Linkovi

Top priča SAD

Šta se dešava ako nema jasnog pobjednika na predsjedničkim izborima u SAD?

Birači stoje u redu da glasaju ranije u Atini, u saveznoj državi Georgia, 19. oktobra 2020. (Foto: AP)

Manje od dvije nedjelje ostalo je od predsjedničkih izbora u SAD, a politikolozi i stručnjaci za izborno pravo razmatraju različita scenarija s kojima bi nacija mogla da se suoči na dan izbora i u nedjeljama koje slijede.

Mogućnosti su različite - od jasne pobjede bilo predsjednika Donalda Trumpa ili bivšeg potpredsjednika Joe Bidena, do neriješene pravne bitke zbog koje bi ishod mogao da ostane neizvjestan sve do januara, kada novi Kongres treba da potvrdi konačan rezultat izbora.

Eksperti kažu da je odlučivanje pobjednika ovih izbora posebno neizvjesno zbog do sada nezabilježenog nivoa glasanja poštom, usljed pandemije koronavirusa. Različiti zakoni u pojedinačnim državama o tome kada i kako se broje glasovi poštom znače da bi konačni rezultati u tim državama mogli da budu poznati više dana ili čak nedjelja posle izbora.

Postoji i "košmarni scenario", kaže politikolog William Galston ​iz neprofitnog Instituta Brookings. On piše da bi tijesni izbori sa spornim ishodom mogli da "cijelu zemlju bace u haos, u izrazito negativnim okolnostima".

Ljudi čekaju u redu ispred biblioteke u Miamiju tokom ranog glasanja, 19. oktobra 2020.
Ljudi čekaju u redu ispred biblioteke u Miamiju tokom ranog glasanja, 19. oktobra 2020.

Predsjednik Trump je više puta pomenuo mogućnost da će masovno glasanje poštom dovesti do netačnog izbornog rezultata, i više puta je odbio da se obaveže unaprijed na miran prenos vlasti u slučaju da izgubi. Biden je rekao da će prihvatiti izborne rezultate, pod uslovom da se glasovi pošteno prebroje.

Imajući u vidu potencijalnu nestabilnost koju bi mogli da izazovu osporeni izbori, najbolji scenario je da ishod izborne noći bude izvjestan, ili skoro izvjestan, što jeste u domenu mogućeg. Međutim, imajući u vidu prirodu američkog izbornog sistema, ostaju otvoreni i mnogi drugačiji ishodi.

Kompleksan proces

Demokratski kandidat Biden trenutno ima vodstvo od oko 9 ili 10 poena u anketama na nacionalnom nivou, ali se predsjednik ne bira na osnovu direktnih glasova. Pobjednik američkih predsjedničkih izbora odlučuje se kroz kompleksan sistem u dva koraka, gdje poslije glasanja na nivou država slijedi drugo glasanje, u tijelu koje se zove Elektorski koledž. Pojedinačnim državama pripada određeni broj "elektora", na osnovu broja stanovnika, a elektori podržavaju pobjednika direktnog glasanja, koji se proglasi pošto su svi glasovi prebrojani. (U dvije države, Maineu i Nebraski, moguće je da kandidati podijele elektorske glasove).

Ankete u pojedinačnim državama pokazuju da, iako zaostaje na nacionalnom nivou, Trump bi mogao da ponovo bude izabran, i ako ne osvoji većinu direktnih glasova američkih građana, kao što je bio slučaj 2016. godine, tako što će osvojiti većinu u Elektorskom koledžu.

Elektorski koledž se sastaje 14. decembra da bi glasanjem ozvaničio ko će biti sljedeći predsjednik Amerike. Kandidat mora da osvoji 270 glasova od ukupno 538 da bi proglasio pobjedu. Glasovi se formalno broje na zajedničkoj sjednici Predstavničkog doma i Senata 6. januara.

Dok postoji mnogo država kojima su potrebni dani ili nedjelje da obrade sve glasove, očekuje se da bi nekoliko država koje su ključne za ishod glasanja moglo da objavi konačne ili skoro konačne rezultate na veče izbora ili rano narednog dana.

Među njima je glavna Florida - država u kojoj je Trump pobedio 2016. godine, a gdje su on i Biden sada u tijesnoj trci. Bidenova pobjeda mogla bi da mu donese 29 elektorskih glasova i zatvori Trumpu skoro sve puteve ka pobjedi. Sjeverna Karolina, sa 15 elektorskih glasova, i Arizona sa 11 glasova, takođe su značajne za većinu scenarija prema kojima predsjednik Trump može da dođe do pobjede - i mogle bi da rano saopšte ko je pobijedio.

"Ima razloga za uvjerenje da bi te države mogle da imaju skoro kompletan broj glasova kasno u izbornoj noći ili do narednog jutra", kaže Richard H. Pildes​, stručnjak za izborno pravo i profesor ustavnog prava na Njujorškom univerzitetu.

"Ako, na primjer, budemo znali da je predsjednik Trump izgubio Floridu, čak i ako se ne prebroje glasovi u Michiganu, Pennsylvaniji​ i Wisconsinu, imaćemo razloga za uvjerenje da će Biden biti pobjednik izbora."

Michigan ima 16 elektorskih glasova, Pensilvanija 20, a Wisconsin 10.

Pildes dodaje da u slučaju da trka na Floridi bude tijesna toliko da pobjednik ne bude proglašen u izbornoj noći, a druge države koje rano objavljuju svoje rezultate budu podijeljene između dvojice kandidata, stvari bi mogle da vrlo brzo postanu sporne.

Potencijalne pravne bitke

"Ako ishod bude neizvjestan, recimo, do rano ujutru narednog dana, jer postoji značajan broj država koje neće moći da saopšte konačne rezultate zbog velikog broja glasova poštom... onda očekujem da dođe do intenzivnih rasprava u tim državama o svakom od tih glasova poštom, i da li treba da se tretiraju kao da su validni", kaže Pildes.

Između dana izbora i brojanja glasova elektora u Kongresu 6. januara postoji nekoliko ključnih datuma. Prvi je 8. decembar, datum kada se od država očekuje da dostave direktoru Nacionalnog arhiva Sjedinjenih Država verifikovane liste svojih elektora.

U slučaju da neka država nije završila prebrojavanje svojih glasova, do tog datuma, bilo zbog trenutnog brojanja ili nekih pravnih radnji koje su uticale na proces, u saveznom zakonu postoji odredba koja omogućava državnim skupštinama da zasjedaju i imenuju svoje delegacije elektora, i ako nije poznat konačan rezultat. Time se stvara mogućnost da državna skupština, u kojoj većinu ima jedna ili druga stranka, može da izabere elektore koji će podržati kandidata koji je, u suštini, izgubio većinu direktnih glasova u toj državi.

Predsjednik Trump na predizbornom mitingu u Pennsylvaniji, 20. oktobra 2020.
Predsjednik Trump na predizbornom mitingu u Pennsylvaniji, 20. oktobra 2020.

U državama u kojima je guverner iz jedne stranke, a skupštinu kontroliše druga stranka, situacija se dodatno komplikuje. Pošto je guverner taj koji zvanično potvrđuje glasove elektora poslije direktnog glasanja, postoji mogućnost da neka država preda dva različita spiska elektora.

Prema federalnom zakonu, ukoliko novi Kongres dobije dvije različite liste elektora iz iste države, Predstavnički dom i Senat glasaju da odluče koja će lista biti prihvaćena. Ako se saglase, broje se glasovi elektora sa datog spiska. Ako se ne saglase, lista koju je potvrdio guverner ima prednost.

Nerješen rezultat u Elektorskom koledžu

Takođe je moguće, iako je malo vjerovatno, da nema pobjednika na predsjedničkim izborima i pošto se prebroje elektorski glasovi. Ukoliko oba kandidata završe sa 269 glasova, odluka o pobjedniku postaje dužnost Predstavničkog doma. Međutim, umjesto glasanja na kojem svih 435 članova glasaju pojedinačno, delegacije svake države glasaju kao cijelina, što znači da će dominantna partija u svakoj državi kontrolisati njene glasove.

Ako dođe do takvog rezultata, oko 600.000 stanovnika Wyominga imalo bi podjednaki uticaj na ishod izbora kao 40 miliona stanovnika Kalifornije.

I konačno, još jedna komplikacija u cijelom sistemu je mogućnost da se neki od elektora poslatih da glasaju za predsjednika 14. decembra pokažu kao "nevjerni". Ranijih godina, u malom broju slučajeva, elektori koji su obećali da će glasati za određenog kandidata u Elektorskom koledžu su glasali za različitog kandidata.

Nekoliko država je usvojilo zakone kojima se elektori obavezuju da glasaju kako su obećali, a Vrhovni sud je zaključio da su takve restrikcije - legalne. I dalje je moguće da bi "nevjerni elektori" mogli da pokušaju da utiču na izbore, ali stručnjaci ističu da bi za to bio potreban izuzetno tijesan izborni rezultat i stepen koordinacije među elektorima koji nije vjerovatan.

Važno je naglasiti da, dok su takva različita scenarija moguća, malo je vjerovatno da će se većina njih ostvariti.

Profesor Pildes sa Njujorškog univerziteta naglašava da, čak i ako svi glasovi ne budu prebrojani u izbornoj noći, već tada će biti prilično jasno ko će na kraju biti pobjednik.

"Čak i u državama koje ne mogu da završe kompletno brojanje, pojedinačni okruzi u tim državama će vjerovatno obaviti sopstvena brojanja", kaže Pildes i zaključuje: "Mediji će moći da uporede kako Trump stoji u tim okruzima 2020. sa njegovim rezultatima iz 2016. Ako bude sistematski ostvarivao znatno slabiji ili znatno bolji rezultat u odnosu na to, takve informacije će biti izuzetno korisne i moći će da jasno nagovijeste u kom smjeru idu izbori, i ako pobjednik ne bude formalno proglašen... Mislim da je takav scenario prilično vjerovatan".

See all News Updates of the Day

Bijela kuća svjesna ruskih dezinformacija u vezi sa vakcinama

Arhiva: Jen Psaki, portparolka Bijele kuće (REUTERS/Jonathan Ernst)

Portparolka Bijele kuće Jen Psaki izjavila je da administracija američkog predsjednika Joea Bidena prati nastojanja povezana sa ruskim službama bezbjednosti o podrivanju učinka vakcina potiv koronavirusa čiji su proizvođači kompanije Pfizer i Moderna.

"Svjesni smo, pratimo i preduzimamo korake za rješavanje", rekla je Psaki novinarima u Bijeloj kući.

Sjedinjene Države uočile su da su takve, dezinformišuće sadržaje, objavljivala tri portala povezana sa ruskim obavještajnim službama, izjavila je portparolka Bijele kuće ne navodeći njihove nazive.

Osim dezinformacija o vakcinama, objavljivani su i tekstovi o međunarodnim organizacijama, vojnim konfliktima, protestima – temama koje mogu podsticati podjele, rekla je Psaki.

"Borićemo se svim dostupnim načinima protiv dezinformacija. Upoznati smo sa pristupom i naporima ruske kampanje dezinformacijama", rekla je Psaki, dodavši da će administracija predsjednika Bidena u svakoj prilici ponoviti da su vakcine bezbjedne.

O postojanju takve kampanje u nedjelju je izvestio magazin Wall Street Journal. U izjavi tom mediju portparol Kremlja demantovao je navode da je Rusija širila lažne informacije.

Augusta 2020. State Department objavio je izvještaj koji, kako je tada saopšteno, predstavlja ruske taktike korištenja kombinovanih zvaničnih, anonimnih i neimenovanih kanala i platformi za stvaranje i širenje lažnih narativa, navedeno je u izvještaju Centra za globalno angažovanje State Depaertmenta (Global Engagement Center)

Visoki ruski zvaničnici i proruski mediji nastojali su da iskoriste strah i zbrku koju prati pandemija koronavirusa – stvaranjem i širenjem teorija zavjere, ukazano je u izvještaju.

Centar za globalno angažovanje ušao je u trag ruskim vezama dezinformisanja detaljno opisujući načine na koje se zvanični Kremlj bavi širenjem dezinformacija, koristeći se zvaničnom vladinom komunikacijom, oglašavanjem koje finansira država, korštenjem anonimnih izvora, zloupotrebom društvenih mreža i dezinformisanjem u cyber prostoru.

Biden nominovao dvije žene za visoke vojne položaje

President Joe Biden walks with Air Force Gen. Jacqueline Van Ovost, left, and Army Lt. Gen. Laura Richardson before speaking at an event to mark International Women's Day, March 8, 2021, in the East Room of the White House in Washington.

Predsjednik Joe Biden u ponedjeljak je nominovao dvije žene koje će voditi američke vojne komande. One će biti tek druga i treća žena koje će zauzimati visoke vojne položaje u Sjedinjenim Državama.

Američka generalica vazduhoplovstva Jacqueline Van Ovost, jedina žena koja je dostigla čin generala s četiri zvjezdice, najviši u vojsci, nominirana je za šefa Zapovjedništva za transport (USTRANSCOM).

Generalica armije Laura Richardson s tri zvjezdice nominirana je za vođu Južne komande (SOUTHCOM), koja pokriva Srednju i Latinsku Ameriku. Dobit će i svoju četvrtu zvijezdu.

Ako Senat potvrdi njihove nominacije, Van Ovost i Richardson slijedit će Lori Robinson, koja je bila prva žena koja je upravljala vojnom komandom. Predvodila je Sjevernu komandu (NORTHCOM) prije nego što se povukla 2018. godine.

"Svaka od ovih žena vodila je karijeru pokazujući neuporedivu vještinu, integritet i dužnost prema zemlji", rekao je Biden predstavljajući Van Ovost i Richardson tokom kratkog govora u Bijeloj kući.

"Danas je Međunarodni dan žena, i svi moramo vidjeti i prepoznati postignuća ovih žena u prebijanju barijera", dodao je.

Američka vojska ima 11 komandi, a sve ih vode generali sa četiri zvjezdice.

Biden potpisao uredbu o glasačkim pravima

Joe Biden

Predsjednik Joe Biden u nedjelju je dao nalog federalnim agencijama da preduzmu određene, skromne, korake da olakšaju proces glasanja američkim biračima, dok se u Kongresu vodi velika bitka o glasačkim pravima širom zemlje.

Biden je vladinim agencijama naredio da omoguće lakše registrovanje birača i pružanje informacija o izborima, dok je šefovima tih agencija rekao da osmisle planove da milionima federalnih radnika daju slobodan dan, da bi sami glasali ili volontirali kao nestranački radnici na biralištima.

Američki lider potpisao je tu uredbu na 56. godišnjicu "krvave nedjelje", incidenta iz 1965. godine, kada su policajci države Alabame pretukli oko 600 aktivista za građanska prava, kada su pokušali da marširaju u gradiću Selma. Napad na aktivistse bio je prekretnica u američkom pokretu za građanska prava i doveo do usvajanja zakona o glasačkim pravima, kasnije te godine.

"Svaki registrovani birač treba da ima mogućnost da glasa, i da se taj glas računa", izjavio je Biden u unprijed snimljenom govoru koji je emitovan na Doručku jedinstva u čast Martina Luthera i Corette King. "Ako imate najbolje ideje, nemate šta da krijete. Pustite ljude da glasaju", rekao je predsjednik. Učesnici ovogodišnjeg doručka, održanog na državnom koledžu Wallace, sjedili su u svojim automobilima zbog pandemije koronavirusa.

Prošle nedjelje, u Predstavničkom domu, koji kontrolišu demokrate, usvojen je niz mjera o glasačkim pravima kojima treba da se uspostave nacionalni standardi o načinu sprovođenja izbora u SAD, koji bi imali prednost u odnosu na veoma raznovrsna pravila koja postoje u 50 američkih država.

Zakon je prošao u Predstavničkom domu, skoro po stranačkim linijama sa 220 glasova za i 210 protiv, ali mu se republikanci uglavnom protive. U Senatu, u kome ima 50 demokrata i 50 republikanaca, demokratama koje podržavaju zakon potrebno je najmanje 10 republikanskih glasova da bi okončali potencijalni filibaster - proceduru koja se koristi za blokiranje usvajanja zakona.

Kada je započela pandemija prošle godine, brojne države su olabavile pravila glasanja kako bi građani mogli da glasaju prije dana izbora, ili glasaju poštom a da ne navode razlog za to.

Martin Luther King i njegova supruga Coretta marširaju u preijstolnici Montgomery, Alabama, 25. marta 1965.
Martin Luther King i njegova supruga Coretta marširaju u preijstolnici Montgomery, Alabama, 25. marta 1965.

Međutim, poslije Bidenove pobjede na izborima, republikanci sada pokušavaju da uvedu zakone koji će, na budućim izborima, postaviti čvršća pravila i ograniči pristup glasanju - kao što je zabrana glasanja na nedjelju uči dana izbora. To je dan kada crnačke crkve često, poslije redovne službe, podstiču vjernike da izađu i glasaju. Prema nekim od prijedloga, ograničilo bi se glasanje poštom ili rano glasanje. Više od 250 restriktivnih prijedloga izbornih zakona podnijeto je u 43 države.

Mjera koja je usvojena u Predstavničkom domu, čini upravo suprotno - standardizuje nacionalna pravila, prema kojima bi se tražila automatska registracija birača kada se ljudi registruju za dokumenta koja izdaje vlada, kao što su vozačke dozvole. Rano glasanje bi bilo omogućeno najmanje 15 dana prije samog izbornog dana.

Nezavisne komisije, koje ne bi činili članovi skupština, odredile bi granice glasačkih jedinica i distrikta kako bi se obe stranke spriječile da kroje mape kako im odgovara. Imena političkih donatora bi morala da se otkriju. Predsjednički kandidati bi morali da objave svoja poreska dokumenta, što je Bidenov prethodnik Donald Trump rekao da će učiniti, ali nikada nije ostvario.

U svom govoru u nedjelju, Biden je rekao: "2020, sama naša demokratija je bila u pitanju, i čak u sred pandemije, glasalo je više Amerikanaca nego ikada ranije", više od 159 miliona ljudi.

Čak i tako, rekao je Biden, "umjesto da se slavi moć glasanja - vidjeli smo upad bez presedana u naš Capitol i brutalni napad na našu demokratiju 6. januara. Do sada neviđeni napor da se ignoriše, podrije i poništi volja naroda."

Stotine Trumpovih pristalica upale su u Capitol da pokušaju da ponište Bidenovu pobjedu. Razbijali su prozore, upadali u kongresne kancelarije i tukli se sa policijom a u neredima je nastradalo pet osoba, među kojima i jedan policajac Capitola. Više od 300 izgrednika je uhapšeno a istraga se nastavlja.

Blinken: Ako se ne sprovedu reforme, moguće povlačenje SAD iz Afganistana

Državni sekretar SAD Antoni Blinken

Državni sekretar SAD Antony Blinken upozorio je da će Afganistan sam morati da se suoči sa talibanima ako predsjednik Ašraf Gani ne ubrza mirovni proces.

"Moram jasno da kažem, gospodine predsjedniče, da se politički proces nastavlja u Washingtonu i da SAD nisu odbacile nijednu opciju. Razmatramo i potpuno povlačenje naše vojske do 1. maja", piše u Blinkenovom pismu afganistanskom predsjedniku.

Američki državni sekretar je naglaso da je hitno potrebno sprovesti promjene kako bi se spriječilo da talibani osvoje još neke dijelove teritorije.

U pismu, u koje je Glas Amerike imao uvid, piše i kakva su očekivanja od Ganija i koje diplomatske napore Afganistan treba da sprovede.

Blinken je najavio da će SAD, preko UN, pozvati ministre spoljnih poslova Rusije, Kine, Pakistana, Irana i Indije kako bi zajedno definisali pristup u postizanju mira u Afganistanu. Takođe piše da će pozvati Tursku da organizuje sastanak svih učesnika konflikta u Avganistanu u narednim nedjeljama kako bi se "finalizovao mirovni sporazum".

Amerika je, kaže Blinken, pripremila predlog prema kojem se spriječava proljećna ofanziva talibana. Spriječavanje nasilja je glavni zahtjev upućen afganistanskoj vladi, a konstatuje se da je nasilje na "nedoupstivo visokom nivou" od dogovora sa SAD u februaru 2020.

Američki izaslanik za Avganistan Zamlaj Kalizad zalaže se za ponovno pokretanje mirovnog procesa i Ganiju je predao Blinkenovo pismo.

Među predlozima je i formiranje "tranzicione mirovne vlade" koja bi u nekom momentu predala ovlaštenja stalnoj vladi, nakon izmjena ustava i izbora.

Portparol talibana Mohamad Naem rekao je za Glas Amerike da će talibani proučiti prijedlog koji je donio Kalizad i da će potom iznijeti svoj stav.

"Mislim da bi ovo pismo moglo da pogorša odnose između Ganija i Bidena jer se vidi da su SAD spremne da podrže formiranje nove vlade, a to je nešto što Gani ne želi", kaže Michael Kugelman​, direktor azijskog programa u Willson centra u Washingtonu.

Ideja o prelaznoj vladi postoji od predsjedničkih izbora 2019. godine, ali je Gani odbacivao.

"Slobodni, pošteni i inkluzivni izbori pod nadzorom međunarodne zajednice su jedini način za formiranje nove vlade", rekao je Gani u subotu.

Ganijev politički rival Abdulah Abdulah kaže da je otvoren za pregovore o američkoj ideji.

Značajna većina Amerikanaca podržava Bidenovo reagovanje na koronavirus

U vrijeme duboke političke polarizacije u Americi, podrška Bidenovom reagovanju na pandemiju prevazilazi stranačke linije. U cjelini, 70% Amerikanaca podržava korake koje je demokratski predsjednik preduzeo u reagovanju na virus, među kojima je i 44% republikanaca. (Foto: AP)

Kao i većina novoizabranih predsjednika u američkoj istoriji na početku mandata, Džo Bajden (Joe Biden) uživa prilično veliku popularnost i podršku građana.

60% Amerikanaca odobrava njegov rad a još više podržava način na koji reaguje na pandemiju koronavirusa, pokazuje nova anketa koju su sproveli AP i NORC Centar za istraživanja javnih pitanja.

U vrijeme duboke političke polarizacije u Americi, podrška Bidenovom reagovanju na pandemiju prevazilazi stranačke linije. U cjelini, 70% Amerikanaca podržava korake koje je demokratski predsjednik preduzeo u reagovanju na virus, među kojima je i 44% republikanaca.

Biden nailazi na veći skepticizam Amerikanaca kada je riječ o ekonomiji, koja je teško pogođena pandemijom. 55% Amerikanaca odobrava Bidenov pristup ekonomiji do sada, a 63% smatra da je ekonomija u lošem stanju, pokazuje anketa koju su sproveli AP i NORC. Republikanci su manje skloni da podrže Bidena kada je riječ o ekonomiji, nego pandemiji, i samo 17% odborava njegovu fiskalnu politiku.

Manje od dva mjeseca nakon što je stupio na položaj, Biden je najveću pažnju posvetio pandemiji, pozivajući Amerikance da prate stroge mjere socijalnog distanciranja i nošenja maski i obećao da će ubrzati distribuciju vakcina. Takođe je više puta poručio da se ekonomija neće potpuno oporaviti dok se širenje virusa ne dovede pod kontrolu.

Biden je tražio od Kongresa da usvoji plan pomoći pogođenima pandemijom u vrijednosti od 1,9 hiljada milijardi dolara, koji bi obezbijedio direktne isplate pomoći milionima Amerikanaca i ulio novac u budžete državnih i lokalnih vlada. Džon Viljegas, 58-godišnji demokrata iz Ilinoisa koji podržava Bidenovu politiku i u reagovanju na pandemiju i u ekonomiji, jedva čeka da se usvoji paket pomoći. "Pošto su mnoge male firme morale da se zatvore, mnogo ljudi trpi", kaže Viljegas, koji je Bidenov pristup nazvao "zaokretom od 180 stepeni" u odnosu na njegovog prethodnika, Donalda Trumpa.

Trump je tvrdio da američka ekonomija ne može da izdrži udarac koji nastaje kada se uvedu restrikcije na poslovanje i putovanja. Najveći strahovi ekonomista su bili smanjeni kada su republikanske države slijedile Trumpov putokaz i suprotstavile se restrikcijama, ali je broj slučajeva COVID19 tada drastično porastao. Više od 520.000 ljudi je preminulo u SAD od virusa tokom prošle godine.

ARHIVA - Građevinski radnici na Menhetnu u Njujorku čekaju u redu da im se izmeri temperatura da bi se vratili na posao posle ručka, 10. novembra 2020.
ARHIVA - Građevinski radnici na Menhetnu u Njujorku čekaju u redu da im se izmeri temperatura da bi se vratili na posao posle ručka, 10. novembra 2020.

Uprkos radikalno drugačijim pristupima vođenju ekonomije za vrijeme pandemije, Bidenov rejting popularnosti u sferi ekonomije je sličan Trumpovom, čiju je ekonomsku politiku od početka pandemije dosljedno podržavalo oko polovine Amerikanaca. Ključna razlika je u tome što je zbog tog nivoa podrške, ekonomija bila Trumpova najjača strana, dok je Bidenu tu podrška relativno slaba u poređenju sa stavovima Amerikanaca o njegovom upravljanju zemljom za vrijeme pandemije, i drugim pitanjima.

Podaci pokazuju da su stranačke podjele i dalje veoma jake u SAD - stavovi Amerikanaca o ekonomiji su se potpuno promijenili od kako je inaugurisan novi predsjednik. U decembru, 67% republikanaca i samo 15% demokrata je opisalo ekonomiju kao dobru. Sada, 35% republikanaca i 41% demokrata pozitivno opisuje ekonomiju. U tom periodu nije bilo mnogo većih promjena u ukupnom ekonomskom rastu ili stopi nezaposlenosti.

Bidenovo reagovanje na pandemiju moglo bi da odredi tok njegovog predsjedničkog mandata i politički kapital, u pokušaju da donese značajne zakone u drugim oblastima. Demokrate ubrzano rade na prijedlozima zakona o investicijama u infrastrukturu, reformi policije i glasačkim pravima.

Biden je takođe obećao da će se uhvatiti u koštac sa problemom klimatskih promjena, i najavio da će nadgraditi veliki zakon o reformi zdravstvene zaštite, donijet u vrijeme kada je bio potpredsjednik Baraka Obame.

Obećanje da će preduzeti odlučne korake donijelo mu je solidni rejting popularnosti u nekim od tih sfera. Na primjer, oko 6 od 10 Amerikanaca kaže da odobrava Bidenov pristup zdravstvenoj zaštiti i rasnim odnosima.

Ukupno, 48% Amerikanaca vjeruje da zemlja ide u dobrom smjeru, u poređenju sa 37% iz decembra. Anketa takođe pokazuje da 43% Amerikanaca očekuje da će se stvari u zemlji u cjelini popraviti u narednih godinu dana, dok 34% misli da će se pogoršati a 23% vjeruje da će stanje ostati otprilike isto.

Sam Biden namjerno izbjegava da predviđa kada će se život u Americi vratiti u prije-pandemijsku normalu. Iako je obećao da će SAD imati dovoljno vakcina za sve Amerikance do kraja maja, rekao je da će tek krajem godine ili početkom 2022 Amerikanci moći da prestanu da nose maske ili se u potpunosti vratiti normalnim aktivnostima.

Kada je riječ o postavljanju očekivanja građana - Bidenov tim ima sljedeći cilj: obećati manje, ostvariti više nego što je obećano.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG