TAIPEI, TAIWAN — 

U objavi na svojoj platformi za društvene mreže "Truth Social", Trump je opisao poziv kao "veoma dobar" za Sjedinjene Države i Kinu i rekao da su razgovarali o pitanjima kao što su balansiranje trgovine, fentanil, TikTok i "mnoga druga pitanja". ”

"Očekujem da ćemo zajedno riješiti mnoge probleme, i to odmah," napisao je Trump u postu. "Predsjednik Xi i ja ćemo učiniti sve što je moguće da svijet učinimo mirnijim i sigurnijim!"

Kineski državni mediji navode da je Xi čestitao Trumpu na pobjedi na izborima tokom razgovora i rekao da i on i novoizabrani predsjednik imaju velike aspiracije za razvoj američko-kineskih odnosa u naredne četiri godine.

“Obojica pridajemo veliku važnost međusobnoj interakciji, obojica se nadamo da će odnosi između SAD-a i Kine dobro započeti u novom mandatu američkog predsjednika i obojica smo voljni pogurati odnose Kine i SAD naprijed kako bismo ostvarili veći napredak s nove početne tačke”, rekao je Xi u saopštenju koje je objavila kineska državna televizija CCTV.

Xi je rekao, iako će biti razlika između Pekinga i Washingtona, ključno je "poštivati međusobne suštinske interese i glavne brige i pronaći odgovarajuće rješenje za problem".

Xi je pozvao Trumpa da "pažljivo" riješi pitanje Tajvana. Peking tvrdi da je demokratski Tajvan dio njegove teritorije i zaprijetio je da će upotrijebiti silu ako bude potrebno za ujedinjenje ostrva s Kinom.

Prema kineskom saopštenju, Xi i Trump su također razmijenili mišljenja o ukrajinskom ratu, sukobu između Izraela i Palestinaca i drugim važnim međunarodnim i regionalnim pitanjima.

Ranije u petak, kinesko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je odluku da kineski potpredsjednik Han Zheng predstavlja Xija na inauguraciji.

Najava dolazi više od mjesec dana nakon što je Trump pozvao predsjednika Xija i druge strane lidere da prisustvuju njegovoj inauguraciji. To je potez bez presedana koji označava prekid tradicije, budući da su strani ambasadori kroz istoriju prisustvovali predsjedničkim inauguracijama.

Analitičari kažu da Peking pokazuje "dobru volju" prema novoj Trumpovoj administraciji slanjem Hana.

"Kina nema uspostavljenu tradiciju slanja predsjednika da prisustvuje ceremonijama inauguracije drugih šefova država", rekao je Zhou Bo, viši saradnik u Centru za međunarodnu sigurnost i strategiju na Univerzitetu Tsinghua u Pekingu.

"Poslati potpredsjednika da prisustvuje Trumpovoj ceremoniji inauguracije najbolja je opcija i pokazuje dobru volju Pekinga prema novoizabranom predsjedniku Trumpu", rekao je on za Glas Amerike.

Dok Peking pokušava pozitivno odgovoriti na Trumpov poziv, drugi stručnjaci kažu da će Hanovo prisustvo ostati uglavnom ceremonijalno.

"Ne očekujem ništa konkretno od Hanovog puta u Washington", rekao je Zhiqun Zhu, stručnjak za kinesku vanjsku politiku na Univerzitetu Bucknell u američkoj državi Pennsylvania.

Uprkos ceremonijalnoj prirodi Hanovog prisustva inauguraciji, Zhu je rekao da bi potez Pekinga i dalje mogao "postaviti dobre temelje" za američko-kineske odnose pod drugom Trumpovom administracijom.

„Nadajmo se da će se izgraditi prijateljska atmosfera koja će se moći održati u narednim nedeljama i mesecima, tako da kada dve strane sjednu da razgovaraju o suštinskim pitanjima, možda bi dogovor mogao biti postignut“, rekao je on za Glas Amerike telefonom.

Trumpov povratak u Bijelu kuću stvorio je neizvjesnost za Kinu, koja se posljednjih godina suočava sa upornim ekonomskim padom.

Tokom svoje predsjedničke kampanje, Trump je obećao da će uvesti carine do 60% na kineske proizvode. Zhou je rekao da je mogućnost visokih carina učinila Peking opreznim u pogledu perspektiva odnosa SAD-a i Kine pod drugom Trumpovom administracijom.

"Ne znamo kako će Tramp igrati, tako da vjerujem da će Kina sačekati da vidi kako će se njegova politika prema Kini odigrati", rekao je za Glas Amerike.

Uprkos prijetnji da će uvesti carine na kineski uvoz, Trump je rekao da bi dvije države mogle imati dobre odnose i da je bio u kontaktu s kineskim liderima preko predstavnika.

„I mislim da ćemo se vjerovatno dobro slagati, predviđam“, rekao je tokom intervjua sa konzervativnim voditeljem tok šoua Hugh Hewitt-om 6. januara, dodajući da ta veza mora da bude „dvosmjerna ulica“.

Osim toga, Trump želi imenovati nekoliko političara poznatih po jastrebskim stavovima prema Kini, uključujući senatora Marca Rubija za državnog sekretara i rep. Mikea Waltza za savjetnika Bijele kuće za nacionalnu sigurnost.

Rubio je, tokom svog saslušanja u Senatu u srijedu, opisao Kinu kao "najmoćnijeg i najopasnijeg bliskog protivnika s kojim se ova nacija ikada suočila".

“Oni imaju elemente koje Sovjetski Savez nikada nije posjedovao. Oni su tehnološki protivnik i konkurent, industrijski konkurent, ekonomski konkurent, geopolitički konkurent, naučni konkurent”, rekao je.

Uprkos Rubiovoj naizgled oštroj retorici o Kini tokom saslušanja, Zhu je rekao da je prerano reći hoće li se taj jezik pretočiti u stvarnu politiku prema Kini u novoj administraciji.

"Neki od Trumpovih imenovanih izgledaju kao jastrebovi prema Kini, ali budući da rade za Trumpa, ne mislim da će nadjačati Trumpovu politiku", rekao je za Glas Amerike.

Zhu je rekao da će Washington i Peking, budući da ostaje nejasno kako će Trump oblikovati svoju politiku prema Kini, "napredovati oprezno".

"Obje strane su imale užasno iskustvo tokom Trumpovog prvog mandata pa izgleda da ovaj put žele početi iznova", rekao je.

Čini se da prodaja nije neizbježna i, iako su stručnjaci rekli da aplikacija neće nestati s telefona postojećih korisnika nakon što zakon stupi na snagu 19. januara, novi korisnici je neće moći preuzeti i ažuriranja neće biti dostupna. To će na kraju učiniti aplikaciju nefunkcionalnom, navelo je Ministarstvo pravde u sudskim podnescima.

Odluka je donesena u pozadini neuobičajene političke agitacije novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa, koji je obećao da bi mogao pregovarati o rješenju i administraciji predsjednika Joea Bidena, koja je signalizirala da neće provoditi zakon počevši od nedjelje, njegovog posljednjeg radnog dana u uredu.

Trump, koji ima na umu popularnost TikToka i svojih 14,7 miliona pratilaca u aplikaciji, nalazi se na suprotnoj strani argumenta istaknutih republikanaca u Senatu koji krive kineskog vlasnika TikTok-a što do sada nije našao kupca.

Trump je u postu na Truth Social-u neposredno prije objavljivanja odluke rekao da je TikTok bio među temama u njegovom razgovoru u petak s kineskim liderom Xi Jinpingom.

Nejasno je koje su opcije otvorene Trumpu nakon što položi zakletvu kao predsjednik u ponedjeljak. Zakon je dopuštao 90-dnevnu pauzu u ograničenjima aplikacije ako je bilo napretka ka prodaji prije nego što je stupila na snagu.

Generalni advokat Elizabeth Prelogar, koja je branila zakon na Vrhovnom sudu za demokratsku Bidenovu administraciju, rekla je sudijama prošle sedmice da je neizvjesno da li bi mogućnost prodaje nakon što zakon stupi na snagu mogla izazvati 90-dnevnu pauzu za TikTok.

„Kongres je utvrdio da je dezinvesticija neophodna da bi se riješila njegova dobro podržana zabrinutost za nacionalnu bezbjednost u vezi sa TikTokovom praksom prikupljanja podataka i odnosom sa stranim protivnikom“, rekao je sud u nepotpisanom mišljenju, dodajući da zakon „ne krši prvi amandman podnosilaca peticije prava.”

Sudije Sonia Sotomayor i Neil Gorsuch podnijeli su kratka izdvojena mišljenja u kojima su napomenuli neke rezerve u vezi sa odlukom suda, ali se slažu s ishodom.

"Bez sumnje, lijek koji su Kongres i predsjednik odabrali ovdje je dramatičan", napisao je Gorsuch. Ipak, rekao je da ga je uvjerio argument da bi Kina mogla dobiti pristup “ogromnim količinama ličnih podataka o desetinama miliona Amerikanaca”.

Neke grupe za digitalna prava osudile su sudsku presudu ubrzo nakon što je objavljena.

„Današnja odluka bez presedana kojom se podržava zabrana TikToka šteti slobodnom izražavanju stotina miliona korisnika TikToka u ovoj zemlji i širom svijeta“, rekla je Kate Ruane, direktorica Centra za demokratiju i tehnologiju sa sjedištem u Washingtonu, koji je podržao TikTok-ovi žalbu na zakon.

Kreatori sadržaja koji su se protivili zakonu također su zabrinuti zbog efekta na njihovo poslovanje ako se TikTok ugasi. „Veoma sam zabrinuta zbog toga šta će se dogoditi u narednih nekoliko sedmica“, rekla je Desiree Hill, vlasnica mehaničarske radnje Crown’s Corner u Conyersu, Georgia. “I veoma sam uplašena zbog smanjenja koje ću imati u dosegu kupaca i zabrinuta da ću potencijalno izgubiti posao u sljedećih šest mjeseci.”

U razmjeni, sa sudijama advokat TikToka i ByteDance Ltd., kineske tehnološke kompanije koja je njena matična kompanija, rekao je koliko bi bilo teško ostvariti posao, pogotovo jer kineski zakon ograničava prodaju vlasničkog algoritma koji je napravio platformu društvenih medija izuzetno uspješnom.

Aplikacija omogućava korisnicima da gledaju stotine videozapisa za otprilike pola sata jer su neki dugi samo nekoliko sekundi, prema tužbi koju je prošle godine podnio Kentucky u kojoj se žalio da je TikTok dizajniran da stvara ovisnost i šteti mentalnom zdravlju djece. Slične tužbe podnijelo je više od deset država. TikTok je ove tvrdnje nazvao netačnim.

Spor oko veza TikToka s Kinom postao je utjelovljenje geopolitičkog nadmetanja između Washingtona i Pekinga.

“ByteDance i njegovi kineski komunistički gospodari imali su devet mjeseci da prodaju TikTok prije roka od nedjelje,” senator Tom Cotton, R-Ark., napisao je na X. “Sama činjenica da komunistička Kina odbija da dozvoli njegovu prodaju otkriva tačno šta je TikTok : komunistička špijunska aplikacija. Vrhovni sud je ispravno odbacio TikTokove laži i propagandu maskiranu u pravne argumente.”

SAD su izrazile zabrinutost zbog toga što TikTok prikuplja ogromne količine korisničkih podataka, uključujući osjetljive informacije o navikama gledanja, koji bi mogli pasti u ruke kineske vlade putem prisile. Zvaničnici su također upozorili da je algoritam koji pokreće ono što korisnici vide u aplikaciji podložan manipulaciji kineskih vlasti, koje ga mogu koristiti za oblikovanje sadržaja na platformi na način koji je teško otkriti.

TikTok ističe da SAD nisu iznijele dokaze da je Kina pokušala manipulirati sadržajem na svojoj američkoj platformi ili prikupiti podatke američkih korisnika putem TikToka.

Dvostranačka većina u Kongresu usvojila je zakon i Biden ga je potpisao u aprilu. Zakon je bio kulminacija višegodišnje sage u Washingtonu o TikToku, koji vlada vidi kao prijetnju nacionalnoj sigurnosti.

TikTok, koji je prošle godine tužio vladu zbog zakona, dugo je poricao da bi se mogao koristiti kao alat Pekinga. Tročlano sudsko vijeće sastavljeno od dvojice republikanaca i jednog demokrata jednoglasno je podržalo zakon u decembru, što je dovelo do brze žalbe TikToka Vrhovnom sudu.

Bez prodaje odobrenom kupcu, zakon zabranjuje trgovinama aplikacija kojima upravljaju Apple, Google i drugi da nude TikTok počevši od nedjelje. Internet hosting uslugama takođe će biti zabranjeno da hostuju TikTok.

ByteDance je rekao da se neće prodavati. No, neki investitori su bili zainteresirani, uključujući Trumpovog bivšeg ministra finansija Stevena Mnuchina i milijardera biznismena Franka McCourta. McCourt's Project Liberty inicijativa je saopštila da su i njeni neimenovani partneri predstavili prijedlog ByteDanceu za kupovinu TikTok-ove američke imovine. Konzorcij, koji uključuje voditelja "Shark Tank" Kevina O'Learyja, nije otkrio finansijske uslove ponude.

McCourt je u izjavi nakon presude rekao da je njegova grupa "spremna da radi s kompanijom i predsjednikom Trumpom kako bi se dovršio dogovor".

Prelogar je rekao pravosuđu prošle sedmice da bi stupanje zakona na snagu "mogao biti samo potres" koji ByteDance treba da preispita svoj stav.

Požar je izbio u četvrtak popodne i izazvao jak plamen i crni dim, a oko 1.500 ljudi dobilo je instrukcije da napusti Moss Landing i oblast Elkhorn Slough, izvještava The Mercury News.

Prema glasnogovorniku okruga Monterey Nicholas Pasculli, vatra je još uvijek buktila rano u petak uz određene mjere suzbijanja i nije prešla dalje od objekta. Do četvrtka kasno, nekoliko desetina ljudi bilo je u privremenom centru za evakuaciju, a ostali su otišli kod prijatelja ili porodice ili su napravili druge dogovore, rekao je Pasculli.

Moss Landing Power Plant, koji se nalazi oko oko 124 kilometra južno od San Francisca, u vlasništvu je teksaške kompanije Vistra Energy i sadrži desetine hiljada litijumskih baterija. Baterije su važne za skladištenje električne energije iz obnovljivih izvora energije kao što je solarna energija, ali ako se zapale, požar može biti izuzetno teško ugasiti.

„Ne postoji način da se ublaži. Ovo je katastrofa, to je ono što jeste”, rekao je za KSBW-TV nadzornik okruga Monterey Glenn Church. Ali on je rekao da ne očekuje da će se vatra proširiti izvan betonske zgrade u kojoj je bila zatvorena.

U fabrici Vistra 2021. i 2022. godine bilo je požara koji su bili uzrokovani kvarom sistema prskalica za požar koji je rezultirao pregrijavanjem nekih jedinica, navodi The Mercury News.

Nije jasno šta je izazvalo najnoviji požar. Vistra je u saopćenju navela da su nakon što je otkriveno, svi na lokaciji bezbjedno evakuisani. Nakon gašenja požara, pristupiće se uviđaju.

“Naš glavni prioritet je sigurnost zajednice i našeg osoblja, a Vistra duboko cijeni kontinuiranu pomoć naših lokalnih hitnih službi,” izjavila je Jenny Lyon, glasnogovornica Vistre.

Ujedinjeni školski okrug okruga North Monterey saopštio je da će sve škole i uredi biti zatvoreni u petak zbog požara.

Washington — 

Nedavni krug pomilovanja daje Bidenu predsjednički rekord za broj izdatih pojedinačnih pomilovanja i zamjenjivanja. Demokrata je rekao da nastoji poništiti "neproporcionalno duge kazne u poređenju sa kaznama koje bi dobili danas prema važećem zakonu, politici i praksi".

"Današnja akcija pomilovanja pruža olakšanje pojedincima koji su dobili dugačke kazne na osnovu diskreditiranih razlika između kreka i kokaina u prahu, kao i zastarjelih poboljšanja kazni za zločine protiv droge", rekao je Biden u saopćenju. "Ova akcija je važan korak ka ispravljanju istorijskih nepravdi, ispravljanju nejednakosti u izricanju kazni i pružanju mogućnosti pojedincima da se vrate svojim porodicama i zajednicama nakon što su previše vremena proveli iza rešetaka."

Bijela kuća nije odmah objavila imena onih koji su dobili pomilovanja.

Ipak, Biden je rekao da bi još moglo doći, obećavši da će iskoristiti vrijeme prije inauguracije novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa u ponedjeljak kako bi "nastavio razmatrati dodatne izmjene i pomilovanja".

Akcija od petka prati Bidenovo ublažavanje prošlih kazni za oko 1.500 ljudi, prošli mjesec, koji su pušteni iz zatvora i stavljeni u kućni pritvor tokom pandemije koronavirusa, kao i pomilovanje 39 Amerikanaca osuđenih za nenasilne zločine. To je bio najveći jednodnevni čin pomilovanja u modernoj istoriji.

Sve ovo dolazi dok Biden nastavlja da vaga da li da izda sveobuhvatna pomilovanja za zvaničnike i saveznike za koje se Bijela kuća plaši da bi mogli biti nepravedno na meti Trumpove administracije. Iako su predsjednička ovlaštenja za pomilovanje apsolutna, takav preventivni potez bio bi nova i rizična upotreba predsjednikove vanredne ustavne ovlasti.

Prošlog mjeseca, Biden je također ublažio kazne za 37 od 40 ljudi osuđenih na smrt, pretvarajući njihove kazne u doživotni zatvor samo nekoliko sedmica prije nego što je Trump, otvoreni zagovornik proširenja smrtne kazne, preuzeo dužnost. Trump je obećao da će povući tu naredbu nakon početka njegovog mandata.

Biden je također nedavno pomilovao svog sina Huntera, ne samo zbog njegovih osuda za federalno kršenje oružja i poreza, već i za bilo koji potencijalni federalni prekršaj počinjen u periodu od 11 godina, jer se predsjednik boji da će Trumpovi saveznici tražiti da krivično gone njegovog sina za druga krivična djela.

U međuvremenu, ako je historija vodič, Biden će vjerovatno izdati ciljanija pomilovanja kako bi pomogao saveznicima prije nego što napuste Bijelu kuću, kao što predsjednici obično čine u nekim od svojih konačnih postupaka.

Nešto prije ponoći posljednje noći svog prvog mandata, Trump, republikanac, potpisao je niz pomilovanja i zamjene za više od 140 ljudi, uključujući svog bivšeg glavnog stratega, Stevea Bannona, repere Lil Waynea i Kodak Blacka i bivše članove Kongresa.

Trumpov posljednji čin kao predsjednika u svom prvom mandatu bio je da objavi pomilovanje za Al Pirra, bivšeg supruga voditeljke Fox News Channela Jeanine Pirro, jednog od njegovih vatrenih branilaca. Al Pirro je osuđen za zavjeru i utaju poreza i osuđen na više od dvije godine zatvora.

"Neću ulaziti u detalje, mogu samo potvrditi opravdanost strahova da je Rusija planirala akte zračnog terora, ne samo protiv Poljske, već i protiv aviokompanija širom svijeta", rekao je Donald Tusk na konferenciji za novinare 15. januara.

Iako šokantni, komentari poljskog lidera nisu bili iznenadni: sve je više sumnjivih i alarmantnih incidenata u posljednjim mjesecima. Neki su uključivali međunarodne aviokompanije i optužbe da Rusija pokušava postaviti tajne eksplozive u teretnim letovima; drugi su uključivali brodove koji su ometali podmorske kablove, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

U sve većem broju evropskih prijestolnica postaje sve jasnije ko je krivac i šta se dešava: Moskva vodi prikrivenu kampanju protiv Zapada.

Ozbiljnost problema dodatno su naglasili izvještaji da su američki obavještajci presreli komunikacije ruskih vojnih obavještajaca o planiranju bombaških napada te da je predsjednik Joe Biden naložio dvojici vodećih savjetnika za nacionalnu sigurnost da upozore ruske zvaničnike.

Moskva rutinski negira zapadne optužbe za terorističke napade, uključujući paljevine, provale, trovanja i napade na pojedince na Zapadu.

Šta treba znati

U julu prošle godine, paket poslan iz Litvanije neočekivano se zapalio u skladištu DHL-a u istočnonjemačkom gradu Leipzigu, izazvavši požar. Vatra je brzo ugašena, a šteta je bila minimalna. No, to nije bio jedini slučaj.

Otprilike u isto vrijeme, 1.300 kilometara zapadnije, sličan zapaljivi uređaj aktivirao se u skladištu DHL-a u Birminghamu, Engleska. Uređaj je stigao DHL-ovim avionom. Također u približno isto vrijeme, uređaj u skladištu transportne kompanije u Jablonowu, blizu poljske prijestolnice Varšave, eksplodirao je i izazvao požar koji su vatrogasci gasili dva sata.

Kada se ovi incidenti posmatraju zajedno, ukazuju na jasan obrazac – neko namjerno postavlja zapaljive uređaje u teretnim letovima. Ovi događaji alarmirali su policijske i obavještajne agencije širom Evrope i Sjeverne Amerike.

Ne samo bombe: Novi incidenti potpiruju sumnje

Zapaljivi paketi podudarili su se s vijestima o još jednom incidentu koji je izazvao dodatne sumnje.

Početkom 2024. godine, prema izvještajima Financial Timesa, CNN-a i The New York Timesa, Armin Papperger, izvršni direktor njemačkog industrijskog giganta Rheinmetall, bio je meta neuspjelog pokušaja atentata.

Rheinmetall, jedan od najvećih svjetskih proizvođača artiljerijskih i tenkovskih granata, značajno je povećao proizvodnju za Ukrajinu nakon ruske invazije 2022. godine.

Američki zvaničnici obavijestili su Njemačku o zavjeri, nakon čega su njemačke obavještajne službe pružile zaštitu Pappergeru, napisao je The New York Times.

Na moru, posebno u Baltičkom moru, dogodio se niz incidenata u kojima su brodovi oštetili podvodne telekomunikacijske ili elektroenergetske kablove.

Prošlog mjeseca finske vlasti zadržale su tanker Eagle S koji je plovio iz Sankt Petersburga prema Port Saidu u Egiptu. Istraga je otkrila da je brod vukao sidro i oštetio kabl u Finskom zaljevu.

Iako brodovi nisu bili ruski, već pod zastavama pogodnosti drugih država, finski i drugi zvaničnici optužuju ih za pripadnost ruskoj "floti u sjeni".

Ta flota, prema izvještajima, koristi neobilježene brodove i zastave pogodnosti kako bi Rusija zaobišla zapadne sankcije. Većina ruske nafte sada se prodaje putem ove flote, tvrde ukrajinski istraživači.

"Flota u sjeni" također može pomoći Rusiji u provođenju obavještajnog nadzora. Jedan izvještaj objavljen nakon što je Eagle S zadržan kaže da je bio opremljen "posebnim odašiljačkim i prijemnim uređajima koji su korišteni za praćenje mornaričke aktivnosti".

"Cijele godine bilo je 500 sumnjivih incidenata u Evropi", izjavio je prošlog mjeseca češki ministar vanjskih poslova Jan Lipavsky. "Do 100 njih može se pripisati ruskim hibridnim napadima, špijunaži i operacijama utjecaja."

Šta je uslijedilo?

Ranije ovog mjeseca, finske vlasti zaplijenile su Eagle S, proglasivši ga nesposobnim za plovidbu. Još jedan brod, Yi Peng 3, u vlasništvu kineske kompanije, zaustavljen je u međunarodnim vodama kod Danske i Švedske zbog sumnje da je oštetio dva telekomunikacijska kabla. Kasnije je pušten i nastavio plovidbu prema Egiptu.

U oktobru je Ured državnog tužioca Poljske objavio saopćenje o paketima-bombama u avionima, navodeći da su četiri osobe uhapšene zbog sudjelovanja u međunarodnoj grupi za sabotažu, dok se za dvije osobe još uvijek traga.

"Njihove aktivnosti uključivale su sabotažu i diverziju povezane sa slanjem paketa koji su sadržavali kamuflirane eksplozive i opasne materijale preko kurirskih kompanija u zemlje Evropske unije i Veliku Britaniju", izjavila je glasnogovornica. "Paketi su se spontano palili ili detonirali tokom kopnenog i zračnog transporta. Cilj grupe bio je testirati kanale prenosa takvih paketa, koji su na kraju trebali biti poslani u Sjedinjene Američke Države i Kanadu."

Nagovještaji šire zavjere dolaze i od Thomasa Haldenwanga, šefa njemačke domaće obavještajne agencije, koji je izjavio kako je došlo do značajnog porasta ruskih špijunskih i saboterskih aktivnosti u Njemačkoj.

Da je paket iz Leipziga zapaljen tokom leta, Haldenwang je rekao zakonodavcima u septembru, "rezultiralo bi padom aviona".

Nakon prošlog avgusta, američki i evropski zvaničnici počeli su sarađivati s vodećim ljudima aviokompanija kako bi uveli nove procedure pregleda tereta na letovima. Predsjednik Joe Biden naložio je dvojici svojih najvažnijih sigurnosnih zvaničnika – direktoru CIA-e Williamu Burnsu i savjetniku za nacionalnu sigurnost Jakeu Sullivanu – da kontaktiraju najbliže saradnike Vladimira Putina i upozore ih, prenosi The Times.

Američke obavještajne službe presrele su razgovore među visokim zvaničnicima ruske vojne obavještajne službe GRU, koji su opisivali kako su zapaljeni paketi – uključujući male elektronske uređaje – predstavljali probni test za daljnje operacije.

U oktobru je šef britanske kontraobavještajne službe MI5 posebno optužio GRU za "kontinuiranu misiju stvaranja haosa na britanskim i evropskim ulicama: svjedočili smo podmetanju požara, sabotažama i drugim opasnim djelima izvedenim s rastućim nemarom".

Panika i reakcije

Iako nije iznio detalje, premijer Poljske Donald Tusk, tokom zajedničke konferencije za novinare s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, dao je upečatljivu izjavu optužujući Moskvu za terorizam.

Njegove izjave odražavaju i stavove drugih zapadnih zvaničnika, koji sumnjaju da Rusija "iz sjene" vodi kampanju sabotaže, špijunaže i dezinformacija širom Evrope i Sjeverne Amerike. Cilj? Destabilizirati Zapad i oslabiti njegovu podršku Ukrajini u njenoj odbrani od ruske invazije.

Rusija, s druge strane, kontinuirano i glasno negira bilo kakvu umiješanost u eksplozivne pakete ili oštećenja kablova. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov nazvao je izvještaje o sabotaži aviona primjerom "nejasne izmišljotine".