kako to za sebe voli reći, prema mišljenju američkih diplomata, jača ruske interese u Bosni i Hercegovini opstrukcijom plinovoda Južna interkonekcija.

Koalicioni partneri spremni su na neke ustupke za ovaj strateški projekat, ali Čović, za sada, nije javno pokazao da odustaje od osnivanja nove kompanije za upravljanje Južnom interkonekcijom.

Vlada Federacije planira ovog mjeseca u parlamentarnu proceduru uputiti sasvim novi Zakon o u južnoj interkonekciji. Detalji Zakona nisu poznati, ali se od zvaničnika moglo čuti kako spremni na reorganizaciju BH Gasa, kompanije u vlasništvu Federacije koju Čović želi odvojiti od Južne interkonekcije.

HDZ, predvođen Čovićem, drži pod kontrolom struju, poštu i telekom. A nastoji i da kontroliše plin koji bi u Bosnu i Hercegovinu ulazio sa juga, kroz osnivanje novog javnog preduzeća.

„Taj plinski energent je za Hercegovinu strateško pitanje”, rekao je Čović prošlog mjeseca. „Radi se o strateškom projektu koji će realizirati u narednih možda desetak godina.”

Razvojni projekti prirodnog gasa u BiH
Razvojni projekti prirodnog gasa u BiH

Bosna i Hercegovina je stoprocentno vezana za ruski plin koji dolazi preko Turskog toka. Za entitet Republika Srpska, koji gaji dobre odnose sa Kremljom, ruski gas je jedina prihvatljiva opcija. Ali, Federacija ima šansu da se plinski poveže hrvatskim plinovodom i LNG terminalom na Krku, kao i budućim Jadransko-jonskim plinovodom, te tako otkloni ovisnost od ruskog gasa.

Južna interkonekcija u Bosni i Hercegovini realizirala bi se na pravcu Imotski – Posušje – Tomislavgrad - Zenica sa odvajanjem za Mostar. Trasa plinovoda u Bosni i Hercegovini bila bi duga oko 170 kilometara.

„Značaj Južne interkonekcije, prije svega, pitanje je sigurnosti, da Bosna i Hercegovina ima druge rute, pravce snabdijevanja, pogotovo Federacija, Kanton Sarajevo, gdje se troši 75 posto uvezenog gasa”, kaže Nihad Harbaš, direktor kompanije nLogic Advisory, platforme koja okuplja stručnjake iz oblasti energetike i energije.

Nihad Harbaš, direktor nLogic Advisory
Nihad Harbaš, direktor nLogic Advisory

Almir Bečarević, nekadašnji direktor BH Gasa, kaže da je ruska invazija na Ukrajinu samo ubrzala realizaciju Južne interkonekcije. Radi se o višegodišnjoj ideji koja nikad nije realizirana.

„I faktički američku stranu opredijelila da nam pomogne upravo u ovom da tako kažem razvoju projekta”, kaže on.

Ali, Čović ima prepreku – Sjedinjene Američke Države. Američke diplomate, uključujući i državnog sekretara Sjedinjenih Država Antonyja Blinkena odbacuju Čovićevu ideju za osnivanjem preduzeća koje bi bilo nadležno za Južnu interkonekciju, već da projektom treba upravljati BH Gas, što je sasvim dovoljno.

Američki državni sekretar Antony Blinken je poslao pismu ministru vanjskih poslova BiH Elmedinu Konaković u kojem navodi kako Čovićevi zahtjevi za novim preduzećem ugrožava kompletan projekat Južne interkonekcije.
Američki državni sekretar Antony Blinken je poslao pismu ministru vanjskih poslova BiH Elmedinu Konaković u kojem navodi kako Čovićevi zahtjevi za novim preduzećem ugrožava kompletan projekat Južne interkonekcije.

Harbaš također podsjeća da je i Evropska unija mišljenja kako je jedan operator transportnog sitema (BH Gas) dovoljan za Bosnu i Hercegovinu.

„Ukoliko bi se napravilo evo i novo preduzeće, to znači tri ili četiri miliona godišnje za funkcionisanje tog preduzeća, što bi automatski značilo i povećanje cijena samog gasa krajnjim korisnicima”, kaže Harbaš.

Vlada Hrvatske sufinansirala je studiju u kojoj se tvrdi da bi se osnivanjem nove kompanije otklonili ruski i drugi utjecaji zbog poslovne povezanosti BH Gasa sa ruskim i srpskim interesima.

„Pa čekajte, idemo onda logikom jednom drugom. Pa onda mi možemo reći, nama će neko u Hrvatskoj zatvoriti. Mislim, besmislene stvari”, kaže Bečarević.

Almir Bečarević, nekadašnji direktor BH Gasa
Almir Bečarević, nekadašnji direktor BH Gasa

Čovićeva briga oko BH Gasa je ta što u toj kompaniji, kako kaže, nema ni jednog Hrvata i strahovanja da „neko sutra zbog političke krize iz Sarajeva zavrne plin onima u Posušju”.

„ Jednostavno možete samo da se smijete ili da plačete od tuge kada slušate te takve stvari. A mi kao firma, tad sam i ja bio direktor BH Gasa, mi smo prvi pokrenuli, mi se prvi opredijelili da idemo prema jugu, da idemo prema Hrvatskoj”, kaže Bečarević.

Harbaš kaže kako je „vrlo je rijetka činjenica i vrlo rijetko se može susresti da je analiziran nečiji uticaj kod osnivanja nekog preduzeća”.

Ovog mjeseca, federalni premijer Nermin Nikšić najavio je i sasvim novi Zakon o južnoj interkonekciji. Ne vidi problem o uspostavljanu podružnice u Mostaru i, kako je rekao, „mješovitoj upravi”.

Američki ambasador u Bosni i Hercegovinu Michael Murphy je prošle sedmice u podcastu Oslobođenja poručio Čoviću da opstrukcijom Južne interkonekcije jača ruski utjecaj u Bosni i Hercegovini.

Advokati: Trump nema para za žalbu na kaznu od 454 miliona

Bivši predsjednik Donald Trump pred vrhovnim sudom države New York, 11. januara 2024.
Bivši predsjednik Donald Trump pred vrhovnim sudom države New York, 11. januara 2024.

Pažljivo građeni imidž Donalda Trumpa kao "samostvorenog" tajkuna pretrpio je ponižavajući udarac kada su njegovi advokati u ponedjeljak priznali da on nema dovoljno gotovine da uloži žalbu na kaznu od 464 miliona dolara zbog finansijskih prevara, odnosno "napuhavanja" vrijednosti svoje imovine.

Trump - koji je republikanski kandidat na novembarskim predsjedničkim izborima u SAD - namjerava da se žali na presudu građanskog suda u New Yorku donijetu u februaru, što bi automatski zaustavilo sprovođenje sudske odluke.

Međutim, prvo mora da položi novac na račun apelacionog suda ili položi garanciju na puni iznos, a 30 osiguravajućih kompanija je odbilo njegove zahtjeve da mu pomognu, naveli su advokati u novom sudskom podnesku.

Trumpovi problemi da prikupi gotovinu otvaraju mogućnost da bi država New York mogla da počne zaplijenu imovine bivšeg predsjednika već narednog ponedeljka ukoliko sud ne pristane na odlaganje izvršenja presude.

"Optuženi su se suočili sa nepremostivim teškoćama u dobijanju bankovne garancije na puni iznos od 464 miliona dolara kako bi podneli žalbu", naveo je advokat Trump organizacije Alan Garten u sudskom podnesku.

Sudija Arthur Engoron prošlog meseca je presudio da su Trump i njegova kompanija nezakonito preuveličavali vrijednost svog bogatstva i manipulisali vrednošću imovine kako bi dobili povoljne kredite od banaka i povoljne uslove od osiguravajućih kompanija.

Uz kamate, Trump duguje državi New York 456,8 miliona dolara. Ukupno, on i drugi optuženi među kojima su direktori njegove kompanije duguju 467,3 miliona. Da bi dobili bankovnu garanciju, od njih se zahtijeva da polože kolateral u vrijednosti od 557 miliona dolara, naveli su Trumpovi advokati.

Trump je prošlog mjeseca uspio da prikupi novac za odvojenu garanciju na sumu od 91,6 miliona, dok se žali na presudu po tužbi njujorške spisateljice E. Jean Caroll, koja ga je tužila za seksualni napad i defamaciju.

Kolumnistkinja E. Jean Caroll ispred federalne sudnice na Manhattanu, 26. januara 2024. (Foto: Rojters/Brendan Mcdermid)
Kolumnistkinja E. Jean Caroll ispred federalne sudnice na Manhattanu, 26. januara 2024. (Foto: Rojters/Brendan Mcdermid)

Međutim, njegovi advokati kažu da vodeće firme koje pružaju garancije imaju unutrašnju politiku da ne primaju nekretnine kao kolateral u slučajevima finansijskih prevara, a mnoge ne žele da pređu granicu od 100 miliona dolara.

Zato je jedina opcija za Trumpa da plati u gotovini, ili ekvivalentu gotovine, garanciju na traženi iznos. Trump je u aprilu 2023, kada je davao iskaz u istom slučaju, rekao da ima "znatno više od 400 miliona dolara u kešu", ali je do tada već razvio reputaciju osobe koja preuveličava svoje bogatstvo.

Zatim je od apelacionog suda tražio da odloži rok za polaganje garancije, dok se ne sasluša njegova žalba, navodeći da je vrijednost njegovog carstva nekretnina daleko veća od sume koju duguje.

Također je zatražio da položi garanciju u manjem iznosu, ali je glavna tužiteljica New Yorka Letitia James uložila prigovor, navodeći da će Trump "pokušati da izbjegne sprovođenje sudske odluke, ili da ga oteža."

Čak i uz pruženu garanciju, Trump bi morao da plaća velike kamate tokom procesa žalbe koji bi mogao da traje godinama, osim ako ne položi punu sumu kazne na sudski račun.

Kritike na račun posmatrača iz RS-a na ruskim izborima

Kritike na račun posmatrača iz RS-a na ruskim izborima
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:03 0:00

BiH je među rijetkim europskim zemljama koja je poslala svoje posmatrače na izbore u Rusiju, a bila su to trojica članova srpskih stranaka iz BiH. Posmatrači iz RS-a smatraju da se njihovom posjetom Rusiji razvijaju rusko-srpski odnosi, dok profesori međunarodnog prava vide štetu isključivo za BiH.

Nova studija: Pacijenti sa Havana sindromom nemaju oštećenja mozga

Američka ambasada u Havani na Kubi, fotografisana 4. januara 2023. godine. (Foto: AP Photo/Ismael Francisco)
Američka ambasada u Havani na Kubi, fotografisana 4. januara 2023. godine. (Foto: AP Photo/Ismael Francisco)

Niz naprednih testova nije otkrio povrede ili oštećenje mozga među američkim diplomatama i drugim državnim službenicima koji pate od misterioznih zdravstvenih problema, nekada nazvanih Havana sindrom, saopštili su istraživači u ponedjeljak.

Gotovo petogodišnja studija Nacionalnog instituta za zdravlje ne nudi objašnjenje za simptome, uključujući glavobolje, probleme sa ravnotežom i poteškoće sa razmišljanjem i spavanjem. Oni su prvi put prijavljeni na Kubi 2016. godine, a kasnije su ih prijavile stotine Amerikanaca iz različitih zemalja.

Ipak, to je u suprotnosti sa nekim ranijim nalazima koji su istakli spektar povreda mozga kod ljudi koji su doživjeli ono što State Department sada naziva "anomalnim zdravstvenim incidentima".

"Ove osobe imaju stvarne simptome i prolaze kroz veoma teško vrijeme", rekao je doktor Leighton Chan, šef rehabilitacijske medicine Nacionalnog instituta, koji je pomogao u vođenju istraživanja. "Mogu biti prilično snažni, onesposobljavajući i teški za liječenje."

Ipak, sofisticirani skenovi magnetne rezonance nisu otkrili značajne razlike u volumenu, strukturi ili bijeloj materiji mozga – što su znakovi povreda ili oštećenja - kada su pacijenti sa Havana sindromom poređeni sa zdravim državnim radnicima na sličnim poslovima, uključujući i u istim ambasadama. Nije bilo značajnih razlika ni u kognitivnim i drugim testovima, prema nalazima objavljenim u Žurnalu Američkog medicinskog udruženja.

Iako to nije moglo isključiti prolazne povrede kada su simptomi počeli, istraživači su rekli da je dobra vijest što nisu mogli uočiti dugoročne markere na snimcima mozga koji su tipični nakon traume ili moždanog udara.

To bi "trebala biti neka sigurnost za pacijente", rekao je koautor studije Louis French, neuropsiholog iz Nacionalnog vojnog medicinskog centra Walter Reed koji liječi Havana sindrom. "Omogućava nam da se fokusiramo na ovdje i sada, da vratimo ljude tamo gdje bi trebali biti."

Učesnici studije sa Havana sindromom prijavili su više umora, posttraumatskih simptoma stresa i depresije od drugih.

Ovo istraživanje je najnovije u nastojanju da se razotkrije misterija koja je počela kada su službenici američke ambasade na Kubi počeli tražiti medicinsku pomoć zbog gubitka sluha i zvonjenja u ušima, nakon što su prijavili da su iznenada čuli čudne zvukove.

U početku je postojala zabrinutost da je Rusija ili neka druga zemlja možda koristila neki oblik usmjerene energije za napad na Amerikance. Ali prošle godine, američke obavještajne agencije navele su da nema znakova umiješanosti stranih neprijatelja i da se čini da većina slučajeva ima različite uzroke, od nedijagnostifikovanih bolesti do faktora iz životne sredine.

Neki pacijenti su optužili vladu da odbacuje njihove bolesti, a dio naučne javnosti poziva na dodatna istraživanja radi bolje pripreme za narednu takvu zdravstvenu misteriju.

Studija Nacionalnog instituta za zdravlje obuhvatila je više od 80 pacijenata, a cilj joj nije bio da utvrdi vjerovatnoću da je izvor simptoma neko oružje. Chan kaže da nalazi nisu u suprotnosti za zaključcima obavještajnih agencija.

Biden poručio Netanjahuu da bi izraelska ofanziva na Rafah bila greška

Arhiv - Susret Bidena i Netanjahua u Tel Avivu 18. oktobra 2023.
Arhiv - Susret Bidena i Netanjahua u Tel Avivu 18. oktobra 2023.

Američki predsjednik Joe Biden i izraelski premijer Benjamin Netanjahu razgovarali su telefonom u ponedjeljak, prvi put poslije više od mjesec dana, dok se produbljuju podjele između saveznika zbog krize u Gazi i izraelskih postupaka u ratu.

"Predsjednik Biden razgovarao je sa premijerom Netanjahuom o najnovijem razvoju događaja u Izraelu i Gazi, uključujući situaciju u Rafi i napore da se poveća humanitarna pomoć Gazi", saopšteno je iz Bijele kuće.

Savjetnik za nacionalnu bezbjednost Jake Sullivan rekao je da je Biden prenio izraelskom premijeru da je duboko zabrinut zbog planova za kopnenu operaciju u Gazi i da bi ofanziva bila greška.

"Anarhija vlada u područjima koja je izraaelska vojska raščistila, ali nije stabilizovala" i humanitarna kriza bi se pogoršala ako bi Izrael izvršio ofanzivu u Rafahu, rekao je Sullivan sumirajući Bidenovu poruku Netanjahuu.

Netanjahu se saglasio sa Bidenovim zahtjevom da pošalje delegaciju visokih zvaničnika u Washington na razgovore o planovima i mogućem "alternativnom pristupu", rekao je Sullivan.

Razgovor dvojice lidera je opisao kao "poslovan" i dodao da nije naprasno prekinut. Istakao je i da je Bajden podržao izraelske napore da uništi Hamas koji je napao izraelsku teritoriju 7. oktobra.

Netanjahu je u saopštenju naveo da je sa Bidenom razgovarao o riješenosti Izraela da dostigne sve ciljeve u ratu: eliminiše Hamas, oslobodi sve taoce i osigura da Gaza više ne predstavlja prijetnju po Izrael.

To će biti urađeno "dok se obezbjeđuje neophodna humanitarna pomoć koja doprinosi postizanju tih ciljeva", naveo je izraelski premijer.

Bajden i Netanjahu su razgovarali nakon što su republikanci u Washingtonu i izraelski zvaničnici osudili govor lidera demokrata u Senatu Chucka Schumera koji je oštro kritikovao poteze izraelskog premijera u ratu u Gazi i pozvao na održavanje izbora u Izraelu. Schumer je optužen da je prekršio nepisano pravilo da se ne miješa u unutrašnju politiku bliskog saveznika.

Biden nije podržao Schumerov poziv na izbore, ali ga je pohvalio zbog "dobrog govora" koji odražava zabrinutost mnogih Amerikanaca.

Bijela kuća je skeptična u pogledu Netanjahuovih planova da izvede operaciju u južnom gradu Rafah, gdje se sklonilo više od milion raseljenih Palestinaca, dok Izrael pokušava da eliminiše Hamas poslije smrtonosnog napada na izraelsku teritoriju 7. oktobra.

Bidenova administracija upozorila je Izrael da neće podržati tu operaciju bez kredibilnog plana da se osigura bezbjednost nevinih palestinskih civila.

Izrael, kako navode zvaničnici Bijele kuće, nije još iznio taj plan.

Dvojica lidera razgovarala su u trenutku kada je Svjetski program za hranu upozorio na humanitarnu katastrofu u Gazi.

Naveo je da je u sjevernoj Gazi "gladovanje neminovno" i da bi dodatna eskalacija u ratu mogla da dovede polovinu populacije u enklavi do ivice izgladnjivanja.

Netanjahu je u nedjelju osudio kritike iz Amerike i naveo da su pozivi na nove izbore neprihvatljivi.

U intervjuu za Fox News je rekao da Izrael nikada ne bi pozvao na nove izbore u Americi poslije terorističkih napada 11. septembra 2001. godine.

"Nismo banana republika. Građani u Izraelu će odlučiti kada će ići na nove izbore i koga će izabrati, i to nam neće biti nametnuto", poručio je Netanjahu.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG