Poziv za evakuaciju iz južnih gradova uključivao je glavni grad provincije Nabatieh, što sugerira da je neizbježna još jedna izraelska operacija osmišljena da dodatno oslabi Hezbollah.

Izrael, koji se skoro godinu dana bori s Hamasom u Gazi, poslao je svoje trupe u južni Liban nakon dvije sedmice intenzivnih zračnih napada, eskalirajući tenzije što riskira uvlačenje u sukob Sjedinjenih Država i Irana.

Izrael je noćas bombardovao centralni Bejrut u napadu u kojem je, kako je Ministarstvo zdravlja Libana saopštilo, poginulo devet osoba.

„Još jedna neprospavana noć u Bejrutu. Brojanje eksplozija koje su potresle grad. Nema sirena upozorenja. Ne znajući šta je sljedeće. Samo ta neizvjesnost je pred nama. Anksioznost i strah su sveprisutni”, rekla je specijalna koordinatorica UN-a u Libanu Jeanine Hennis-Plasschaert na mreži X.

Grupa civilne odbrane povezane sa Hezbollahom saopštila je da je sedam članova njenog osoblja, uključujući dva medicinara, ubijeno u napadu u Bejrutu, za koji je Izrael rekao da je bio „precizan” vazdušni napad.

Osam izraelskih vojnika ubijeno je u kopnenoj borbi u srijedu na jugu Libana. Dok se probija u južni Liban, Izrael također razmatra opcije za odmazdu protiv svog najvećeg neprijatelja Irana.

Izraelska vojska je u četvrtak saopštila da je „eliminisala” Rawhi Mushtaha, šefa Hamasove vlade u Gazi, zajedno sa visokim sigurnosnim zvaničnicima Sameh Al-Sirajom i Sami Oudehom u napadima od prije tri mjeseca.

Rutte, razgovarajući sa novinarima tokom svoje posjete Kijevu gdje se sastao sa predsjednikom Volodimirom Zelenskim, rekao je novinarima da mu je bilo važno da ode u Ukrajinu u ovom trenutku „kako bi vama, narodu Ukrajine i svima koji gledaju” rekao „kristalno jasan da NATO stoji uz Ukrajinu”.

Rutte je rekao da su on i Zelenski razgovarali o oblastima u kojima je Ukrajini potrebna dodatna podrška i načinima na koje saveznici u NATO-u rade na ispunjavanju tih potreba.

„NATO stoji uz Ukrajinu, za vašu i našu sigurnost”, rekao je on.

Zelenski je rekao da je sa Rutteom razgovarao o svom „planu pobede”, ponavljajući pozive ukrajinskim saveznicima da osiguraju oružje kako bi se to oružje koristilo za gađanje ciljeva duboko u Rusiji.

Neke informacije dolaze od Reutersa

Austrijska Slobodarska stranka, koju su osnovali bivši nacisti nakon Drugog svjetskog rata, posljednja je evropska stranka krajnje desnice koja je postigla pobjedu, uz nešto manje od 29% osvojenih glasova na nedjeljnim parlamentarnim izborima, ispred drugoplasirane Narodne stranke sa 26,3% osvojenih glasova.

„Tvrđava Austrija”

Slobodarska partija, koju predvodi Herbert Kickl, vodila je kampanju na platformi okončanja migracija stvaranjem onoga što je nazvala „Tvrđava Austrija”, provodeći „remigraciju nepozvanih stranaca” i suspendujući pravo na azil. Stranka se također protivi vojnoj pomoći Ukrajini i želi ukinuti sankcije Rusiji.

Kickl je posljednjih godina uspješno apelovao na frustracije birača, rekao je austrijski anketar i politički analitičar Peter Hajek.

„Izbori se dobijaju u te četiri i po godine ranije, zauzimanjem pozicije koja je jasno prepoznatljiva i dobra sa stanovišta ciljne publike”, rekao je Hajek za Associated Press. „I jednostavno, to je ono što je Slobodarska stranka uspjela da uradi sa dvije velike teme: s jedne strane migracije, a s druge – još uvijek – koronavirus.”

Uspjeh krajnje desnice

Krajnje desničarske, antiimigrantske stranke pobijedile su na parlamentarnim izborima u Holandiji 2023, Italiji i Mađarskoj 2022. godine, državnim izborima u Njemačkoj prošlog mjeseca i evropskim parlamentarnim izborima u Francuskoj u junu.

Hans Kudnani, vanredni profesor na Univerzitetu u Njujorku i autor knjige Eurowhiteness, rekao je da su centrističke stranke u Evropi uznemirene usponom krajnje desnice.

„Još jedan izbor u Evropi, još jedan uspjeh krajnje desnice. Odgovor desnog centra u Evropi na to je bio da kažemo da moramo postati još oštriji prema imigraciji. Desni centar sve više oponaša krajnje desničarske stranke, posebno ideje krajnje desnice o ovim pitanjima oko identiteta i imigracije i islama”, rekao je Kudnani za Glas Amerike.

Samit EU

Imigracija će vjerovatno biti na vrhu dnevnog reda na samitu EU 17. oktobra, pošto su evropski lideri iz cijelog političkog spektra pozvali na pooštravanje zakona o azilu usred rastućih domaćih političkih pritisaka.

„Pomak u EU ka razmišljanju mnogo više u smislu 'tvrđave Evrope' - to je izgradnja zida u suštini oko EU”, rekao je Kudnani.

Stvrdnjavanje stavova označava oštar zaokret od 2015. godine kada je više od milion neregularnih migranata ušlo u EU, od kojih su mnogi ciljali na Njemačku. U 2023. broj je pao za 75%, na 280.000 ljudi.

27-člani blok pristao je na novi pakt o azilu i migraciji, koji bi trebao stupiti na snagu 2026. godine. Malo je vjerovatno da će u skorije vrijeme smiriti evropsku debatu o imigraciji, smatra Raphael Bossong, stručnjak za migracije na njemačkom institutu za međunarodne i bezbednosni poslovi.

„Ovaj paket koji je dogovoren uključuje oko 10 zakona. Potrebne su višestruke investicije u 27 država članica”, rekao je on za Glas Amerike. „Dakle, radi se o puno stvari. A uspostaviti to da zaista funkcioniše kao sistem, kako je predviđeno, je – čak i za dvije godine – veoma ambiciozno.

Ukrajina

Dok snažno protivljenje imigraciji ujedinjuje evropske krajnje desničarske stranke, one su podijeljene oko podrške Ukrajini nakon ruske invazije 2022.

Slobodarska stranka Austrije, stranka Alternativa za Njemačku i mađarska stranka Fides pod vodstvom Viktora Orbana protive se vojnoj pomoći Kijevu i žele ukinuti sankcije Moskvi.

Ipak, druge evropske krajnje desničarske stranke, poput vladajuće stranke Braća Italije pod premijerkom Giorgiom Melonijem i poljske stranke Pravo i pravda - koja je bila na vlasti do prošle godine - snažno su proukrajinske.

To pitanje zamagljuje evropsku politiku, tvrdi analitičar Hans Kudnani sa Univerziteta u New Yorku.

„Upravo ono što u velikoj mjeri dijeli ove dvije grupe krajnje desnih stranaka je pitanje Rusije i Ukrajine”, rekao je Kudnani. „Ako ste na krajnjoj desnici, ali ste proukrajinski orijentisani, onda mislim da mnogi evropski centristi nemaju problema s tim. I spremni su da zažmire na gotovo sve što ove krajnje desničarske stranke rade, posebno na pitanja poput imigracije.”

Za veći dio vanjske politike Evropske unije, uključujući pomoć Ukrajini, potrebno je jednoglasno glasanje svih 27 članica, što olakšava pojedinačnim vladama da stave veto na odluke EU. Mađarski premijer Viktor Orban više puta je blokirao pakete pomoći EU za Ukrajinu.

Koalicioni razgovori

Uprkos šokantnoj pobjedi, Slobodarska partija Austrije još uvijek nema većinu. Suparničke stranke odbijaju da im se pridruže u vladi i mogle bi formirati vlastitu koaliciju. Taktiku su koristile druge centrističke stranke u Evropi kako bi zadržale krajnju desnicu na vlasti - s različitim rezultatima, rekao je Kudnani.

„Oni formiraju ove nekoherentne koalicije kao odgovor na uspon krajnje desnice”, rekao je on za Glas Amerike. „Te koalicije tada nisu u stanju da urade mnogo, niti da ponude mnogo građanima, što dodatno osnažuje krajnju desnicu. Tako da postaje sve gore i gore.”

Najviše novca, oko 1,6 miliona maraka, potrošio je Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), stranka predsjednika bh. entiteta Republika Srpska, Milorada Dodika.

Navedeno je u ovo u izvještaju o monitoringu troškova izborne kampanje koji je 3. oktobra predstavio Transparency International u BiH.

Ova organizacija je u posljednja tri mjeseca zabilježila više od dvije i po hiljade primjera koji se odnose na zloupotrebu javnih sredstava.

Iz ove organizacije su dodali da stranke i dalje nekažnjeno zloupotrebljavaju javne resurse.

Centralna izborna komisija (CIK) BiH je do sada zaprimila ukupno 140 prijava za zloupotrebu javnih resursa, a do početka zadnje sedmice kampanje izrečeno je samo sedam sankcija od kojih većina za zloupotrebu sredstava komunikacije i objave na društvenim mrežama.

U TI BiH dodaju da su nadležnim institucijama, najviše CIK-u BiH, podnesene 123 prijave.

Izborna komisija je do sada izrekla 18 sankcija u iznosu većem od 115 hiljada maraka, koje se u najvećoj mjeri odnose na preuranjenu kampanju.

Iz Transparencya dodaju kako su ranije ukazivali na primjere indirektne kupovine glasova kroz podjelu jednokratnih subvencija, kroz koje je u posljednja tri mjeseca podijeljeno oko 60 miliona maraka sa svih nivoa vlasti.

Evidentirano je i 47 primjera zloupotrebe djece u političke svrhe.

Po prijavama Transparencya, sa liste predsjednika biračkih odbora i njihovih zamjenika uklonjena je 41 osoba za koja se utvrdilo da su povezana sa političkim strankama.

U samoj kampanji nastavljena je i praksa izborne promocije putem infrastrukturnih projekata, a vrijednost započetih i završenih radova uz nekoliko većih projekata u ovom predizbornom periodu iznose 589 miliona KM.

U ovoj organizaciji navode i kako tehničke izmjene Izbornog zakona, koje je krajem marta nametnuo visoki predstavnik u BIH, u praksi nisu dale očekivane rezultate kako kod kažnjavanja zloupotrebe javnih resursa tako i kod sprečavanja uspostave stranačke kontrole nad biračkim odborima.

Tehničke izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine trebale su smanjiti mogućnost izbornih manipulacija, kakve su zabilježene na izborima prethodnih godina.

To podrazumijeva biometrijsku identifikaciju svakog birača, odnosno da će građani prilikom izlaska na birališta osim lične karte biti identifikovani na osnovu biometrijskih parametara.

Izmjene Izbornog zakona podrazumijevaju i profesionalizaciju biračkih odbora, koje je Centralna izborna komisija BiH ranije označila kao jednu od "najslabijih karika u izbornom procesu".

Lokalni izbori u BiH su zakazani za nedjelju, 6. oktobar.

Mnogi se boje da je taj trenutak došao.

U proteklih 10 dana, Izrael je pokrenuo zračnu kampanju na Liban, gađajući više od 3.600 ciljeva povezanih s Hezbollahom, prema izjavama Izraelskih obrambenih snaga. Izrael je u utorak pokrenuo ono što je nazvao ograničenom kopnenom ofanzivom na južni Liban.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu također je obećao odmazdu za Teheranovo lansiranje 180 projektila prema Izraelu u utorak. Napad je oštetio školu u izraelskom gradu Hod Hasharon i ubio najmanje jednu osobu na Zapadnoj obali.

U međuvremenu, u Damasku, sirijski državni mediji objavili su da su tri civila ubijena u izraelskim napadima u utorak. U srijedu je zabilježeno više napada u glavnom gradu Sirije.

Biden je rekao da njegova administracija daje Izraelu „savjete” i poziva ga da odgovori proporcionalno. Novinarima je u srijedu rekao da je o tome razgovarao s čelnicima Grupe 7, te da bi mogao razgovarati s Netanyahuom „relativno uskoro”.

„Razgovarat ćemo s Izraelcima što će učiniti, ali svih nas sedam [lidera G7] se slažemo da imaju pravo odgovoriti, ali trebaju odgovoriti proporcionalno”, rekao je novinarima.

Netanyahu je zaprijetio odmazdom izvan Irana, zemljama u kojima se nalaze Teheranovi zastupnici.

„Borimo se protiv osovine zla svuda”, rekao je u utorak. „Ovo vrijedi za Judeju i Samariju [Zapadnu obalu]. To vrijedi za Gazu, Liban, Jemen, Siriju. A također vrijedi i za Iran.”

Iran je godinama koristio svoje zastupnike - Hamas u Gazi, Hezbollah u Libanonu i Hutije u Jemenu - za napad na Izrael. Iran je svoj prvi direktni napad raketama i bespilotnim letjelicama na izraelsko pokrenuo u aprilu, dvije sedmice nakon smrtonosnog izraelskog napada na iranski konzulat u Siriji.

Tada je izraelski osvetnički napad na Teheran bio odmjeren, i kako ističu mnogi analitičari, kalibriran da zaustavi eskalaciju. Predviđaju da će Izrael ovaj put snažnije odgovoriti, možda ciljajući iranska nuklearna ili naftna postrojenja.

Biden je rekao da neće podržati nikakav izraelski napad na iranska nuklearna postrojenja. Rekao je da će Teheranu biti uvedene dodatne sankcije zemalja Grupe 7.

Teheran je rekao da je njegov napad u utorak bio osveta za nedavno izraelsko ubistvo vođe Hezbollaha Hassana Nasrallaha u Bejrutu, vođe Hamasa Ismaila Haniyeha u Teheranu i iranskog vojnog zapovjednika.

Strahovi da će SAD biti uvučene u rat

Washington strahuje da bi dalja eskalacija mogla uvući Sjedinjene Države direktno u rat ako Iran ponovno uzvrati Izraelu, pogotovo ako to pogodi američke interese.

„To bi moglo značiti napad na pogone za proizvodnju nafte u Saudijskoj Arabiji”, rekao je Aaron David Miller, bivši američki pregovarač za Bliski istok koji sada radi u zakladi Carnegie za međunarodni mir. „To bi moglo značiti osnaživanje proiranskih skupina u Iraku i Siriji da napadnu američke snage.”

„I da, to bi moglo pružiti put, put za Sjedinjene Države da uđu u ovaj rat”, rekao je za Glas Amerike.

S najvećom vojnom prisutnošću u regiji u uporedbi s drugim vanjskim akterima, SAD je već indirektno uključen. Dva razarača američke mornarice raspoređena u istočnom Mediteranu, USS Bulkeley i USS Cole, pridružili su se u utorak izraelskim snagama protivzračne odbrane u ispaljivanju desetak presretača za obaranje nadolazećih iranskih projektila, rekao je glasnogovornik Pentagona general bojnik Pat Ryder.

Iranski vrhovni vođa Ali Khamenei okrivio je SAD i europske zemlje za ratove na Bliskom istoku.

„Ako oslobode regiju svoje prisutnosti, bez sumnje će ovi sukobi, ratovi i sukobi potpuno nestati”, rekao je.

Bijela kuća nije odgovorila na zahtjeve Glasa Amerike za komentar Khameneijevih izjava.

Nije jasno hoće li Biden upotrijebiti ofanzivne sposobnosti za direktan udar na Iran. Jasno je da uprkos pozivima na prekid vatre u Gazi i Libanu, Washington nije uspio obuzdati sukob.

„Ključni pokretači događaja na Bliskom istoku danas su igrači koji su uključeni u ove borbene operacije”, rekao je Brian Katulis, viši saradnik na Institutu za Bliski istok. „To je Izrael, to je Hamas u Gazi, Hezbollah u Libanonu i to je Iran i njegove mreže diljem regije, uključujući Hutije u Jemenu.”

Washington je uglavnom djelovao „kao promatrač”, pokušavajući spriječiti najgore ishode, rekao je Katulis. Pristup administracije bio je „uglavnom reaktivan, taktičko upravljanje krizom”, dodao je.

Biden je do sada odbijao uslovljavati vojnu pomoć Izraelu. On i drugi u njegovoj administraciji često naglašavaju da podržavaju pravo Izraela da se brani.

„Sada je gotovo nezamislivo” da bi Biden ograničio vojnu pomoć Izraelu, rekao je Miller. U svakom slučaju, rekao je, pritisak SAD-a vjerojatno neće imati utjecaja.

Tokom proteklih sedmica Hezbollahov kapacitet kao organizirane vojne sile je degradiran. A nakon izraelske kampanje u posljednjih godinu dana, Hamas više ne stoji kao organizovana vojna struktura.

„Izraelci su ovim zamahom odlučni prekinuti ono što su Iranci i osovina otpora nazvali vatrenim prstenom”, rekao je Miller, misleći na strategiju Teherana da okruži Izrael svojim zastupnicima.

Čak i ako Izrael uspije, Miller je rekao da je skeptičan da može pretvoriti svoje vojne pobjede u političke sporazume koji bi doveli do mira.

Miller smatra da će se tri rata iscrpljivanja između Izraela i Hamasa, Izraela i Hezbollaha te Izraela i Irana nastaviti, ali sa manjim intenzitetom.

Natasha Mozgovaya doprinijela ovom izvještaju.