Linkovi

Top priča SAD

Mirnija debata uprkos velikom neslaganju Trumpa i Bidena

Predsjednik SAD Donald Trump upire prstom u demokratskog kandiata bivšeg potpredsjednika Joe Bidena tokom druge i posljednje predsjedničke debate na Belmont univerzitetu u Nahvilleu. (Foto: AP)

Predsjednik SAD Donald Trump i njegov demokratski izazivač bivši potpredsjednik Joe Biden oštro su se sporili u četvrtak uveče, prvenstveno u vezi sa smrtonosnim bilansom pandemije koronavirusa u SAD, koje imaju najviše žrtava COVID-19 u svijetu, u drugoj i posljednjoj predsjedničkoj debati pred izbore, koji su zakzani za 3. novembar, do kojeg je ostalo manje od dvije sedmice.

“On kaže da smo vrlo blizu" kada je riječ okončanju pandemije, rekao je Biden za Trumpa, u trenutnku dok je broj žrtava od koronavirusa u SAD prevazišao 220 hiljada.

“Svako odgovoran za toliko smrti ne bi trebalo da ostane predsjednik. Radi se o istoj osobi koja vam je rekla da će virus nestati do Uskrsa”, dodao je Biden.

Trump je optužio Bidena da želi da zatvori zemlju da bi okončao širenje virusa ukoliko postane predsjednik.

“Zatvoriće zemlju ukoliko jedna osoba u našoj ogromnoj birokratiji kaže da se zemlja zatvori”, rekao je Trump.

Dvojica kandidata, obojica u 70-im godima, u tišini su sačekala da onaj drugi govori prva dva minuta na početku svake od šest cjelina, bez prekidanja, pošto je nezavisna Komisija za predsjedničke debate naizmjenično gasila mikrofon onog koji se nije obraćao.

Bio je to veliki kontrast u poređenju sa njihovom konfrontacijom na prvoj debati krajem seprembra, kada su uglavnom upadali jedan drugom u riječ i govorili u glas, Trump više nego Biden. Politički analitičari su tu debatu kasnije opisali kao najgoru u istoriji predsjedničkih debata.

Ovog puta, čim su Trump i Biden iznijeli svoje uvodne komenatre, mikrofoni su im bili uključeni i dvojica kandidata brzo bi počela da razmjenjuju oštre komentare na pozornici Belmont univerziteta u Nashvilleu, dok su odgovarali na pitanja koja im je postavljala moderatorica debate, izvještačica iz Bijele kuće TV mreže NBC Kristen Welker​.

Njihove razmjene su bile vrlo energične, ali nisu govorili jedan preko drugog kao što je to bio slučaj na prethodnoj debati u septembru.

Pored pitanja o kornavirusu, moderatoria Welker pitala je kandidate o američkim porodicama, rasnim pitanjima u SAD, klimatskim promjenama, nacionalnoj bezbjednosti i liderstvu.

See all News Updates of the Day

Demokrate odlučne da povećaju minimalnu platu u sklopu paketa ekonomske pomoći

FILE - Service industry workers hold up signs during a rally in support of the Raise the Wage Act, which includes a $15 minimum wage for tipped workers, at the National Mall, in Washington, Jan. 25, 2021.

Dok Kongres raspravlja o mjerama koje bi trebale da povrate pandemijom opustošenu američku ekonomiju, jedna od inicijativa na kojoj insistira predsjednik Joe Biden i mnogi demokrati je povećanje federalne minimalne plate sa sadašnjeg nivoa od 7,25 dolara na sat, koji je nepromijenjen od 2009. godine, na 15 dolara po satu do 2025. godine.

U ponedjeljak su se aktivisti u osam saveznih država i distriktu Columbia okupili u znak podrške nastojanjima da se minimalna plata poveže sa Bidenovim paketom ekonomske pomoći od 1,9 biliona dolara koji na putu do Kongresa. Organizatori su izričito vezali povećanje za "osnovne" radnike od kojih je traženo da ostanu na poslu tokom pandemije.

"Nemojte nas zvati osnovnim radnicima i onda nemojte pružati osnovne stvari koje su nam potrebne. Sada je vrijeme", rekao je sveštenik dr William J. Barber II, predsjednik organizacije "Repairers of the Breach", koja se bavi socijalnom pravdom, a koja je pomogla u organizaciji skupova.

Hoće li povećanje minimalne plate ući u konačni račun pomoći, zavisi od tajnim proceduralnih pravila u Senatu, ali i oklijevanja nekih centrističkih demokrata da podrže prijedlog, uključujući senatore Joea Manchina iz Zapadne Virginije i Kyrsten Sinema iz Arizone. Ali šta god da se dogodi u kratkom roku, minimalna plata će gotovo sigurno ostati stalni izvor neslaganja u Washingtonu.

"Pristojan život"

Iako su trenutni napori vezani za pomoć tokom pandemije, bitke oko stope minimalne plate - pa čak i oko samog postojanja najniže plate koju je propisala vlada - stare su koliko i zakon koji ih je stvorio. Zakon o pravednim radničkim standardima iz 1938. godine kodificirao je niz zaštita radnika, uključujući jedinstvene standarde radne sedmice, zahtjeve za prekovremene isplate i minimalnu platu.

Prvobitna svrha federalne minimalne plate bila je uspostaviti "donju granicu" ispod koje plate ne bi mogle pasti. Usvojen tokom Velike depresije, zakon je trebao riješiti neravnotežu pregovaračke moći između radnika i poslodavaca u vrijeme kada je bila raširena nezaposlenost i kada su radnici očajnički tražili bilo kakvu vrstu zaposlenja.

Argumentirajući u korist minimalne plate 1933. godine, predsjednik Franklin Roosevelt je rekao: "Nijedan posao koji egzistira tako što će radnicima isplaćivati manje od životne dnevnice nema nikakvo pravo da djeluje u ovoj zemlji. Pod životnim dnevnicama, mislim na nivo viši od gole egzistencije. Mislim na dnevnicu koja obezbjeđuje pristojan život."

Od početka, izazov s kojim se suočio federalni zakon o minimalnoj plati bio je sukob između dvije vrijednosti koje Amerikanci smatraju fundamentalnim za američko društvo - slobode i pravičnosti.

"Ugovorna sloboda ima neku vrijednost", rekao je ekonomista Stan Veuger, analitičar američkog Enterprise Instituta, konzervativnog think tanka u Washingtonu.

Prema Zavodu za statistiku rada, 1,6 miliona radnika, ili 1,9% svih radnika po satu, zarađivalo je minimalnu ili ispod federalne minimalne plate u 2019. Te je godine 82,3 miliona ljudi bilo plaćeno po satu, što je činilo 58,1% od svih plaćenih radnika u SAD-u.

U SAD-u, vlada ne može, uz rijetke izuzetke, spriječiti odrasle da pristanu na razmjenu radne snage za plaćanje. Međutim, Veuger je rekao, da zagovornici minimalne plate tvrde da je vrsta slobode koju njihovi protivnici zamišljaju da radnici posjeduju iluzorna.

"Argument u korist minimalne plate... je da to zapravo ne funkcioniše tako", rekao je. "Postoji mnogo veća pregovaračka moć ili tržišna snaga na strani potencijalnih poslodavaca."

Pristalice minimalne plate tvrde da najniža plata jednostavno preraspodjeljuje ekonomske dobitke u odnosu poslodavac-radnik, dajući radniku pošten udio. Protivnici tvrde da to u potpunosti uništava ekonomsku dobit, jer se stvaraju uslovi u kojima je poslodavcima preskupo da se šire i koriste nove mogućnosti.

Godine stagnacije

Argumenti o postojanju minimalne plate prvenstveno su u velikoj mjeri akademski u ovom trenutku američke istorije, ali pitanje na koji nivo bi cijena rada trebala biti postavljena i dalje je veoma realno.

Trenutna stopa od 7,25 dolara nije se promijenila od jula 2009. godine, skoro 12 godina. To je najduži period bez povećanja u istoriji federalne minimalne plate, ali ne mnogo duži od prethodnih. Kongres je dopustio da plete ostanu u stagnaciji od 1981. do 1990., a zatim od 1997. do 2007. godine.

Osamdesetih godina prošlog vijeka, prvi put kada je Kongres dozvolio da plate godinama budu iste bez povećanja, države i opštine počele su donositi vlastite zahtjeve za minimalnom platom, koja je često bila viša od federalnog minimuma. Trenutno je gotovo 30 država i desetine gradova i okruga propisalo nivoe dnevnica iznad federalnog nivoa.

Zagovornici ističu da u posljednjih 50 godina Kongres nije samo sporo povećavao federalnu minimalnu platu, već je povećavao i tako malo da je kupovna moć nekoga ko zarađuje naglo smanjena.

Brojevi na prvi pogled mogu zavarati. 1968. godine minimalna plata iznosila je 1,60 dolara po satu, što izgleda malo, ali je zapravo vrijedilo više od protuvrijednosti današnjih 10 američkih dolara, kada se računa inflacija.

"Ako se prilagodite inflaciji, ona vrijedi oko 18%, manje nego što je vrijedila 2009. godine, kada je posljednji put povišena, i preko 30% manje nego što je vrijedila 1968. godine", rekao je David Cooper, viši analitičar iz Instituta za ekonomsku politiku, liberalnog think tanka u Washingtonu.

Loši ishodi za sve

Dopuštanje da federalna minimalna plata dugo stagnira stvara loše ishode za sve uključene. Radnici vide kako im kupovna moć vremenom propada, što uzrokuje ekonomske poteškoće. Ali, kada se Kongres konačno pokrene da djeluje, poslodavci odjednom moraju uzeti u obzir oštar rast troškova rada.

"Bilo bi jednostavnije za preduzeća da su imali minimalnu platu koja se svake godine postepeno povećavala za neki mali iznos, indeksiran prema cijenama ili prema dnevnicama. Mogli bi to planirati i to bi bilo relativno lako prilagoditi", rekao je Cooper.

Mjera koju Kongres trenutno razmatra uključuje odredbu o povećanju plata za mali iznos svake godine indeksiranu promjenama u srednjoj zaradi. Cooper je rekao da to omogućava federalnom najnižem nivou plata da prati životni standard, a ne samo cijene roba.

Ukoliko se desi neko šire, poboljšanje produktivnosti na nivou cijele ekonomije, koje vodi do većih dnevnica radnika srednje klase, razmišljanje glasi: "Zar ne bi i najniže plaćeni radnik trebao imati korist od tih poboljšanja?", dodao je.

Šef Centralne banke: Američka ekonomija daleko od potpunog oporavka

Direktor američke centralne banke Jerome Powell.

Oporavak američke ekonomije, pogođene pandemijom koronaviursa, je proces koji traje, ocijenio je šef Centralne banke SAD Jerome Powell.

"Ekonomija je daleko od kompletnog oporavka. Iako na tržištu ima pomaka od prošlog proljeća, milioni Amerikanaca su i dalje bez posla", kazao je šef Federalnih rezervi pred Odborom za bankarstvo u Senatu.

Sekretarijat za rad saopštio je da je stopa nezaposlenosti u januaru bila 6,3 posto, iako je Powell ocijenio da je blizu 10 procenata, što je duplo više nego u februaru prošle godine, prije nego što je počela pandemija.

Kongres je prošle godine odobrio gotovo četiri milijarde dolara za pomoć ugroženima u pandemiji, a sada se razmatra prijedlog predsjednika Joea Bidena za ponovno pokretanje ekonomije i pomoć od 1.400 dolara za milione Amerikanaca.

Budući da demokrate imaju većinu u oba doma Kongresa, novi paket bi mogao biti odobren do sredine marta.

Ali, Powell je upozorio da su ciljana stopa nezaposlenosti i inflacija daleko i da će biti potrebno vrijeme za napredak, i najavio da će centralna banka nastaviti da kupuje obveznice kao i do sada, dok se taj napredak ne ostvari.

Šef Federalnih rezervi rekao je da je ekonomija prošlog ljeta počela da se popravlja, ali da je rast ponovo usporen krajem 2020. godine, uz opasku da najveći teret snose manjine - crnci i latino populacija.

Nada da će se stvari popraviti, kaže Powell, je u vakcinaciji.

Broj onih koji u SAD traže pomoć za nezaposlene opao je u odnosu na prošli mart. Ali, više od 900 hiljada ljudi svake nedjelje traži pomoć za nezaposlene.

Powell je rekao da pandemija milionima Amerikanaca otežava život i da ekonomska aktivnost i otvaranje novih radnih mjesta snose veliki teret.

Demokratski senator Sherrod Brown​ iz Odbora za bankarstvo kazao je da "predsjednik Biden razume krizu i da je dorastao tome da je riješi" sa novim paketom pomoći.

Ali, republikanac Pat Toomey​ upozorio je da bi pretjerano trošenje novca podstaklo inflaciju, komentarišući Bidenov paket pomoći.

SAD "ogorčene" nakon raketnog napada na Bagdad

Arhiva - Zgrada Ambasade SAD snimljena sa suprotne obale rijeke Tigar, u Bagdadu, Irak.

Američki zvaničnici izrazili su ogorčenje u ponedjeljak nakon što su tri rakete pale u Bagdad, od čega dvije u utvrđenu Zelenu zonu u gradu.

Irački zvaničnici saopštili su da se čini da su rakete "Kaćuša" lansirane iz obližnjeg naselja, ali da niko nije povrijeđen.

Iračka vojska saopštila je da su oštećena četiri vozila, zajedno sa nešto imovine.

U prvim izvještajima ukazivalo se na to da su rakete koje su pogodile prostor unutar Zelene zone pale blizu američke ambasade, a takođe i blizu Zajedničke operativne komande, gdje se američko vojno osoblje koordinira sa iračkom vojskom u borbi protiv terorističke grupe Islamska država.

Niko nije preuzeo neposrednu odgovornost za napad, koji je uslijedio samo nedjelju dana nakon raketnog napada na međunarodni aerodrom u Irbilu, na sjeveru Iraka, u kom je ubijen ugovorac koalicije koju predvode SAD i u kom je ranjeno još devet ljudi, uključujući i pripadnika američke vojske.

"Ogorčeni smo zbog nedavnih napada", rekao je portparol State Departmenta Ned Price novinarima u ponedjeljak. "Irački narod je predugo patio od ove vrste nasilja i ovog kršenja svog suvereniteta".

Do sada su američki zvaničnici odbijali da dodjele krivicu za napade, iako je Saraya Awliya al-Dam​, šiitska milicija, preuzela odgovornost za smrtonosni napad u Irbilu.

Sekretar za štampu Pentagona John Kirby rekao je u ponedjeljak da vojni zvaničnici uzimaju napade "vrlo ozbiljno".

"Teško je sa sigurnošću reći... da li postoji strateška računica koja pokreće ovaj nedavni porast broja napada ili je ovo samo nastavak vrsta napada koje smo vidjeli u prošlosti", rekao je.

I dok istraga o napadima traje, Kirby je rekao: "Ako i kada bude prikladno odgovoriti, to ćemo činiti u određeno vrijeme i na mjesto i na način koji odaberemo".

Brojni američki zakonodavci izrazili su zabrinutost da je nedavni niz raketnih napada, poput prethodnih, vjerovatno organizovao Iran.

Odbrambeni zvaničnici SAD konstantno krive Iran da je glavni generator nestabilnosti na Bliskom istoku, ali dodaju da su zadovoljni što je broj američkih trupa u regionu dovoljan da se nosi sa prijetnjom.

"Uopšteno govoreći, ono što smo rekli je da ćemo Iran smatrati odgovornim za napade i provokacije njegovih podružnica", rekao je novinarima Price u ime State Departmenta.

"Ono što nećemo učiniti je da uzvratimo i rizikujemo eskalaciju koja ide na ruku Iranu i doprinosi njihovim pokušajima da dalje destabilizuju Irak".

Nike Ching, dopisnik iz State Departmenta, učestvovao je u pisanju ovog izveštaja.

Garland ističe značaj gonjenja odgovornih za upad u Capitol

Merrick Garland, kandidat za novog sekretara za pravosuđe (Foto: AP)

Senatski Odbor za pravosuđe u ponedjeljak zasjeda povodom nominacije Merricka Garlanda na funkciju novog američkog sekretara za pravosuđe.

Garlanda je na tu poziciju kandidovao predsjednik Joe Biden.

Izvjesno - budući najviši američki pravosudni zvaničnik će u izlaganju pred članovima Odbora za pravosuđe Senata ukazati na značaj rada tužilaštva u gonjenju pristalica bivšeg predsjednika Donalda Trumpa koje su, početkom januara, upale u kompleks Capitol Hilla, navedeno je u Garlandovoj uvodnoj izjavi koju je Odbor za pravosuđe Senata objavio uoči pretresa.

„Ako moja nominacija bude potvrđena lično ću nadzirati krivično gonjenje rasista i svih ostalih koji su upali u Capitol 6. januara, što je bio gnusni napad na osnove naše demokratije, miran prenos vlasi na novoizabranu vlast”, naveo je Garland.

To će biti samo jedan dio važnog posla koji spada u odgovornosti Sekretarijata”, navodi se u njegovoj izjavi.

Takođe, kako je ukazano, Garland će se založiti za široko poštovanje prava američkih građana nakon ljetošnjih protesta koji su Sjedinjene Države potresle nakon smrti Afroamerikanca Georgea Floyda.

Ta misija ostaje hitna jer građani nemaju jednaka prava. Zajednice druge boje kože i druge manjine suočavaju se sa diskriminacijom koja se odnosi na stanovanje, obrazovanje, kao i krivično pravo – i snose teret štete koju nanose pandemija koronavirusa, zagađenje i klimatske promene”, navedeno je u Garlandovom govoru koji će prezentovati članovima senatskog Odbora za pravosuđe.

Nominovani sekretar za pravosuđe će se založiti i za to da agencija, koju će predvoditi ako bude potvrđen, više doprinese u zaštiti američkih građana od korupcije.

Inače, Merrick Garland će na toj funkciji naslediti i istragu koju Sekretarijat vodi u slučaju sina američkog predsjednika Huntera Bidena o poslovima koje njegova kompanija ima u Kini i Ukrajini i navodima o poreskim zloupotrebama.

Predsjednik Biden se javno obavezao da se neće miješati u istragu.

Biden je Garlanda predstavio kao svog kandidata na funkciji sekretara za pravosuđe dan pošto su hiljade pristalica bivšeg predsjednika Trumpa upale u Capitol tokom nemira u kojima je život izgubilo pet osoba.

Biden, kome je Kongres uprkos fizičkoj ugroženosti tokom nasilnog upada potvrdio izbornu pobjedu, Garlanda je tada predstavio kao suštinski preduslov za obnovu vladavine prava.

Garland je prije nominacije bio sudija Apelacionog suda u Washingtonu, a prije nego što je postao sudija, radio je u Sekretarijatu za pravosuđe gdje je nadzirao rad odjeljenja koje se bavi borbom protiv kriminala.

Biden proglasio vanrednu situaciju u Teksasu

Prodavnice u Hustonu su ispražnjene

Predsjednik SAD Džo Bajden proglasio je stanje velike katastrofe u Teksasu, što otvara mogućnost za preusmjeravanje federalnih sredstava u državu u kojoj mnogi ljudi, zbog snježnog nevremena, nemaju struju i vodu, saopštila je Federalna agencija za vanredne situacije (FEMA).

Skoro polovina države u petak nije imala pijaću vodu, a struje nema već nekoliko dana, dok je temperatura u minusu. U hladnom talasu umrlo više ljudi.

Ovo je i prva veća kriza s kojom se suočava predsjednik SAD u prvih mjesec dana svog mandata. Bijela kuća tijesno sarađuje sa republikanskim guvernerom Teksasa Gregom Abotom, koji nije odmah priznao Bajdenovu pobjedu na novembarskim izborima.

Bajden je zatražio od svojih saradnika da ubrzaju proceduru proglašenja vanredne situacije u Teksasu, rekla je portparolka Bijele kuće Džen Psaki.

Predsjednik SAD je razgovarao sa Abotom i prenio mu da će federalne vlasti raditi sa lokalnim kako bi se pomoglo ljudima koji su bez struje i vode.

Istovremeno, republikanski senator iz Teksasa Ted Kruz suočava se sa brojnim kritikama, jer je u trenutku najgore krize otputovao sa porodicom na odmor u Meksiko.

Iz Kankuna se vratio u četvrtak i svoj odlazak nazvao "greškom".

"Nećemo trošiti ni vrijeme, ni energiju na komentarisanje toga šta je radio senator Kruz", rekla je portparolka Bijele kuće.

Demokrate u Kongresu optužile su Abota i druge republikance da su odgovorni za katastrofu u Teksasu jer nisu ulagali u energetski sistem.

"Ovo je moglo da se spriječi da republikanci četiri godine nisu žmirili na činjenicu da energetski sistem u Teksasu ne može da izdrži ekstremnu hladnoću. Tek sada vidimo da je sistem bio nekoliko sekundi od totalnog kolapsa", kazao je republikanski kongresmen Mark Vejsi.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG