Linkovi

Najnovije

Trump obilazi države u kojima je ishod neizvjestan, Biden se sprema za debatu

The dual town halls of U.S. Democratic presidential candidate Joe Biden and U.S. President Donald Trump, who are both running in the 2020 U.S. presidential election, are seen on television monitors at Luv Child restaurant ahead of the election in Tampa, Florida.
The dual town halls of U.S. Democratic presidential candidate Joe Biden and U.S. President Donald Trump, who are both running in the 2020 U.S. presidential election, are seen on television monitors at Luv Child restaurant ahead of the election in Tampa, Florida.

Manje od dvije nedjelje uoči izbora, predsjednik Donald Trump obilazi države u kojima bi morao da pobijedi da bi osvojio još jedan četvorogodišnji mandat, dok se njegov protivknadidat Joe Biden priprema za debatu koja će biti održana u četvrtak u Nashvilleu. Posljednji TV duel, kako se ocjenjuje, mogao bi da bude i najbolja šansa za Trumpa da smanji Bidenovu prednost u anketama.

Predsjednik Donald Trump juče je održao miting u ključnoj državi - Pennsylvaniji.

„Pennsylvanijo​, moraš da izađeš i glasaš. Ako osvojimo Pennsylvaniju​, pobijedićemo na izborima”, poručio je okupljenima 45. američki predsjednik.

Trump je 2016. pobijedio u Pennsylvaniji sa manje od jedan odsto razlike - i sada bi morao ponovo da je osvoji.

„Ovo su izbori između Trumpovog super oporavka, koji se događa sada, i Bidenove depresije”.

Predsjedniku je u kampanji trebalo da se pridruži i prva dama Melania Trump, koja je međutim otkazala svoje prvo javno obraćanje otkako se zarazila koronavirusom - zbog “kašlja” i iz predostrožnosti.

Trump je od nedjelje održao mitinge i u Nevadi i Arizoni, a u srijedu će biti i u Sjevernoj Karolini.

Njegov protivkandidat Joe Biden, koji je održao skup samo u Sjevernoj Karolini, u međuvremenu se priprema za posljednju predsjedničku debatu. Njegova kandidatkinja za potpredsjednicu Kamala Harris u Wisconsinu je pozvala pristalice da glasaju ranije.

„Neki ljudi pokušavaju da sugerišu da se vaš glas ne računa. Oni razumiju da imate moć kada glasate”.

U kampanji na terenu za Bidena će prvi put učestvovati i bivši predsjednik Barack Obama koji je tweetovao video sa porukom mladim biračima

„U ovako polarizovanim vremenima, vaš glas se računa više nego ikada. Joeu Bidenu je potreban vaš glas. Poznajem Joea bolje od gotovo svih. Vjerujem da će biti sjajan predsjednik”.

Prema anketama na nacionalnom nivou, Biden i dalje ima prednost, u nekim i dvocifrenu. Međutim, razlika je manja u državama koje bi mogle da odluče pobjednika, kao što su Pennsylvania i Florida. Ishod trke u tim državama će biti ključan, smatra politolog David Damore.

„Izborna trka u tim državama će na kraju biti veoma neizvjesna. Zbog toga mislim da postoji mogućnost za ubjedljivu pobjedu Bidena, ali i veoma tijesnu Trumpovu pobjedu”.

Mnoge firme koje sprovode istraživanja imaju drugačiji pristup ovogodišnjim predsjedničkim izborima nego što je to bio slučaj 2016. godine, kada je veoma mali broj predvidio Trumpovu pobjedu, do koje su dijelom doveli i glasovi bijelaca bez visokog obrazovanja.

„Najveća greška u anketama 2016. godine bila je to što se bijelo biračko tijelo nije procijenjivalo na osnovu obrazovanja. Ispostavilo se da je postojala velika razlika između glasova birača sa fakultetskom diplomom i onih bez nje. Ove godine se ne pravi ta greška. Takođe, u velikom broju država Biden ima podršku od 50 odsto ili iznad tog procenta. Clinton nikada nije dostigla 50 odsto”, kaže Damore.

Ove godine ima i manje neodlučnih birača, zbog čega anketari imaju više povjerenja u svoje podatke.

See all News Updates of the Day

Moskva: Zapad preko Ukrajine vodi rat protiv Rusije; Stručnjaci: Stvarnost je mnogo komplikovanija

Moskva: Zapad preko Ukrajine vodi rat protiv Rusije; Stručnjaci: Stvarnost je mnogo komplikovanija
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:15 0:00

Dok SAD i njihovi zapadni saveznici šalju vojnu pomoć Ukrajini, Moskva optužuje Zapad da koristi Ukrajinu za vođenje posredničkog rata protiv Rusije. Ali, kako izvještava Maxim Adams, stvarnost je mnogo komplikovanija.

Ministar odbrane Letonije za Glas Amerike: Mi smo u hibridnom ratu sa Rusijom

Ministar odbrane Letonije Andris Spruds u Glasu Amerike tokom posjete Washingtonu.
Ministar odbrane Letonije Andris Spruds u Glasu Amerike tokom posjete Washingtonu.

Letonija među evropskim zemljama pruža najviše vojne pomoći Ukrajini u odnosu na veličinu njene ekonomije. Zajedno sa Ukrajinom i Velikom Britanijom, pokrenula je vojnu "Koaliciju za dronove" kako bi snabdijela Ukrajinu dronovima i pružila saradnju na tehnologiji.

Letonija među evropskim zemljama pruža najviše vojne pomoći Ukrajini u odnosu na veličinu njene ekonomije.

Zajedno sa Ukrajinom i Velikom Britanijom, pokrenula je vojnu "Koaliciju za dronove" kako bi snabdijela Ukrajinu dronovima i pružila saradnju na tehnologiji.

Letonski ministar odbrane Andris Spruds dao je intervju Glasu Amerike prošle nedjelje tokom posete Washingtonu gdje se sastao sa sekretarom za odbranu SAD Lloydon Austinom. On je istakao značaj kontinuirane podrške Ukrajini u ratu protiv ruske agresije.

"Ukrajinci se bore za našu slobodu, nezavisnost i suverenitet", rekao je Spruds za Glas Amerike.

Glas Amerike: Nakon prošlonedjeljne izjave francuskog predsjednika Emmanuela Macrona o mogućem slanju trupa u Ukrajinu, vaše Ministarstvo odbrane je istaklo da Letonija ne isključuje taj scenario. Koji bi bili uslovi za to?

Spruds: Postoje različite inicijative i mi cijenimo visok nivo francuske inicijative. Oni također traže različita rješenja kako da održimo stalnu podršku Ukrajini. Stav Letonije je da podržavamo zemlje koje svaka ponaosob odlučuju kako će pružiti podršku, na primer, slanjem trupa. Istovremeno, ako govorimo o zajedničkom slanju trupa, kolektivna odluka NATO-a je od velike pomoći i veoma važna.

Glas Amerike: Ukrajina i Letonija dogovorile su se da stvore koaliciju dronova tokom vaše posjete Kijevu. Koji su strateški ciljevi ove koalicije za ratovanje?

Spruds: Dronovi su veoma važni za Ukrajinu. Oni su sada dio ratovanja. Glavni cilj je podrška Ukrajini, snabdijevanje Ukrajine neophodnom opremom, a dronovi su dio toga. Također se radi o razvoju sopstvene industrije dronova i vojne industrije, kako bismo imali kapaciteta da snabdijevamo Ukrajinu.

Glas Amerike: Sve se više na Zapadu govori o zastoju na frontu u Ukrajini i mogućnosti da Ukrajina pregovara sa Rusijom, ili da čak maše bijelom zastavom. Kako kao ministar jedne zemlje članice NATO odgovarate na to?

Spruds: Pa, moj odgovor je vrlo jasan. Prije svega, zastava mora biti žuta i plava. Ukrajina se bori za svoju slobodu. Ukrajinci su rekli, snažno poručili da će se Ukrajina boriti dok ne pobijedi i oslobodi svoje teritorije. Za nas, zapadne države, sve članice Alijanse, važno je da podržimo Ukrajinu koliko god je to potrebno i svim potrebnim sredstvima. Ukrajina će odlučitio tome kakav će biti mirovni sporazum kada sve teritorije budu oslobođene. Rusija mora da pretrpi strateški poraz u Ukrajini.

Glas Amerike: Letonija je ponovo uvela vojnu obavezu. Kao država članica NATO već 20 godina, da li se plašite direktnog vojnog sukoba sa Rusijom?

Spruds: Činimo mnogo u odnosu na naše vojne sposobnosti. I naravno, to je stalni rad na jačanju naših odbrambenih sposobnosti. Mi smo već sada u hibridnom ratu (sa Rusijom). Tu su cyber napadi, naoružavanje ilegalne imigracije, kampanje dezinformacija i napadi na ključnu infrastrukturu. U suštini, trenutno smo u sukobu sa Rusijom više u konceptualnom smislu. Naravno, treba da budemo spremni i na vojne prijetnje. Rusija je pretnja i sve te scenarije treba uzeti u obzir.

Glas Amerike: Napomenuli ste da će Ukrajina nakon Viljnusa, zatražiti članstvo u NATO. Koliko ste optimistični u vezi sa tim uoči samita u Washingtonu?

Spruds: Baltičke zemlje, uključujući Letoniju, snažno podržavaju Ukrajinu kao članicu NATO. Ali naravno, kao što je tokom samita u Viljnusu napomenuto, to će biti kada uslovi dozvole i kada se saveznici slože. Sada je važno imati konsenzus da podržimo Ukrajinu koliko god je to potrebno svim neophodnim sredstvima. U ovom slučaju, svi za jednog, jedan za sve, u podršci Ukrajini. Svakako, Ukrajina u budućnosti mora biti u EU, a takođe i u NATO.

Glas Amerike: Neki stručnjaci su napad dronom u Rusiji prošlog utorka nazvali sramotnim danom za ruskog predsjednika Vladimira Putina. Dok mnogi zapadni lideri oklevaju da daju Ukrajini rakete dugog dometa, šta mislite o tome da Ukrajina dobije ovo naoružanje da dosegne dublje u rusku teritoriju?

Spruds: Ukrajini treba dati sva prava i potrebna sredstva da se brani. Ukrajina može da odgovori odbranom svoje zemlje, uključujući i aktivnom odbranom. Zato je Letonija vrlo jasna. Ukrajini treba dati sva neophodna sredstva da se svim potrebnim načinima zaštiti od ruske agresije. (Napad dronom) je bio sramota za Rusiju i mislim da će imati dosta takvih sramota u budućnosti. Dakle, da ne precjenjujemo i rusku snagu. Mislim da Rusija ima dosta slabosti.

Najveći hakerski napad na američko zdravstvo: Neke bolnice i doktori ostaju bez novca

Web stranica kompanije "United Healthcare" na ekranu kompjutera, fotografisnog u New Yorku 29. februara. (Foto: AP/Patrick Sison)
Web stranica kompanije "United Healthcare" na ekranu kompjutera, fotografisnog u New Yorku 29. februara. (Foto: AP/Patrick Sison)

Ransomware hakerski napad na "Change Healthcare", kompaniju koja procesuira oko 15 milijardi transakcija iz zdravstvenog sektora godišnje i obrađuje svaki treći medicinski dosije pacijenata u SAD-u, izazvao je ogromne poremećaje koji traju gotovo četiri sedmice.

Između ostalog, ugroženi su sistemi za plaćanje i za verifikovanje da li pacijanti imaju pravo na određene zdravstvene ili farmaceutske usluge, kao i obrade zahtjeva između pacijenata, osiguravajućih kuća, apoteka i bolnica. Usporeni su izdavanje recepata i otpuštanje pacijenata iz zdravstvenih ustanova, a odgođene su isplate primanja medicinarima.

Američko udruženje bolnica nazvalo je incident, koji je počeo 21. februara, "najznačajnijim cyber napadom na američki zdravstveni sistem".

"Change Healthcare" u SAD obrađuje podatke za oko 900.000 doktora, 33.000 apoteka, 5.500 bolnica i 600 laboratorija.

Dok se pokušavaju utvrditi razmjere štete, te se pokreću istrage i podižu tužbe, kompanija je saopštila da je počela da vraća u funkciju sisteme za apoteke i plaćanja.

Eksperti za bezbjednost smatraju da će biti potrebni mjeseci prije potpunog oporavka.

Sekretarijat za zdravstvo SAD je otvorio istragu o tome da li su hakovanjem ugroženi povjerljivi zdravstveni podaci Amerikanaca i da li je kompanija postupala u skladu sa zakonima o zaštiti privatnosti pacijenata.

Iz kompanije "UnitedHealth Group", koja je vlasnica kompanije "Change Healthcare", najavili su da će sarađivati sa istragom, ali i da skupa sa policijskim i istražnim agencijama još pokušavaju da utvrde puni obim napada.

"Naš neposredni fokus je da obnovimo naše sisteme, zaštitimo podatke i podržimo one čiji podaci su možda bili pogođeni", saopšteno je iz kompanije.

Podignuto je i najmanje šest grupnih tužbi, koje navode da je "Change Healthcare" propustio da zaštiti milione ličnih podataka, uključujući imena, matične brojeve, finansije i zdravstvena stanja ljudi.

U SAD, verifikacije su veoma bitne i prije samog pregleda/intervencije, jer od zdravstvenog osiguranja osobe zavisi kakvu joj medicinsku uslugu mogu pružiti određeni doktor ili bolnica. Također, nakon pružanja usluge, ustanove i ljekari novac dobijaju na osnovu zahtjeva za naplatu – osiguranjima i pacijentima. Ukoliko ti sistemi ne funkcionišu, ostaju bez ključnog izvora prihoda.

Američki zvaničnici su upozorili "UnitedHealth Group" da se pobrine da nijedna zdravstvena ustanova ne dođe u finansijske probleme zbog hakovanja, a jedna federalna agencija za zdravstvo čak je sugerisala saveznim državama da proslijede privremene isplate pogođenim ustanovama.

Zgrada kompanije "UnitedHealth Group" u Santa Ani u Kaliforniji.
Zgrada kompanije "UnitedHealth Group" u Santa Ani u Kaliforniji.

Ipak, kompanija "Option Care Health", koja širom SAD pruža zdravstvene usluge u domovina pacijenata, saopštila je da bi zbog ovog cyber napada mogla imati finansijske probleme u skorijoj budućnosti. Oni su naveli da više od pola njihovih zahtjeva za isplate za obavljene usluge još nije obrađeno.

Privatna medicinska praksa koja zapošljava 30 ljudi i u gradiću Pittsfield u Massachusettsu liječi alergije, objavila je da od ove sedmice nema više novca za plate jer ne uspijevaju naplatiti svoj rad.

Reuters: Hakerima plaćeno 22 miliona dolara

U ransomware napadima hakeri zaključavaju podatke u računarskim sistemima žrtava, te im onemogućavaju funkcionisanje. Potom traže visoke iznose novca da bi podatke otključali i da ukradene informacije ne bi javno objavljivali ili prodavali.

Kompanija "Change Healthcare" je za napad okrivila hakersku grupu ALPHV, odnosno "Blackcat" (Crna mačka).

Prema objavi Sekretarijata za pravosuđe SAD iz decembra 2023, ova grupa je u prethodnih 18 mjeseci bila druga najprofitabilnija varijanta ransomwarea u svijetu, sa stotinama miliona dolara prikupljenih od žrtava.

U poruci na dan kada je javnost upoznata sa napadom na "Change Healthcare", hakerska grupa je na svojoj stranici na dark webu – dijelu interneta koji nije dostupan putem običnih pretraživača - objavila da su ukrali milione osjetljivih podataka. Ta poruka je ubrzo izbrisana bez objašnjenja.

Na upite američkih medijskih kuća o tome da li su pregovarali sa hakerima ili platili otkupninu, iz oštećene kompanije nisu odgovarali.

Ipak, Rojters je izvijestio da su iz "UnitedHealth Group" platili 22 miliona dolara da bi povratili pristup enkriptovanim podacima i sistemima, što su obje strane odbile da komentarišu.

Prema Reutersu, ta informacija je objavljena na popularnom hakerskom forumu, gdje je navedeno da je partner grupe "Blackcat" odgovoran za napad. U poruci je naveden i link koji pokazuje da je neko prebacio oko 350 bitkoina – što je u tom trenutku vrijedilo 22 miliona dolara – iz jednog u drugi digitalni kripto novčanik.

Reuters dalje piše, da vlasnici novčanika nisu javno poznati, ali da je kompanija koja se bavi tom tematikom - "TRM Labs" - objavila da je novčanik u kojeg je novac stigao ranije korišten za uplate otkupnina drugih žrtava grupe "Blackcat".

Plaćanje otkupnina rensomver grupama nije rijetkost, a to izaziva oštre debate u SAD.

Dio stručne javnosti, poput kompanije za cyber bezbjednost Emsisoft, smatra da je potrebno uvesti potpunu zabranu plaćanja. Prema njihovim analizama, žrtve iz SAD su kriminalcima 2023. godine u prosjeku plaćale 1,5 miliona dolara, što je ogroman porast u odnosu na 2018. kada su prosječne isplate rensomver napadačima iznosile oko 5.000 dolara.

Drugi eksperti se slažu da plaćanje nije preporučljivo, ali upozoravaju da postoje slučajevi koji su izuzeci, na primjer kada se mora brzo djelovati jer su ljudski životi ugroženi.

U nedavnom intervjuu za Glas Amerike, Meredith Griffanti , globalna direktorica za cyber bezbjednost i komunikacije njujorške konsultantske kompanije "FTI Consulting", kaže da je svaki slučaj drugačiji, te da je radila sa nekim od najvećih kompanija čije funkcionisanje zbog napada je bilo ozbiljno poremećeno, pa su pristajale na plaćanje.

"A radili smo i na slučajevima za male bolničke sisteme, sa nekoliko desetina kreveta, gdje se morala obaviti isplata kako ključne usluge, poput hitne pomoći, ne bi morale biti preusmjeravane u ruralni distrikt udaljen 100 milja", dodaje Grifanti.

Učestali napadi na zdravstveni sektor

Hakerski napad na "Change Healthcare" samo je jedan od najnovijih primjera sve učestalijeg trenda – u kojem su žrtve bolnice i drugi segmenti zdravstvenog sistema.

Krajem januara, dječija bolnica Lurie u Chicagu bila je prinuđena da ugasi svoje mreže, nakon cyber napada u kojem je ograničen pristup medicinskim podacima pacijenata, te je otežana telefonska i elektronska komunikacija. Problem je trajao duže od mjesec dana.

Iz bolnice – koja je prošle godine liječila 260.000 pacijenata - nikada nisu priznali da je riječ o ransomware napadu, iako je on imao sva obilježja rensomvera.

U petak, 15. marta, iz bolnice su saopštili da istražuju navode hakerske grupe "Rhysida" da su prodali podatke do kojih su došli tokom napada.

Bolnica za djecu Lurie u Chicagu
Bolnica za djecu Lurie u Chicagu

Iz Emsisofta navode da je u 2023. godini u SAD ransomwareom napadnuto 46 bolničkih sistema sa ukupno 141 bolnicom. U najmanje 32 sistema ukradene su informacije, uključujući i povjerljive zdravstvene podatke.

Prošle godine, jedna ruralna bolnica u državi Illinois, objavila je da prestaje sa radom jer se, između ostalog, nije mogla finansijski oporaviti od rensomver napada, zbog kojeg mjesecima nije uspijevala naplatiti račune.

U nedavnom intervjuu za Glas Amerike Gabriel Davis iz Agencije za cyber bezbjednost i bezbjednost infrastrukture SAD, rekao je da hakeri postaju sve smijeliji.

"Napadaju lagane mete, mete kao što su zdravstvene i obrazovne organizacije. Stvari koje su najvažnije za naše svakodnevne živote", kaže on.

U izjavi za novinsku agenciju AP, John Riggi, savjetnik za sajber bezbjednost Američkog udruženja bolnica, objasnio je da su se u proteklim godinama bolnice sve više okrenule ka upotrebi tehnologije i digitalizaciji podataka, što ih je izložilo riziku.

"Nažalost, neželjena posljedica korištenja svih tih mreža i tehnologije povezane sa internetom je proširenje naše digitalne površine za napade", rekao je Riggi. "Dakle, mnogo više prilika da loši akteri prodru u naše mreže."

U tekstu su korištene informacije agencija AP i Reuters.

Da li će Čović popustiti u vezi novog preduzeća za Južnu interkonekciju?

Da li će Čović popustiti u vezi novog preduzeća za Južnu interkonekciju?
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:50 0:00

Dragan Čović, nosilac evropskih vrijednosti kako to za sebe voli reći, prema mišljenju američkih diplomata, jača ruske interese u Bosni i Hercegovini opstrukcijom plinovoda Južna interkonekcija.

Koalicioni partneri spremni su na neke ustupke za ovaj strateški projekat, ali Čović, za sada, nije javno pokazao da odustaje od osnivanja nove kompanije za upravljanje Južnom interkonekcijom.

Vlada Federacije planira ovog mjeseca u parlamentarnu proceduru uputiti sasvim novi Zakon o u južnoj interkonekciji. Detalji Zakona nisu poznati, ali se od zvaničnika moglo čuti kako spremni na reorganizaciju BH Gasa, kompanije u vlasništvu Federacije koju Čović želi odvojiti od Južne interkonekcije.

HDZ, predvođen Čovićem, drži pod kontrolom struju, poštu i telekom. A nastoji i da kontroliše plin koji bi u Bosnu i Hercegovinu ulazio sa juga, kroz osnivanje novog javnog preduzeća.

„Taj plinski energent je za Hercegovinu strateško pitanje”, rekao je Čović prošlog mjeseca. „Radi se o strateškom projektu koji će realizirati u narednih možda desetak godina.”

Razvojni projekti prirodnog gasa u BiH
Razvojni projekti prirodnog gasa u BiH

Bosna i Hercegovina je stoprocentno vezana za ruski plin koji dolazi preko Turskog toka. Za entitet Republika Srpska, koji gaji dobre odnose sa Kremljom, ruski gas je jedina prihvatljiva opcija. Ali, Federacija ima šansu da se plinski poveže hrvatskim plinovodom i LNG terminalom na Krku, kao i budućim Jadransko-jonskim plinovodom, te tako otkloni ovisnost od ruskog gasa.

Južna interkonekcija u Bosni i Hercegovini realizirala bi se na pravcu Imotski – Posušje – Tomislavgrad - Zenica sa odvajanjem za Mostar. Trasa plinovoda u Bosni i Hercegovini bila bi duga oko 170 kilometara.

„Značaj Južne interkonekcije, prije svega, pitanje je sigurnosti, da Bosna i Hercegovina ima druge rute, pravce snabdijevanja, pogotovo Federacija, Kanton Sarajevo, gdje se troši 75 posto uvezenog gasa”, kaže Nihad Harbaš, direktor kompanije nLogic Advisory, platforme koja okuplja stručnjake iz oblasti energetike i energije.

Nihad Harbaš, direktor nLogic Advisory
Nihad Harbaš, direktor nLogic Advisory

Almir Bečarević, nekadašnji direktor BH Gasa, kaže da je ruska invazija na Ukrajinu samo ubrzala realizaciju Južne interkonekcije. Radi se o višegodišnjoj ideji koja nikad nije realizirana.

„I faktički američku stranu opredijelila da nam pomogne upravo u ovom da tako kažem razvoju projekta”, kaže on.

Ali, Čović ima prepreku – Sjedinjene Američke Države. Američke diplomate, uključujući i državnog sekretara Sjedinjenih Država Antonyja Blinkena odbacuju Čovićevu ideju za osnivanjem preduzeća koje bi bilo nadležno za Južnu interkonekciju, već da projektom treba upravljati BH Gas, što je sasvim dovoljno.

Američki državni sekretar Antony Blinken je poslao pismu ministru vanjskih poslova BiH Elmedinu Konaković u kojem navodi kako Čovićevi zahtjevi za novim preduzećem ugrožava kompletan projekat Južne interkonekcije.
Američki državni sekretar Antony Blinken je poslao pismu ministru vanjskih poslova BiH Elmedinu Konaković u kojem navodi kako Čovićevi zahtjevi za novim preduzećem ugrožava kompletan projekat Južne interkonekcije.

Harbaš također podsjeća da je i Evropska unija mišljenja kako je jedan operator transportnog sitema (BH Gas) dovoljan za Bosnu i Hercegovinu.

„Ukoliko bi se napravilo evo i novo preduzeće, to znači tri ili četiri miliona godišnje za funkcionisanje tog preduzeća, što bi automatski značilo i povećanje cijena samog gasa krajnjim korisnicima”, kaže Harbaš.

Vlada Hrvatske sufinansirala je studiju u kojoj se tvrdi da bi se osnivanjem nove kompanije otklonili ruski i drugi utjecaji zbog poslovne povezanosti BH Gasa sa ruskim i srpskim interesima.

„Pa čekajte, idemo onda logikom jednom drugom. Pa onda mi možemo reći, nama će neko u Hrvatskoj zatvoriti. Mislim, besmislene stvari”, kaže Bečarević.

Almir Bečarević, nekadašnji direktor BH Gasa
Almir Bečarević, nekadašnji direktor BH Gasa

Čovićeva briga oko BH Gasa je ta što u toj kompaniji, kako kaže, nema ni jednog Hrvata i strahovanja da „neko sutra zbog političke krize iz Sarajeva zavrne plin onima u Posušju”.

„ Jednostavno možete samo da se smijete ili da plačete od tuge kada slušate te takve stvari. A mi kao firma, tad sam i ja bio direktor BH Gasa, mi smo prvi pokrenuli, mi se prvi opredijelili da idemo prema jugu, da idemo prema Hrvatskoj”, kaže Bečarević.

Harbaš kaže kako je „vrlo je rijetka činjenica i vrlo rijetko se može susresti da je analiziran nečiji uticaj kod osnivanja nekog preduzeća”.

Ovog mjeseca, federalni premijer Nermin Nikšić najavio je i sasvim novi Zakon o južnoj interkonekciji. Ne vidi problem o uspostavljanu podružnice u Mostaru i, kako je rekao, „mješovitoj upravi”.

Američki ambasador u Bosni i Hercegovinu Michael Murphy je prošle sedmice u podcastu Oslobođenja poručio Čoviću da opstrukcijom Južne interkonekcije jača ruski utjecaj u Bosni i Hercegovini.

Advokati: Trump nema para za žalbu na kaznu od 454 miliona

Bivši predsjednik Donald Trump pred vrhovnim sudom države New York, 11. januara 2024.
Bivši predsjednik Donald Trump pred vrhovnim sudom države New York, 11. januara 2024.

Pažljivo građeni imidž Donalda Trumpa kao "samostvorenog" tajkuna pretrpio je ponižavajući udarac kada su njegovi advokati u ponedjeljak priznali da on nema dovoljno gotovine da uloži žalbu na kaznu od 464 miliona dolara zbog finansijskih prevara, odnosno "napuhavanja" vrijednosti svoje imovine.

Trump - koji je republikanski kandidat na novembarskim predsjedničkim izborima u SAD - namjerava da se žali na presudu građanskog suda u New Yorku donijetu u februaru, što bi automatski zaustavilo sprovođenje sudske odluke.

Međutim, prvo mora da položi novac na račun apelacionog suda ili položi garanciju na puni iznos, a 30 osiguravajućih kompanija je odbilo njegove zahtjeve da mu pomognu, naveli su advokati u novom sudskom podnesku.

Trumpovi problemi da prikupi gotovinu otvaraju mogućnost da bi država New York mogla da počne zaplijenu imovine bivšeg predsjednika već narednog ponedeljka ukoliko sud ne pristane na odlaganje izvršenja presude.

"Optuženi su se suočili sa nepremostivim teškoćama u dobijanju bankovne garancije na puni iznos od 464 miliona dolara kako bi podneli žalbu", naveo je advokat Trump organizacije Alan Garten u sudskom podnesku.

Sudija Arthur Engoron prošlog meseca je presudio da su Trump i njegova kompanija nezakonito preuveličavali vrijednost svog bogatstva i manipulisali vrednošću imovine kako bi dobili povoljne kredite od banaka i povoljne uslove od osiguravajućih kompanija.

Uz kamate, Trump duguje državi New York 456,8 miliona dolara. Ukupno, on i drugi optuženi među kojima su direktori njegove kompanije duguju 467,3 miliona. Da bi dobili bankovnu garanciju, od njih se zahtijeva da polože kolateral u vrijednosti od 557 miliona dolara, naveli su Trumpovi advokati.

Trump je prošlog mjeseca uspio da prikupi novac za odvojenu garanciju na sumu od 91,6 miliona, dok se žali na presudu po tužbi njujorške spisateljice E. Jean Caroll, koja ga je tužila za seksualni napad i defamaciju.

Kolumnistkinja E. Jean Caroll ispred federalne sudnice na Manhattanu, 26. januara 2024. (Foto: Rojters/Brendan Mcdermid)
Kolumnistkinja E. Jean Caroll ispred federalne sudnice na Manhattanu, 26. januara 2024. (Foto: Rojters/Brendan Mcdermid)

Međutim, njegovi advokati kažu da vodeće firme koje pružaju garancije imaju unutrašnju politiku da ne primaju nekretnine kao kolateral u slučajevima finansijskih prevara, a mnoge ne žele da pređu granicu od 100 miliona dolara.

Zato je jedina opcija za Trumpa da plati u gotovini, ili ekvivalentu gotovine, garanciju na traženi iznos. Trump je u aprilu 2023, kada je davao iskaz u istom slučaju, rekao da ima "znatno više od 400 miliona dolara u kešu", ali je do tada već razvio reputaciju osobe koja preuveličava svoje bogatstvo.

Zatim je od apelacionog suda tražio da odloži rok za polaganje garancije, dok se ne sasluša njegova žalba, navodeći da je vrijednost njegovog carstva nekretnina daleko veća od sume koju duguje.

Također je zatražio da položi garanciju u manjem iznosu, ali je glavna tužiteljica New Yorka Letitia James uložila prigovor, navodeći da će Trump "pokušati da izbjegne sprovođenje sudske odluke, ili da ga oteža."

Čak i uz pruženu garanciju, Trump bi morao da plaća velike kamate tokom procesa žalbe koji bi mogao da traje godinama, osim ako ne položi punu sumu kazne na sudski račun.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG