Linkovi

Top priča SAD

Šta se dešava ako nema jasnog pobjednika na predsjedničkim izborima u SAD?

Birači stoje u redu da glasaju ranije u Atini, u saveznoj državi Georgia, 19. oktobra 2020. (Foto: AP)

Manje od dvije nedjelje ostalo je od predsjedničkih izbora u SAD, a politikolozi i stručnjaci za izborno pravo razmatraju različita scenarija s kojima bi nacija mogla da se suoči na dan izbora i u nedjeljama koje slijede.

Mogućnosti su različite - od jasne pobjede bilo predsjednika Donalda Trumpa ili bivšeg potpredsjednika Joe Bidena, do neriješene pravne bitke zbog koje bi ishod mogao da ostane neizvjestan sve do januara, kada novi Kongres treba da potvrdi konačan rezultat izbora.

Eksperti kažu da je odlučivanje pobjednika ovih izbora posebno neizvjesno zbog do sada nezabilježenog nivoa glasanja poštom, usljed pandemije koronavirusa. Različiti zakoni u pojedinačnim državama o tome kada i kako se broje glasovi poštom znače da bi konačni rezultati u tim državama mogli da budu poznati više dana ili čak nedjelja posle izbora.

Postoji i "košmarni scenario", kaže politikolog William Galston ​iz neprofitnog Instituta Brookings. On piše da bi tijesni izbori sa spornim ishodom mogli da "cijelu zemlju bace u haos, u izrazito negativnim okolnostima".

Ljudi čekaju u redu ispred biblioteke u Miamiju tokom ranog glasanja, 19. oktobra 2020.
Ljudi čekaju u redu ispred biblioteke u Miamiju tokom ranog glasanja, 19. oktobra 2020.

Predsjednik Trump je više puta pomenuo mogućnost da će masovno glasanje poštom dovesti do netačnog izbornog rezultata, i više puta je odbio da se obaveže unaprijed na miran prenos vlasti u slučaju da izgubi. Biden je rekao da će prihvatiti izborne rezultate, pod uslovom da se glasovi pošteno prebroje.

Imajući u vidu potencijalnu nestabilnost koju bi mogli da izazovu osporeni izbori, najbolji scenario je da ishod izborne noći bude izvjestan, ili skoro izvjestan, što jeste u domenu mogućeg. Međutim, imajući u vidu prirodu američkog izbornog sistema, ostaju otvoreni i mnogi drugačiji ishodi.

Kompleksan proces

Demokratski kandidat Biden trenutno ima vodstvo od oko 9 ili 10 poena u anketama na nacionalnom nivou, ali se predsjednik ne bira na osnovu direktnih glasova. Pobjednik američkih predsjedničkih izbora odlučuje se kroz kompleksan sistem u dva koraka, gdje poslije glasanja na nivou država slijedi drugo glasanje, u tijelu koje se zove Elektorski koledž. Pojedinačnim državama pripada određeni broj "elektora", na osnovu broja stanovnika, a elektori podržavaju pobjednika direktnog glasanja, koji se proglasi pošto su svi glasovi prebrojani. (U dvije države, Maineu i Nebraski, moguće je da kandidati podijele elektorske glasove).

Ankete u pojedinačnim državama pokazuju da, iako zaostaje na nacionalnom nivou, Trump bi mogao da ponovo bude izabran, i ako ne osvoji većinu direktnih glasova američkih građana, kao što je bio slučaj 2016. godine, tako što će osvojiti većinu u Elektorskom koledžu.

Elektorski koledž se sastaje 14. decembra da bi glasanjem ozvaničio ko će biti sljedeći predsjednik Amerike. Kandidat mora da osvoji 270 glasova od ukupno 538 da bi proglasio pobjedu. Glasovi se formalno broje na zajedničkoj sjednici Predstavničkog doma i Senata 6. januara.

Dok postoji mnogo država kojima su potrebni dani ili nedjelje da obrade sve glasove, očekuje se da bi nekoliko država koje su ključne za ishod glasanja moglo da objavi konačne ili skoro konačne rezultate na veče izbora ili rano narednog dana.

Među njima je glavna Florida - država u kojoj je Trump pobedio 2016. godine, a gdje su on i Biden sada u tijesnoj trci. Bidenova pobjeda mogla bi da mu donese 29 elektorskih glasova i zatvori Trumpu skoro sve puteve ka pobjedi. Sjeverna Karolina, sa 15 elektorskih glasova, i Arizona sa 11 glasova, takođe su značajne za većinu scenarija prema kojima predsjednik Trump može da dođe do pobjede - i mogle bi da rano saopšte ko je pobijedio.

"Ima razloga za uvjerenje da bi te države mogle da imaju skoro kompletan broj glasova kasno u izbornoj noći ili do narednog jutra", kaže Richard H. Pildes​, stručnjak za izborno pravo i profesor ustavnog prava na Njujorškom univerzitetu.

"Ako, na primjer, budemo znali da je predsjednik Trump izgubio Floridu, čak i ako se ne prebroje glasovi u Michiganu, Pennsylvaniji​ i Wisconsinu, imaćemo razloga za uvjerenje da će Biden biti pobjednik izbora."

Michigan ima 16 elektorskih glasova, Pensilvanija 20, a Wisconsin 10.

Pildes dodaje da u slučaju da trka na Floridi bude tijesna toliko da pobjednik ne bude proglašen u izbornoj noći, a druge države koje rano objavljuju svoje rezultate budu podijeljene između dvojice kandidata, stvari bi mogle da vrlo brzo postanu sporne.

Potencijalne pravne bitke

"Ako ishod bude neizvjestan, recimo, do rano ujutru narednog dana, jer postoji značajan broj država koje neće moći da saopšte konačne rezultate zbog velikog broja glasova poštom... onda očekujem da dođe do intenzivnih rasprava u tim državama o svakom od tih glasova poštom, i da li treba da se tretiraju kao da su validni", kaže Pildes.

Između dana izbora i brojanja glasova elektora u Kongresu 6. januara postoji nekoliko ključnih datuma. Prvi je 8. decembar, datum kada se od država očekuje da dostave direktoru Nacionalnog arhiva Sjedinjenih Država verifikovane liste svojih elektora.

U slučaju da neka država nije završila prebrojavanje svojih glasova, do tog datuma, bilo zbog trenutnog brojanja ili nekih pravnih radnji koje su uticale na proces, u saveznom zakonu postoji odredba koja omogućava državnim skupštinama da zasjedaju i imenuju svoje delegacije elektora, i ako nije poznat konačan rezultat. Time se stvara mogućnost da državna skupština, u kojoj većinu ima jedna ili druga stranka, može da izabere elektore koji će podržati kandidata koji je, u suštini, izgubio većinu direktnih glasova u toj državi.

Predsjednik Trump na predizbornom mitingu u Pennsylvaniji, 20. oktobra 2020.
Predsjednik Trump na predizbornom mitingu u Pennsylvaniji, 20. oktobra 2020.

U državama u kojima je guverner iz jedne stranke, a skupštinu kontroliše druga stranka, situacija se dodatno komplikuje. Pošto je guverner taj koji zvanično potvrđuje glasove elektora poslije direktnog glasanja, postoji mogućnost da neka država preda dva različita spiska elektora.

Prema federalnom zakonu, ukoliko novi Kongres dobije dvije različite liste elektora iz iste države, Predstavnički dom i Senat glasaju da odluče koja će lista biti prihvaćena. Ako se saglase, broje se glasovi elektora sa datog spiska. Ako se ne saglase, lista koju je potvrdio guverner ima prednost.

Nerješen rezultat u Elektorskom koledžu

Takođe je moguće, iako je malo vjerovatno, da nema pobjednika na predsjedničkim izborima i pošto se prebroje elektorski glasovi. Ukoliko oba kandidata završe sa 269 glasova, odluka o pobjedniku postaje dužnost Predstavničkog doma. Međutim, umjesto glasanja na kojem svih 435 članova glasaju pojedinačno, delegacije svake države glasaju kao cijelina, što znači da će dominantna partija u svakoj državi kontrolisati njene glasove.

Ako dođe do takvog rezultata, oko 600.000 stanovnika Wyominga imalo bi podjednaki uticaj na ishod izbora kao 40 miliona stanovnika Kalifornije.

I konačno, još jedna komplikacija u cijelom sistemu je mogućnost da se neki od elektora poslatih da glasaju za predsjednika 14. decembra pokažu kao "nevjerni". Ranijih godina, u malom broju slučajeva, elektori koji su obećali da će glasati za određenog kandidata u Elektorskom koledžu su glasali za različitog kandidata.

Nekoliko država je usvojilo zakone kojima se elektori obavezuju da glasaju kako su obećali, a Vrhovni sud je zaključio da su takve restrikcije - legalne. I dalje je moguće da bi "nevjerni elektori" mogli da pokušaju da utiču na izbore, ali stručnjaci ističu da bi za to bio potreban izuzetno tijesan izborni rezultat i stepen koordinacije među elektorima koji nije vjerovatan.

Važno je naglasiti da, dok su takva različita scenarija moguća, malo je vjerovatno da će se većina njih ostvariti.

Profesor Pildes sa Njujorškog univerziteta naglašava da, čak i ako svi glasovi ne budu prebrojani u izbornoj noći, već tada će biti prilično jasno ko će na kraju biti pobjednik.

"Čak i u državama koje ne mogu da završe kompletno brojanje, pojedinačni okruzi u tim državama će vjerovatno obaviti sopstvena brojanja", kaže Pildes i zaključuje: "Mediji će moći da uporede kako Trump stoji u tim okruzima 2020. sa njegovim rezultatima iz 2016. Ako bude sistematski ostvarivao znatno slabiji ili znatno bolji rezultat u odnosu na to, takve informacije će biti izuzetno korisne i moći će da jasno nagovijeste u kom smjeru idu izbori, i ako pobjednik ne bude formalno proglašen... Mislim da je takav scenario prilično vjerovatan".

See all News Updates of the Day

Praznična poruka izabranog predsjednika i buduće prve dame

President-elect Joe Biden speaks at The Queen theater, Wednesday, Nov. 25, 2020, in Wilmington, Del.

Izabrani američki predsednik Joseph Biden i njegova supruga Jill Biden čestitali su praznik Dan zahvalnosti – osvrnuvši se istovremeno na trenutke žalosti koje su proživjeli mnogobrojni građani.

Ove godine mnogi stolovi širom zemlje imaće upražnjeno mjesto. Ipak, kao i vaše, i naša porodica će se držati najvažnije tradicije i odvojiće trenutak da se podsjeti svega onoga na čemu je zahvalna”, naveli su u uvodniku objavljenom za američki CNN, izabrani predsjednik i buduća prva dama.

Dan zahvalnosti se u Sjedinjenim Državama u okolnostima u kojim je u četvrtak potvrđeno 12.780.000 oboljelih od COVID19, dok je od posljedica te bolesti preminulo 262.000 ljudi, podaci su Univerziteta Džons Hopkins.

Uprkos upozorenjima Centra za kontrolu bolesti – milioni građana putuju širom zemlje u namjeri da obiđu porodice tokom praznika. Stručnjaci očekuju da će to pogodovati još značajnijem širenju virusa – od koga je tokom mjeseca obolio veliki broj građana.

Izabrani predsjednik je prethodno, u srijedu, pozvao građane da zbiju redove – uvjeravajući ih istovremeno da, kako se izrazio, Amerika neće izgubiti rat protiv COVID19. Ustvrdio je da postoji nada, kako je ukazao, treba biti strpljiv izrazivši očekivanje da pandemija neće trajati vječno.

Biden je rekao i da bi prve vakcine protiv koronavirusa mogle biti dostupne do kraja decembra – obećavši da će čitava američka populacija biti vakcinisana što je prije moguće.

Građane je pozvao da se sudrže od putovanja – ukazavši da je tokom dosadašnjeg života navikao na velika porodična okupljanja povodom Dan zahvalnosti.

Ali ove godine praznik provodim samo sa suprugom, našom ćerkom i njenim mužem”, ukazao je Biden.

Dan zahvalnosti je američki nacionalni praznik koji se obilježava posljednjeg četvrtka u novembru. Korijene ima u vjerskoj tradiciji – ali se poodavno obilježava svjetovno porodičnim okupljanjima uz nezaobilaznu ćurku na trpezi.

Savremeni Dan zahvalnosti zvanično je proglašen u američkim državama 1863. predsjedničkim proglasom Abrahama Lincolna.

Biden se obratio naciji: U ratu smo sa virusom, ne jedni sa drugima

Novoizabrani predsjednik Joe Biden obraća se javnosti iz teatra Queen u Vilmingtonu u Delaveru, 25. novembra 2020.

Novoizabrani predsjednik SAD Joe Biden obratio se Amerikancima pred Dan zahvalnosti, pozivajući na jedinstvo nacije, u borbi protiv koronavirusa ali i mimo toga, i izražavajući nadu da će "sumornu sezonu podjela" zamijeniti doba jedinstva.  

"Znam da je naša zemlja umorna od borbe. Moramo da imamo u vidu da smo u ratu sa virusom, ne jedni sa drugima. Ne jedni sa drugima. Ovo je trenutak kada moramo da budemo čvrsti, udvostručimo napore i ponovo se posvetimo ... svi smo u ovome zajedno."

Pozivajući građane da praznik provedu u najužem krugu porodice ili prijatelja, bez putovanja i većih okupljanja, rekao je da će on i njegova supruga Džil slaviti Dan zahvalnosti samo sa kćerkom i zetom, dok će ostatak porodice takođe slaviti u malim grupama. "Vjerujem da zaslužujete da čujete istinu od svog predsjednika. Moramo da zaustavimo širenje virusa. Dugujemo to ljekarima i bolničarkama i radnicima u prvim borbenim redovima. Dugujemo to svojim sugrađanima", poručio je Biden.

Dan zahvalnosti je praznik kada se milioni Amerikanaca obično okupljaju sa porodicom a mnogi putuju avionom da bi to učinili. Ove godine, imajući u vidu infekcije COVID19 koje haraju širom zemlje, savezna vlada je pozvala ljude da ostanu kod kuće.

"Znam da možemo da pobijedimo ovaj virus, i hoćemo", dodao je Biden koji je priznao da su Amerikanci umorni od pandemije. "Život će se vratiti u normalu, obećavam vam. Ovo neće trajati zauvijek."

Novoizabrani predsjednik takođe je govorio o nedavnim izborima, rekavši da Amerikanci ove godine takođe treba da budu zahvalni "na samoj demokratiji", nakon što su u rekordnom broju izašli na izbore u vrijeme pandemije. "Naša demokratija je ove godine bila na probi. A ono što smo saznali je da su građani ove nacije bili na nivou zadatka", poručio je Biden.

U utorak je Biden izjavio da su Sjedinjene Države "spremne da vode svijet, a ne da se povlače iz njega", nagovještavajući oštar otklon od politike odlazećeg predsjednika Donalda Trumpa "Amerika na prvom mjestu" tokom posljednje četiri godine.

Dok se priprema za preuzimanje funkcije 20. januara, Bajden je rekao da je zemlja "spremna da se suprotstavi našim protivnicima, a ne da odbija naše saveznike. I spremni da se založimo za naše vrednosti".

Iz svog tranzicionog centra u rodnom gradu Vilmingtonu, Delaver, izabrani predsednik predstavio je svoje najviše zvaničnike za spoljnu politiku i nacionalnu bezbednost.

"Oni oličavaju moje osnovno uverenje da je Amerika najjača kada radi sa saveznicima", rekao je. "Tako mi zaista čuvamo Ameriku bez uplitanja u bespotrebne vojne sukobe, a naše protivnike pod kontrolom i teroriste na bezbednoj udaljenosti".

Bajdenovi odabiri, možda posebno Entonija Blinkena za državnog sekretara, odražavaju globalističko gledište koje se potpuno razlikuje od stava Trampove administracije.

Tokom vladavine Trampa, Sjedinjene Države su se često sukobljavale sa dugogodišnjim zapadnim saveznicima, dok je američki lider izgledao lagodno sa autokratama kao što su ruski predsednik Vladimir Putin, turski predsednik Redžep Tajip Erdogan i severnokorejski lider Kim Džong Un.

Bajden je rekao: "Amerika ne predvodi samo primerom svoje moći, već snagom našeg svog primera".

Rekao je da zvaničnici koje je imenovao "neće samo popravljati, već će ponovo osmisliti američku spoljnu politiku i nacionalnu bezbednost za sledeću generaciju. I oni će mi reći šta ja treba da znam, a ne ono što želim da znam".

Sa druge strane, predsednik Donald Tramp nastavlja svoje dalekometne pokušaje da ospori Bajdenovu pobedu na izborima 3. novembra.

U ponedeljak uveče, Tramp je prećutao to što je njegova administracija iznela "konstataciju" da je Bajden najverovatniji pobednik, čime je omogućio Bajdenovoj tranziciji da ide napred.

Ali on nije priznao poraz i nastavlja da vodi tužbe osporavajući ishod izbora.

Biden predstavio tim za nacionalnu bezbjednost: "Amerika se vraća" kao globalni lider

Novoizabrani predsednik Džo Bajden predstavio je prve članove svog kabineta. S leva na desno: Linda Tomas Grinfild, Evril Hejns, Alehandro Majorkas, Entoni Blinken i Džon Keri.

Proglasivši "Amerika se vratila", novoizabrani predsjednik Joe Biden predstavio je svoj tim zadužen za diplomatiju i nacionalnu bezbjednost i pokazao da slijedi zaokret u odnosu na politiku "Amerika na prvom mjestu"  iz Trumpove ere.

U spoljnoj politici i bezbjednosti, Biden će se oslanjati na eksperte iz demokratskog establišmenta. svoje kandidate za članove tima za nacionalnu bezbjednost. Njegovi vašingtonski "veterani" svi imaju veze sa administracijom bivšeg predsjednika Obame dok novoizabrani predsjednik nastoji da uputi jasnu poruku o svojoj želji da uspostavi predvidljiviji angžman Sjedinjenih Država na globalnoj sceni, prenosi AP.

Predstavljajući svoje saradnike, Biden je iznio viziju spoljne politike zasnovane na američkom preuzimanju uloge globalnog lidera i jačanju saveza u azijsko-pacifičkom regionu.

“Riječ je o timu koji odražava činjenicu da se Amerika vratila, spremna da predvodi svijet, a ne da se iz njega povlači", poručio je novoizabrani predsjednik.

Novoizabrani predsednik i potpredsednica, Džo Bajden i Kamala Haris, predstavljaju tim za nacionalnu bezbednost u Vilmingtonu, u Delaveru, 24. novembar 2020.
Novoizabrani predsednik i potpredsednica, Džo Bajden i Kamala Haris, predstavljaju tim za nacionalnu bezbednost u Vilmingtonu, u Delaveru, 24. novembar 2020.

Dodao je da je tokom telefonskih razgovora sa svjetskim liderima bio iznenađen "koliko oni očekuju da Sjedinjene Države ponovo zauzmu ulogu istorijskog lidera u Pacifiku, Atlantiku, širom svijeta".

Novoizabrana potpredsjednica Kamala Harris je poručila: "Moramo da ponovo sastavimo i obnovimo američke saveze, obnovimo i osnažimo institucije zadužene za nacionalnu bezbjednost i spoljnu politiku koje brinu o našoj bezbjednosti, promovišemo interese naše zemlje i suprostavimo se egzistencijalnoj prijetnji klimatskih promjena koja nas sve ugrožava".

"Želim da vam kažem: Amerika se vratila. Multilateralizam se vratio. Diplomatija se vratila", naglasila je kandidatkinja za ambasadorku pri Ujedinjenim nacijama Linda Tomas-Grinfild.

Biden je izjavio da Amerika neće učestvovati u nepotrebnim konfliktima. Takođe je ocijenio da će njegov izbor Entonija Blinkena za novog državnog sekretara obnoviti moral u State Departmentu i povjerenje u njega.

Biden je počeo da imenuje članove svog kabineta i druge visoke zvaničnike i obećao da će nova administracija reflektovati raznolikost američkog naroda. Njegove nominacije moraće da prođu i progresivno krilo Demokratske stranke, kao i Senat koji i dalje kontrolišu republikanci, a čija će se krajnja većina odlučivati na izborima u Džordžiji 2021. Novoizabrani predsjednik izrazio je nadu da će Senat brzo potvrditi njegove kandidate.

Međutim, pojedini republikanski senatori, koji još nisu priznali Bidenovu pobedu, već su kritikovali kandidate.

Senator Marko Rubio, jedan od vodećih članova Odbora za spoljnopolitičke odnose koji razmatra kandidate za State Department, tvitovao je da će Bidenovi članovi kabineta "pristojno i uredno brinuti o propadanju Amerike".

Uprava za opšte poslove obavijestila Bidena: Proces tranzicije može otpočeti

Džozef Bajden, izabrani predsjednik Sjedinjenih Država (REUTERS/Jonathan Ernst)

Uprava za opšte poslove, agencija američke Vlade zadužena za proces predaje vlasti, konstatovala je da je izabrani predsjednik Joseph Biden, kako je ukazano, očigledni pobjednik američkih predsjedničkih izbora.

Znajte da sam odluku donijela nezavisno – zasnovana je u zakonu i na dostupnim činjenicama. Nikada nisam bila pod posrednim ili neposrednim pritiskom izvršne vlasti, u vezi sa sadržinom ili tajmingom za donošenje ove odluke, uključujući i zaposlene u Bijeloj kući ili Upravi za opšte poslove”, navela je u pismu izabranom predsjedniku Bidenu Emili Marfi - direktorka agencije u čijoj je nadležnosti proces tranzicije.

Marfi je na funkciju postavio aktuelni predsjednik Trump koji ne želi da prizna predviđene rezultate izbora. Takođe, pratio ju je glas da je tokom prethodnih nedjelja odbijala da otpočne proces tranzicije.

Tim potezom direktorke Uprave otvara se put za početak transfera vlasti sa Trumpove na buduću Bidenovu administraciju. Istovremeno, izabranom predsjedniku omogućava se koordinacija sa federalnim agencijama uoči zvaničnog preuzimanja funkcije 20. januara.

Informacije i pismo koje je Marfi uputila izabranom predsjedniku Bidenu, u koje je agencija AP imala uvid, pojavile su se nakon što je objavljeno da je u američkoj državi Mičigen potvrđena izborna pobjeda demokratskog kandidata.

Johanes Ejbraham, izvršni direktor Bidenovog tranzicionog tima, izjavio je da je ta odluka bila potrebna da bi se otpočelo suočavanje sa izazovima američke nacije - uključujući suzbijanje pandemije koronavirusa i oporovak ekonomije.

U predstojećim danima tranzicioni zvaničnici susretaće se za predstavnicima državnih agencija u namjeri da razmatramo odgovor na pandemiju, u potpunosti se posvetimo našim interesima u sferi bezbjednosti i utvrdimo stanje u vladinim agencijama u vremenu Trumpove administracije", saopštio je Ejbraham.

Povodom tih informacija reagovao je aktuelni predsednik Trump, koji ne prihvata predviđene rezultate izbora, uz tvrdnje da su izborni proces i brojanje glasova obilležile mnoge neregularnost. Međutim on, njegovi pravni zastupnici i kampanja za to nisu ponudili validne dokaze.

Trump je na društvenoj mreži Twitter objavio da je Emili Marfi i njenom timu, tvrdeći da su bili na meti napada, preporučio da urade ono što je potrebno – ali i da se njegova borba nastavlja.

Želim da se zahvalim Emili Marfi i Upravi za opšte poslove na posvećenosti i lojalnosti našoj zemlji. Prijećeno joj je i bila je napadana i ne želim da se to dešava njoj, njenoj porodici niti bilo kom zaposlenom Uprave. Nastavljamo snažnu borbu i vjerujemo da ćemo uspjeti. Međutim, u najboljem interesu naše zemlje, preporučujem Emili da učini ono što je potrebno u početnim protokolima – isto to preporučio sam mom timu”, napisao je na Twitteru Tramp.

Pravni tim aktuelnog predsjednika i njegova kampanja osporavaju rezultate predsjedničkih izbora održanih 3. novembra, tvrdeći da su proces obilježile nepravilnosti prilikom glasanja i prebrojavanja glasova, koje su doprinele da umjesto njega – izabrani predsjednik bude demokratski kandidat Džozef Bajden.

Međutim, za te tvrdnje osim objava na društvenim mrežama kojima se spori tačnost, Trump i njegova kampanja nisu ponudili validne dokaze – što za rezultat ima njihovo odbacivanje pred sudovima.

Osim toga, aktuelni predsednik Trump koji ne prihvata izborni poraz, nije se saglasio ni sa procesom tranzicije vlasti – tokom koga bi do 20. januara kada bi novoizabrani predsjednik Biden trebalo da preuzme dužnost, vlast trebalo da pređe u ruke administracije koju predvodi.

Spor bi trebalo da se rasčistiti do osmog decembra kada bi sve američke države trebalo da potvrde rezultate glasanja, kao i 14. decembra dana kada bi trebalo da bude održano elektorsko glasanje.

Konačno, rezultate glasanja 6. januara treba da potvrdi američki Kongres – koji će i zvanično utvrditi pobjednika predsjedničkih izbora.

Objavljena imena kandidata za članove Bidenove predsjedničke administracije

Fotografije nekih od nominovanih članova buduće predsjedničke administracije (Foto: Tviter profil kampanje Bajden-Haris)

Tranzicioni tim Bajden-Haris objavio je spisak nominovanih saradnika izabranog američkog predsjednika Josepha Bidena. Uprkos tome što se objava liste očekivala u utorak - zvanično je saopšteno da je Biden imenovao Entonija Blinkena, dugodišnjeg savjetnika i bivšeg zamjenika državnog sekretara u vrijeme administracije bivšeg predsjednika Baraka Obame, kao kandidata za funkciju državnog sekretara.

Takođe, Džejka Salivena još jednog dugogodišnjeg saradnika sa spoljnopolitičkim iskustvom, odabrao je za svog savjetnika za nacionalnu bezbjednost.

Između ostalih - Biden je izabrao Ejvril Hejns, takođe bivšu zvaničnicu Obamine administracije, za kandidatkinju za prvu direktorku nacionalnih obavneštajnih službi. Dugogodišnja diplomatkinja Linda Tomas Grinfild trebalo bi da obavlja funkciju američke ambasadorke u Ujedinjenim nacijama.

Istovremeno Alehandro Majorkas nominovan je za sekretara za unutrašnju bezbnednost i bio bi prva osoba hispanskog porijekla i ujedno imigrant na tom položaju.

Planirano je i da Džon Keri, bivši državni sekretar, bude specijalni izaslanik američkog predsjednika za pitanja klime.

Prije te objave izabrani predsjednik najavio je da će njegova administracija biti odraz raznolikosti zemlje. Prošle sedmice rekao je da je već izabrao sekretara za finansije.

"Donijeli smo tu odluku. Vidjećete da je riječ o osobi koju će prihvatiti svi elementi Demokratske stranke - od progresivaca do umjerenih koalicija", rekao je novoizabrani predsjednik.

Na užem spisku kandidata su bivša šefica Federalnih rezervi Dženet Jelen, aktuelna guvernerka u Federalnim rezervama Lael Brajnard, te Rafael Bostik, predsednik Federalnih rezervi Atlante.

Biden sastavlja novu administraciju dok aktuelni predsjednik Donald Trump i dalje odbija da prizna poraz i pokušava da preokrene rezultat izbora, iznošenjem neosnovanih optužbi o rasprostranjenoj izbornoj krađi.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG