Najnovije
Šta se dešava ako nema jasnog pobjednika na predsjedničkim izborima u SAD?
Manje od dvije nedjelje ostalo je od predsjedničkih izbora u SAD, a politikolozi i stručnjaci za izborno pravo razmatraju različita scenarija s kojima bi nacija mogla da se suoči na dan izbora i u nedjeljama koje slijede.
Mogućnosti su različite - od jasne pobjede bilo predsjednika Donalda Trumpa ili bivšeg potpredsjednika Joe Bidena, do neriješene pravne bitke zbog koje bi ishod mogao da ostane neizvjestan sve do januara, kada novi Kongres treba da potvrdi konačan rezultat izbora.
Eksperti kažu da je odlučivanje pobjednika ovih izbora posebno neizvjesno zbog do sada nezabilježenog nivoa glasanja poštom, usljed pandemije koronavirusa. Različiti zakoni u pojedinačnim državama o tome kada i kako se broje glasovi poštom znače da bi konačni rezultati u tim državama mogli da budu poznati više dana ili čak nedjelja posle izbora.
Postoji i "košmarni scenario", kaže politikolog William Galston iz neprofitnog Instituta Brookings. On piše da bi tijesni izbori sa spornim ishodom mogli da "cijelu zemlju bace u haos, u izrazito negativnim okolnostima".
Predsjednik Trump je više puta pomenuo mogućnost da će masovno glasanje poštom dovesti do netačnog izbornog rezultata, i više puta je odbio da se obaveže unaprijed na miran prenos vlasti u slučaju da izgubi. Biden je rekao da će prihvatiti izborne rezultate, pod uslovom da se glasovi pošteno prebroje.
Imajući u vidu potencijalnu nestabilnost koju bi mogli da izazovu osporeni izbori, najbolji scenario je da ishod izborne noći bude izvjestan, ili skoro izvjestan, što jeste u domenu mogućeg. Međutim, imajući u vidu prirodu američkog izbornog sistema, ostaju otvoreni i mnogi drugačiji ishodi.
Kompleksan proces
Demokratski kandidat Biden trenutno ima vodstvo od oko 9 ili 10 poena u anketama na nacionalnom nivou, ali se predsjednik ne bira na osnovu direktnih glasova. Pobjednik američkih predsjedničkih izbora odlučuje se kroz kompleksan sistem u dva koraka, gdje poslije glasanja na nivou država slijedi drugo glasanje, u tijelu koje se zove Elektorski koledž. Pojedinačnim državama pripada određeni broj "elektora", na osnovu broja stanovnika, a elektori podržavaju pobjednika direktnog glasanja, koji se proglasi pošto su svi glasovi prebrojani. (U dvije države, Maineu i Nebraski, moguće je da kandidati podijele elektorske glasove).
Ankete u pojedinačnim državama pokazuju da, iako zaostaje na nacionalnom nivou, Trump bi mogao da ponovo bude izabran, i ako ne osvoji većinu direktnih glasova američkih građana, kao što je bio slučaj 2016. godine, tako što će osvojiti većinu u Elektorskom koledžu.
Elektorski koledž se sastaje 14. decembra da bi glasanjem ozvaničio ko će biti sljedeći predsjednik Amerike. Kandidat mora da osvoji 270 glasova od ukupno 538 da bi proglasio pobjedu. Glasovi se formalno broje na zajedničkoj sjednici Predstavničkog doma i Senata 6. januara.
Dok postoji mnogo država kojima su potrebni dani ili nedjelje da obrade sve glasove, očekuje se da bi nekoliko država koje su ključne za ishod glasanja moglo da objavi konačne ili skoro konačne rezultate na veče izbora ili rano narednog dana.
Među njima je glavna Florida - država u kojoj je Trump pobedio 2016. godine, a gdje su on i Biden sada u tijesnoj trci. Bidenova pobjeda mogla bi da mu donese 29 elektorskih glasova i zatvori Trumpu skoro sve puteve ka pobjedi. Sjeverna Karolina, sa 15 elektorskih glasova, i Arizona sa 11 glasova, takođe su značajne za većinu scenarija prema kojima predsjednik Trump može da dođe do pobjede - i mogle bi da rano saopšte ko je pobijedio.
"Ima razloga za uvjerenje da bi te države mogle da imaju skoro kompletan broj glasova kasno u izbornoj noći ili do narednog jutra", kaže Richard H. Pildes, stručnjak za izborno pravo i profesor ustavnog prava na Njujorškom univerzitetu.
"Ako, na primjer, budemo znali da je predsjednik Trump izgubio Floridu, čak i ako se ne prebroje glasovi u Michiganu, Pennsylvaniji i Wisconsinu, imaćemo razloga za uvjerenje da će Biden biti pobjednik izbora."
Michigan ima 16 elektorskih glasova, Pensilvanija 20, a Wisconsin 10.
Pildes dodaje da u slučaju da trka na Floridi bude tijesna toliko da pobjednik ne bude proglašen u izbornoj noći, a druge države koje rano objavljuju svoje rezultate budu podijeljene između dvojice kandidata, stvari bi mogle da vrlo brzo postanu sporne.
Potencijalne pravne bitke
"Ako ishod bude neizvjestan, recimo, do rano ujutru narednog dana, jer postoji značajan broj država koje neće moći da saopšte konačne rezultate zbog velikog broja glasova poštom... onda očekujem da dođe do intenzivnih rasprava u tim državama o svakom od tih glasova poštom, i da li treba da se tretiraju kao da su validni", kaže Pildes.
Između dana izbora i brojanja glasova elektora u Kongresu 6. januara postoji nekoliko ključnih datuma. Prvi je 8. decembar, datum kada se od država očekuje da dostave direktoru Nacionalnog arhiva Sjedinjenih Država verifikovane liste svojih elektora.
U slučaju da neka država nije završila prebrojavanje svojih glasova, do tog datuma, bilo zbog trenutnog brojanja ili nekih pravnih radnji koje su uticale na proces, u saveznom zakonu postoji odredba koja omogućava državnim skupštinama da zasjedaju i imenuju svoje delegacije elektora, i ako nije poznat konačan rezultat. Time se stvara mogućnost da državna skupština, u kojoj većinu ima jedna ili druga stranka, može da izabere elektore koji će podržati kandidata koji je, u suštini, izgubio većinu direktnih glasova u toj državi.
U državama u kojima je guverner iz jedne stranke, a skupštinu kontroliše druga stranka, situacija se dodatno komplikuje. Pošto je guverner taj koji zvanično potvrđuje glasove elektora poslije direktnog glasanja, postoji mogućnost da neka država preda dva različita spiska elektora.
Prema federalnom zakonu, ukoliko novi Kongres dobije dvije različite liste elektora iz iste države, Predstavnički dom i Senat glasaju da odluče koja će lista biti prihvaćena. Ako se saglase, broje se glasovi elektora sa datog spiska. Ako se ne saglase, lista koju je potvrdio guverner ima prednost.
Nerješen rezultat u Elektorskom koledžu
Takođe je moguće, iako je malo vjerovatno, da nema pobjednika na predsjedničkim izborima i pošto se prebroje elektorski glasovi. Ukoliko oba kandidata završe sa 269 glasova, odluka o pobjedniku postaje dužnost Predstavničkog doma. Međutim, umjesto glasanja na kojem svih 435 članova glasaju pojedinačno, delegacije svake države glasaju kao cijelina, što znači da će dominantna partija u svakoj državi kontrolisati njene glasove.
Ako dođe do takvog rezultata, oko 600.000 stanovnika Wyominga imalo bi podjednaki uticaj na ishod izbora kao 40 miliona stanovnika Kalifornije.
I konačno, još jedna komplikacija u cijelom sistemu je mogućnost da se neki od elektora poslatih da glasaju za predsjednika 14. decembra pokažu kao "nevjerni". Ranijih godina, u malom broju slučajeva, elektori koji su obećali da će glasati za određenog kandidata u Elektorskom koledžu su glasali za različitog kandidata.
Nekoliko država je usvojilo zakone kojima se elektori obavezuju da glasaju kako su obećali, a Vrhovni sud je zaključio da su takve restrikcije - legalne. I dalje je moguće da bi "nevjerni elektori" mogli da pokušaju da utiču na izbore, ali stručnjaci ističu da bi za to bio potreban izuzetno tijesan izborni rezultat i stepen koordinacije među elektorima koji nije vjerovatan.
Važno je naglasiti da, dok su takva različita scenarija moguća, malo je vjerovatno da će se većina njih ostvariti.
Profesor Pildes sa Njujorškog univerziteta naglašava da, čak i ako svi glasovi ne budu prebrojani u izbornoj noći, već tada će biti prilično jasno ko će na kraju biti pobjednik.
"Čak i u državama koje ne mogu da završe kompletno brojanje, pojedinačni okruzi u tim državama će vjerovatno obaviti sopstvena brojanja", kaže Pildes i zaključuje: "Mediji će moći da uporede kako Trump stoji u tim okruzima 2020. sa njegovim rezultatima iz 2016. Ako bude sistematski ostvarivao znatno slabiji ili znatno bolji rezultat u odnosu na to, takve informacije će biti izuzetno korisne i moći će da jasno nagovijeste u kom smjeru idu izbori, i ako pobjednik ne bude formalno proglašen... Mislim da je takav scenario prilično vjerovatan".
See all News Updates of the Day
Trump pozdravio "srdačne odnose" sa Netanyahuom, kritikovao Harris
Bivši američki predsjednik Donald Trump rekao je u petak da su su njegovi odnosi sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom uvijek bili srdačni. Trump i Netanyahu su se sastali u Mar-a-Lagu, na Floridi, a izraelski premijer je poručio da se nada napretku u pregovorima o primirju u Gazi.
Netanyahu je otputovao na Floridu nakon što se u Washingtonu sastao sa predsjednikom i potpredsjednicom SAD, Joe Bidenom i Kamalom Harris, vjerovatnom Trumpovom rivalkom na izborima 5. novembra.
Trump je pozdravio Netanyahua i njegovu suprugu Saru, i istovremeno kritikovao Hareis koja je poslije susreta sa izraelskim liderom izrazila zabrinutost zbog palestinskih civilnih žrtava u izraelskoj devetomjesečnoj vojnoh ofanzivi u Gazi.
"Mislim da su njene izjave bile nipodaštavajuće", rekao je Trump.
Netanyahu je rekao da se nada da će njegova posjeta Americi dovesti do bržeg dogovora o primirju.
"Nadam se. Međutim, vidjećemo", rekao je novinarima.
Dodao je da ima napretka u naporima da se postigne dogovor o prekidu vatre zbog izraelskog vojnog pritiska i najavio da će poslati tim na pregovore u Rim.
Republikanski predsjednički kandidat odbacio je navode o napetostima u odnosima sa Netanjahuom.
"Imamo veoma dobre odnose", rekao je Trump i podsjetio na mjere preduzete za vrijeme njegove administracije, kao što je premještanje američke ambasade iz Tel Aviva u Jerusalim, te povlačenje SAD iz međunarodnog nuklearnog sporazuma sa Iranom.
Netanyahu je izazvao Trumpovo nezadovoljstvo kada je Bidenu čestitao pobjedu na izborima 2020. godine. Trump je lažno tvrdio da su izbori pokradeni.
Bivši predsjednik nedavno je kritikovao izraelskog premijera zbog bezbjednosnih propusta koji su omogućili Hamasu da 7. oktobra napadne Izrael, što je dovelo do izraelske ofanzive u Gazi.
Prema anketama, između Trumpa i Harris se vodi tijesna trka za Bijelu kuću zbog čega svjetski lideri poput Netanyahua - koji su tradicionalno bliži republikancima - pokušavaju da imaju balansiran pristup odnosima sa SAD.
Harris je tokom susreta sa Netanjahuom izrazila "ozbiljnu" zabrinutost zbog teške humanitarne situacije u Gazi.
"Neću šutjeti. Izrael ima pravo da se brani. I važan je način na koji to radi", poručila je potpredsjednica SAD.
Netanyahu je u obraćanju Kongresu branio izraelsku vojsku i odbacio kritike ofanzive u kojoj je Gaza razorena, a više od 39.000 ljudi ubijeno, prema podacima ministarstva zdravlja koje kontroliše Hamas.
Desetine demokrata bojkotovale su Netanyahuov govor, izražavajući protest zbog civilnih žrtava i raseljavanja većine od 2,3 miliona stanovnika enklave.
Hamas je u napadu na Izrael ubio 1.200 ljudi i oteo 250 talaca, prema izraelskim podacima. Vjeruje se da je oko 115 talaca i dalje u Gazi, mada Izrael vjeruje da su je više od 30 odsto njih preminulo.
Izraelski zvaničnici procjenjuju da je 14.000 pripadnika Hamasa i Islamskog džihada ubijeno ili zarobljeno, od 25.000 koliko se procjenjuje da ih je bilo na početku rata.
Zvanično otvorene Olimpijske igre u Parizu
U francuskoj prijestolnici zvanično su otvorene 33. Olimpijske igre – svjetska sportski događaj koji se, osim u Parizu, održava u još 16 gradova, kao i u jednoj prekomorskoj teritoriji – Francuskoj Polineziji.
Ceremonija je počela prikazivanjem snimka scenarija po kom dopremanje olimpijske baklje nije proteklo kako je planirano – čiji je glavni protagonosta bio francuska fudbalska zvijezda Zinedine Zidan.
Oko 7.000 učesnika učestvovalo je u defileu rijekom Senom u floti barži.
Prošli su pored najpoznatijih znamenitosti Pariza, dok ih je sa obale posmatralo najmanje 300.000 posjetilaca.
Na otvaranju je nastupala muzička superzvezda LadyGaga koja je izvela numeru Edith Piaf.
Zvanice u Parizu dolaze iz sveta politike, kulture, zabave i sporta.
Francuska prijestolnica je pod opsežnim mjerama bezbjednosti u danu otvaranja svetske sportske smotre.
Sjenku na početak međunarodne sportske smotre bacio je vandalski napad na mrežu brzih vozova, kao i dojave o bombama na francuskim aerodromima.
Olimpijske igre obezbjeđuje više od 45.000 policajaca, 10.000 vojnika i 2.000 agenata privatnog obezbeđenja.
Raspoređeni su i snajperi. Takmičenje se održava u trenutku izazova u svijetu - ruske agresije na Ukrajinu i sukoba na Bliskom istoku.
Igre će trajaće od 26. jula do 11. augusta.
Washington upozorava protivnike: Politička situacija u SAD nije znak slabosti
Američke diplomate i vojni zvaničnici odbacili su strahovanja da su nedavne - i iznenadne - promjene na američkoj političkoj sceni znak slabosti i upozorili suparnike u četvrtak da ne pokušavaju da to iskoriste.
"Varaju se ako misle da nismo usredsređeni na izazove u nacionalnoj bezbjednosti sa kojima se zemlja suočava. To obuhvata odgovor našim suparnicima kada je to adekvatno", rekao je potprarol State Departmenta Matthew Miller.
U Pentagonu, zvaničnici su naveli da je vojska spremna za bilo koje izazove koje bi mogli da planiraju protivnici Amerike.
"Kada je riječ o tome da li nas suparnici testiraju u ovom trenutku, oni to uvijek rade. To je njihova priroda i priroda onoga što rade. Ne mislim da je ovaj trenutak nešto drugačiji od toga", rekoa je šef Pentagona Lloyd Austin.
Upozorenja u Washngtonu upućena su manje od nedjelju nakon što ja predsjednik Joe Biden odlučio da se ne kandiduje za još jedan mandat i da podrži predsjedničku kandidaturu potpredsjednice Kamale Harris, na izborima na kojima će joj rival biti bivši predsjednik i kandidat repubikanaca Donald Trump.
Biden je u obraćanju u Bijeloj kući u srijedu, u kojem je obrazlagao odluku da izađe iz trke nešto više od 100 dana uoči predsjedničkih izbora, govorio o tome kakvi su ulozi za budućnost zemlje.
"Ništa, ništa ne može da se ispriječi spasavanju naše demokratije. Amerika će morati da bira da li će da ide naprijed ili unazad, da bira između nade i mržnje, između jedinstva i podjela. Moramo da odlučimo: Da li i dalje vjerujemo u poštenje, pristojnost, poštovanje, slobodu, pravdu i demokratiju?", rekao je Biden.
Uoči Bidenovog govora, američka vojska objavila je da su ruski i kineski strateški bombarderi prvi put letjeli u okviru zajedničke misije, i da su se približili na 350 kilometara od Aljaske.
Drugi zvaničnici takođe su upozorili na sve smjelije protivnike SAD.
Direktor FBI-a Christpher Wray je u srijedu rekao članovima Kongresa da Iran i dalje želi da se osveti Trampu i nekim njegovim savjetnicima zbog ubistva bivšeg komandanta snaga Kuds Islamske revolucionarne garde Kasema Solejmanija u januaru 2020. godine.
"Moramo da prepoznamo koliko je iranski režim bezobziran, uključujući i ovdje u Sjedinjenim Državama", rekao je Wray, ali je odbio da iznese detalje navodne iranske zavjere za ubistvo bivšeg predsjednika.
Drugi pak izražavaju zabrinutost zbog poteza iranskih saveznika, kao što su napadi jemenskih Huta na brodove u Crvenom moru i Adenskom zalivu, te napadi paravojnih snaga koje podržava Teheran na američke trupe u Iraku i Siriji.
"Uništavamo kapacitete Huta. Međutim, za to će biti potrebno više od vojne operacije. To je angažman sa međunarodnom zajednicom, ali i saradnja američkih agencija da se upotrijebe različita sredstva i izvrši pritisak na Hute da zaustave napade", rekao je u četvrtak novinarima u Pentagonu načelnik združenog Generalštaba američkih snaga CQ Brown mlađi.
U State Departmentu, portparol Miller rekao je da su američke diplomate spremne za sve izazove.
"Predsjednik je stavio do znanja sekretaru i ostatku tima za nacionalnu bezbjednost da od njih očekuje da da budu usredsređeni na to narednih šest mjeseci, da od njih očekuje da promovišu spoljnopolitičke ciljeve koje je postavio od početka administracije i koje ostvarujemo protekle tri ipo godine", rekao je Miller.
A ako bilo koji protivnik pokuša da oslabi SAD, američka vojska će biti spremna, kaže Austin.
"Imamo najbolju, najsposobniju vojsku u svijetu i nastavićemo da štitimo zemlju", poručio je sekretar za odbranu.
Dvije ankete pokazuju da Harris bolje prolazi nego Biden protiv Trumpa
Vjerovatna demokratska predsjednička kandidatkinja Kamala Harris ima bolje rezultate od predsjednika Joea Bidena u državama koje će vjerovatno odlučiti na izbore 5. novembra, smanjujući jaz za republikancem Donaldom Trumpom, prema anketi Emerson College/The Hill objavljenoj u četvrtak.
Anketa je pokazala da bivši predsjednik Trump vodi u četiri ključne države: Arizona 49% prema 44%, Georgia 48% prema 46%, Michigan 46% prema 45% i Pennsylvania 48% prema 46%. Prema anketi, Trump i Harris su izjednačeni u Wisconsinu.
Harris je nadmašila Bidenove rezultate u anketi kompanije Emerson koja je sprovedena ranije ovog mjeseca u svakoj od pet država.
Harris je ove sedmice krenula u kampanju nakon što je predsjednik Joe Biden u nedjelju odustao iz utrke i podržao svog potpredsjednika.
Najnovija Emersonova anketa registrovanih birača sprovedena je od 22. do 23. jula i imala je interval vjerodostojnosti za svaku državu od plus ili minus 3,4%.
Anketa u cijeloj zemlji koju je u četvrtak objavio New York Times/Siena College također je pokazala da je Harris prolazi bolje Bidena protiv Trumpa. Pokazalo se da je Trump prednjačio nad Harris za dva procentna poena, 48% prema 46%, među registrovanim glasačima, dok je Trump nadmašio Bidena za osam procentnih poena, 49% prema 41%, u anketi provedenoj prije tri sedmice.
Anketa New York Timesa/Siena Collegea obuhvatila je 1.142 registrovana glasača širom zemlje i imala je marginu greške od 3,3 procentna poena.
Nacionalna anketa Reuters/Ipsos objavljena u utorak pokazala je da Harris ima prednost od 44 do 42 posto u odnosu na Trumpa, što je razlika unutar granice greške od 3 posto.
Dok ankete diljem zemlje daju važne signale američke potpore političkim kandidatima, nekolicina konkurentnih država obično mijenja ravnotežu u Izbornom koledžu SAD-a, koji na kraju odlučuje tko će pobijediti na predsjedničkim izborima.
Snoop Dogg nosio olimpijsku baklju u Parizu
Djeluje da je legendarni reper Snoop Dogg svuda u Parizu, uoči otvaranja Olimpijskih igara u Parizu, ali su u petak Parižani mogli da ga vide kako nosi olimpijsku baklju pred svečanu ceremoniju.
Bio je jedan od posljednjih nosilaca olimpijskog plamena, koji je upaljen u aprilu u Grčkoj i od tada polako putuje ka Parizu. Snoop Doggova dionica je bila u Saint-Denisu, predgrađu Pariza.
U intervjuu ranije ove nedelje, Snoop Dogg je izrazio zahvalnost SAD i Francuskoj na prilici koja mu je ukazana.
„Na ovo gledam kao na prestiž, čast i nešto što zaista poštujem. Nikada nisam ni sanjao o nečemu ovakvom”, rekao je on. „Ponašaću se najbolje što znam. Biću u najboljoj formi. Moći ću da dišem sporo, da hodam brzo i držim baklju sa osmijehom na licu, jer shvatam koliko je prestižno ovaj događaj”, rekao je poznati muzičar.
Snoop Dogg je u Parizu kako bi učestvovao u televizijskim prenosima i pokrivanju Olimpijskih igara za NBC, što je dio napora američkog emitera da poveća gledanost uključivanjem u projekat i ljudi iz pop kulture.
