Linkovi

Najvažnije

Šta se dešava ako nema jasnog pobjednika na predsjedničkim izborima u SAD?

Birači stoje u redu da glasaju ranije u Atini, u saveznoj državi Georgia, 19. oktobra 2020. (Foto: AP)

Manje od dvije nedjelje ostalo je od predsjedničkih izbora u SAD, a politikolozi i stručnjaci za izborno pravo razmatraju različita scenarija s kojima bi nacija mogla da se suoči na dan izbora i u nedjeljama koje slijede.

Mogućnosti su različite - od jasne pobjede bilo predsjednika Donalda Trumpa ili bivšeg potpredsjednika Joe Bidena, do neriješene pravne bitke zbog koje bi ishod mogao da ostane neizvjestan sve do januara, kada novi Kongres treba da potvrdi konačan rezultat izbora.

Eksperti kažu da je odlučivanje pobjednika ovih izbora posebno neizvjesno zbog do sada nezabilježenog nivoa glasanja poštom, usljed pandemije koronavirusa. Različiti zakoni u pojedinačnim državama o tome kada i kako se broje glasovi poštom znače da bi konačni rezultati u tim državama mogli da budu poznati više dana ili čak nedjelja posle izbora.

Postoji i "košmarni scenario", kaže politikolog William Galston ​iz neprofitnog Instituta Brookings. On piše da bi tijesni izbori sa spornim ishodom mogli da "cijelu zemlju bace u haos, u izrazito negativnim okolnostima".

Ljudi čekaju u redu ispred biblioteke u Miamiju tokom ranog glasanja, 19. oktobra 2020.
Ljudi čekaju u redu ispred biblioteke u Miamiju tokom ranog glasanja, 19. oktobra 2020.

Predsjednik Trump je više puta pomenuo mogućnost da će masovno glasanje poštom dovesti do netačnog izbornog rezultata, i više puta je odbio da se obaveže unaprijed na miran prenos vlasti u slučaju da izgubi. Biden je rekao da će prihvatiti izborne rezultate, pod uslovom da se glasovi pošteno prebroje.

Imajući u vidu potencijalnu nestabilnost koju bi mogli da izazovu osporeni izbori, najbolji scenario je da ishod izborne noći bude izvjestan, ili skoro izvjestan, što jeste u domenu mogućeg. Međutim, imajući u vidu prirodu američkog izbornog sistema, ostaju otvoreni i mnogi drugačiji ishodi.

Kompleksan proces

Demokratski kandidat Biden trenutno ima vodstvo od oko 9 ili 10 poena u anketama na nacionalnom nivou, ali se predsjednik ne bira na osnovu direktnih glasova. Pobjednik američkih predsjedničkih izbora odlučuje se kroz kompleksan sistem u dva koraka, gdje poslije glasanja na nivou država slijedi drugo glasanje, u tijelu koje se zove Elektorski koledž. Pojedinačnim državama pripada određeni broj "elektora", na osnovu broja stanovnika, a elektori podržavaju pobjednika direktnog glasanja, koji se proglasi pošto su svi glasovi prebrojani. (U dvije države, Maineu i Nebraski, moguće je da kandidati podijele elektorske glasove).

Ankete u pojedinačnim državama pokazuju da, iako zaostaje na nacionalnom nivou, Trump bi mogao da ponovo bude izabran, i ako ne osvoji većinu direktnih glasova američkih građana, kao što je bio slučaj 2016. godine, tako što će osvojiti većinu u Elektorskom koledžu.

Elektorski koledž se sastaje 14. decembra da bi glasanjem ozvaničio ko će biti sljedeći predsjednik Amerike. Kandidat mora da osvoji 270 glasova od ukupno 538 da bi proglasio pobjedu. Glasovi se formalno broje na zajedničkoj sjednici Predstavničkog doma i Senata 6. januara.

Dok postoji mnogo država kojima su potrebni dani ili nedjelje da obrade sve glasove, očekuje se da bi nekoliko država koje su ključne za ishod glasanja moglo da objavi konačne ili skoro konačne rezultate na veče izbora ili rano narednog dana.

Među njima je glavna Florida - država u kojoj je Trump pobedio 2016. godine, a gdje su on i Biden sada u tijesnoj trci. Bidenova pobjeda mogla bi da mu donese 29 elektorskih glasova i zatvori Trumpu skoro sve puteve ka pobjedi. Sjeverna Karolina, sa 15 elektorskih glasova, i Arizona sa 11 glasova, takođe su značajne za većinu scenarija prema kojima predsjednik Trump može da dođe do pobjede - i mogle bi da rano saopšte ko je pobijedio.

"Ima razloga za uvjerenje da bi te države mogle da imaju skoro kompletan broj glasova kasno u izbornoj noći ili do narednog jutra", kaže Richard H. Pildes​, stručnjak za izborno pravo i profesor ustavnog prava na Njujorškom univerzitetu.

"Ako, na primjer, budemo znali da je predsjednik Trump izgubio Floridu, čak i ako se ne prebroje glasovi u Michiganu, Pennsylvaniji​ i Wisconsinu, imaćemo razloga za uvjerenje da će Biden biti pobjednik izbora."

Michigan ima 16 elektorskih glasova, Pensilvanija 20, a Wisconsin 10.

Pildes dodaje da u slučaju da trka na Floridi bude tijesna toliko da pobjednik ne bude proglašen u izbornoj noći, a druge države koje rano objavljuju svoje rezultate budu podijeljene između dvojice kandidata, stvari bi mogle da vrlo brzo postanu sporne.

Potencijalne pravne bitke

"Ako ishod bude neizvjestan, recimo, do rano ujutru narednog dana, jer postoji značajan broj država koje neće moći da saopšte konačne rezultate zbog velikog broja glasova poštom... onda očekujem da dođe do intenzivnih rasprava u tim državama o svakom od tih glasova poštom, i da li treba da se tretiraju kao da su validni", kaže Pildes.

Između dana izbora i brojanja glasova elektora u Kongresu 6. januara postoji nekoliko ključnih datuma. Prvi je 8. decembar, datum kada se od država očekuje da dostave direktoru Nacionalnog arhiva Sjedinjenih Država verifikovane liste svojih elektora.

U slučaju da neka država nije završila prebrojavanje svojih glasova, do tog datuma, bilo zbog trenutnog brojanja ili nekih pravnih radnji koje su uticale na proces, u saveznom zakonu postoji odredba koja omogućava državnim skupštinama da zasjedaju i imenuju svoje delegacije elektora, i ako nije poznat konačan rezultat. Time se stvara mogućnost da državna skupština, u kojoj većinu ima jedna ili druga stranka, može da izabere elektore koji će podržati kandidata koji je, u suštini, izgubio većinu direktnih glasova u toj državi.

Predsjednik Trump na predizbornom mitingu u Pennsylvaniji, 20. oktobra 2020.
Predsjednik Trump na predizbornom mitingu u Pennsylvaniji, 20. oktobra 2020.

U državama u kojima je guverner iz jedne stranke, a skupštinu kontroliše druga stranka, situacija se dodatno komplikuje. Pošto je guverner taj koji zvanično potvrđuje glasove elektora poslije direktnog glasanja, postoji mogućnost da neka država preda dva različita spiska elektora.

Prema federalnom zakonu, ukoliko novi Kongres dobije dvije različite liste elektora iz iste države, Predstavnički dom i Senat glasaju da odluče koja će lista biti prihvaćena. Ako se saglase, broje se glasovi elektora sa datog spiska. Ako se ne saglase, lista koju je potvrdio guverner ima prednost.

Nerješen rezultat u Elektorskom koledžu

Takođe je moguće, iako je malo vjerovatno, da nema pobjednika na predsjedničkim izborima i pošto se prebroje elektorski glasovi. Ukoliko oba kandidata završe sa 269 glasova, odluka o pobjedniku postaje dužnost Predstavničkog doma. Međutim, umjesto glasanja na kojem svih 435 članova glasaju pojedinačno, delegacije svake države glasaju kao cijelina, što znači da će dominantna partija u svakoj državi kontrolisati njene glasove.

Ako dođe do takvog rezultata, oko 600.000 stanovnika Wyominga imalo bi podjednaki uticaj na ishod izbora kao 40 miliona stanovnika Kalifornije.

I konačno, još jedna komplikacija u cijelom sistemu je mogućnost da se neki od elektora poslatih da glasaju za predsjednika 14. decembra pokažu kao "nevjerni". Ranijih godina, u malom broju slučajeva, elektori koji su obećali da će glasati za određenog kandidata u Elektorskom koledžu su glasali za različitog kandidata.

Nekoliko država je usvojilo zakone kojima se elektori obavezuju da glasaju kako su obećali, a Vrhovni sud je zaključio da su takve restrikcije - legalne. I dalje je moguće da bi "nevjerni elektori" mogli da pokušaju da utiču na izbore, ali stručnjaci ističu da bi za to bio potreban izuzetno tijesan izborni rezultat i stepen koordinacije među elektorima koji nije vjerovatan.

Važno je naglasiti da, dok su takva različita scenarija moguća, malo je vjerovatno da će se većina njih ostvariti.

Profesor Pildes sa Njujorškog univerziteta naglašava da, čak i ako svi glasovi ne budu prebrojani u izbornoj noći, već tada će biti prilično jasno ko će na kraju biti pobjednik.

"Čak i u državama koje ne mogu da završe kompletno brojanje, pojedinačni okruzi u tim državama će vjerovatno obaviti sopstvena brojanja", kaže Pildes i zaključuje: "Mediji će moći da uporede kako Trump stoji u tim okruzima 2020. sa njegovim rezultatima iz 2016. Ako bude sistematski ostvarivao znatno slabiji ili znatno bolji rezultat u odnosu na to, takve informacije će biti izuzetno korisne i moći će da jasno nagovijeste u kom smjeru idu izbori, i ako pobjednik ne bude formalno proglašen... Mislim da je takav scenario prilično vjerovatan".

See all News Updates of the Day

Bijela kuća traži dodatnu pomoć za Ukrajinu prije nego republikanci preuzmu kontrolu nad Predstavničkim domom

Bijela kuća traži dodatnu pomoć za Ukrajinu prije nego republikanci preuzmu kontrolu nad Predstavničkim domom
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:05 0:00

Administracija predsjednika Joe Bidena traži još 37 milijardi dolara pomoći za Ukrajini u sedmicama prije saziva novog Kongresa u januaru. Više detalja ima Michelle Quinn.

Ključni američki zakonodavci obećali nastavak vojne podrške Ukrajini

Capitol Hill

Američki republikanski zastupnici, koji bi u januaru trebali preuzeti vodeću ulogu u Predstavničkom domu, obećali su u nedjelju da će Kongres nastaviti vojno podržavati Ukrajinu u njenoj devetomjesečnoj borbi protiv Rusije, ali su rekli da će biti dodatno ispitana pomoć prije nego što bude poslana.

Kongresmeni Michael McCaul i Mike Turner, vjerovatno ključni dužnosnici koji nadgledaju nove pakete pomoći Ukrajini, rekli su u emisiji ABC-a This Week da će biti kontinuirana dvostranačka republikanska i demokratska podrška Ukrajini.

Turner, vjerovatno novi predsjedavajući Obavještajnog odbora Predstavničkog doma, rekao je: „Pobrinut ćemo se da dobiju ono što im treba. Imaćemo dvostranačku podršku.”

McCaul, vjerovatno šef komiteta za vanjske poslove Predstavničkog doma, rekao je: „Ako im damo ono što im treba, oni pobjeđuju.”

Međutim, McCaul je rekao da će biti razlike u razmatranju pomoći Ukrajini od odlazeće demokratske kontrole Predstavničkog doma kada republikanci preuzmu vlast.

„Činjenica je da ćemo obezbijediti više nadzora, transparentnosti i odgovornosti”, rekao je on. „Nećemo potpisati bjanko ček.”

SAD: Rekord online prodaje za Crni petak uprkos visokoj inflaciji

ilustracija

Kupci u SAD-u potrošili su rekordnih 9,12 milijardi dolara na internetu ovog Crnog petka, pokazao je izvještaj objavljen u subotu, dok su potrošači izdržali pritisak visoke inflacije i zgrabili velike popuste na sve, od pametnih telefona do igračaka.

Online potrošnja porasla je za 2,3% na Crni petak, priopćio je ogranak za podatke i uvide firme Adobe Analytics, zahvaljujući potrošačima koji čekaju na popuste do tradicionalnih dana za kupovinu, unatoč tome što ponude počinju već u oktobru.

Adobe Analytics, koji mjeri e-trgovinu analizom transakcija na web stranicama, ima pristup podacima koji pokrivaju kupovinu kod 85% od 100 najvećih internetskih trgovaca u Sjedinjenim Državama.

Predviđali su da će prodaja na Crni petak porasti za skromnih 1%.

Adobe očekuje da će Cyber ponedjeljak ponovno biti najveći dan za online kupovinu u sezoni, što će dovesti do potrošnje od 11,2 milijarde dolara.

Očekivalo se da će potrošači pohrliti u trgovine nakon što je pandemija prigušila kupnju u trgovinama u posljednje dvije godine, ali Crni petak ujutro zabilježio je manje prometa u trgovinama nego inače uz povremenu kišu u nekim dijelovima zemlje.

Amerikanci su se za prazničnu kupovinu okrenuli pametnim telefonima, a podaci iz Adobea pokazuju da kupovina putem mobitela predstavlja 48% ukupne digitalne prodaje za Crni petak.

Biden i demokrate ponovo traže zabranu automatskog i poluautomatskog oružja

ARHIVA - Poluautomatske puške u prodavnici oružja u Mejnu (Foto: AP/Robert F. Bukaty)

Kada američki predsjednik Džo Bajden govori o "pošasti" oružanog nasilja, često se usredređuje na automatsko i poluautomatsko oružje.

Amerika je to čula stotine puta, između ostalog i ove nedelje poslije pucnjava u Koloradu i Virdžiniji: Predsjednik želi da potpiše zakon o zabrani oružja visokog kalibra sa kapacitetom da ubije veliki broj ljudi veoma brzo.

"Ideja da i dalje dozvoljavamo kupovinu poluautomatskog oružja je bolesna. Jednostavno bolesna. Pokušavaću da se otarasim poluautomatskog oružja", rekao je Biden na praznik Dan zahvalnosti.

Poslije masovnog ubistva prošle subote u gej klubu u Kolorado Springsu, Biden je u saopštenju poručio: "Kada ćemo odlučiti da nam je dosta toga? Moramo da uvedemo zabranu automatskog i poluautomatskog oružja da bi ratno oružje uklonili sa američkih ulica".

Kada Biden i drugi članovi Kongresa govore o automatskom i poluautomatskom oružju, koriste neprecizan termin da opišu oružje visokog kalibra ili poluautomatske puške, kao što je AR-15, koje mogu da brzo ispale 30 metaka bez mijenjanja šaržera.

Zabrana oružja je teško ostvariva u podijeljenom Kongresu. Međutim, Biden i demokrate sve snažnije zahtijevaju oštriju kontrolu oružja - bez jasnih posljedica po izborni rezultat stranke.

Demokratska većina u Predstavničkom domu je u julu usvojila zakonski prijedlog za obnovu zakona o zabrani automatskog i poluautomatskog oružja iz 1990-tih, uz Bidenovu javnu podršku. Predsjednik je takođe promovisao zabranu tokom predizborne kampanje.

Na proteklim izborima, demokrate su ipak zadržale kontrolu nad Senatom, dok su republikanci osvojili najtanju većinu u Predstavničkom domu u protekle dvije decenije.

Prethodno je u junu usvojen dvostranački zakon o kontroli oružja koji odražava napredak koji su aktivisti postizali proteklih godina.

"Mislim da je američka javnost čekala na tu poruku. Birači, naročito oni neopredijeljeni, kao i mladi glasači, roditelji, željeli su da kandidati govore o oružanom nasilju i mislim da se demokrate konačno približavaju stavu javnosti", kaže demokratski senator iz Konetikata Kris Marfi, jedan od vodećih glasova u Senatu za oštriju kontrolu oružja nakon masakra u školi Sandy Hool u Newtownu - gradu u državi koju zastupa - u kojem je 2012. ubijeno 20 djece.

Nešto više od polovine birača želi da kontrola oružja bude strožija širom zemlje, pokazuju rezultati ankete među 94.000 glasača koju je za agenciju AP uradio Nacionalni centar za istraživanje javnog mnjenja (NORC) na Univerzitetu Čikaga. Oko 30 odsto želi da se zadrži postojeća politika u pogledu prava na nošenje oružja, dok samo 14 procenata želi labavije zakone.

Postoji jasna politička podjela. Oko 90 odsto demokrata želi oštrije zakone o kontroli oružja, u poređenju sa 30 odsto republikanaca. Oko polovine republikanaca želi da se zakoni ne mijenjaju, dok je samo četvrtina za to da oni budu manje restriktivni.

Nekada zabranjeno u Sjedinjenim Državama, vatreno oružje visokog kalibra je sada prvi izbor mladića odgovornih za mnoga masovna ubistva. Kongres je dozvolio da ograničenja na proizvodnju i prodaju tog oružja, prvi put uvedena 1994. godine, prestanu da važe deceniju kasnije zbog izostanka dovoljno snažne političke podrške za suprostavljanje moćnom lobiju koji promoviše pravo na nošenje oružja.

Kada je bio guverner Floride, aktuelni republikanski senator Rik Skot potpisao je zakone o kontroli oružja poslije masovnih pucnjava u srednjoj školi Mardžori Stounmen Daglas i u noćnom klubu u Orlandu. Međutim, stalno se protivio zabranama oružja, tvrdeći - poput mnogih republikanskih kolega - da ih većina vlasnika koristi na legalan način.

"Ljudi rade ispravne stvari, zašto biste im oduzeli oružje? To nema smisla", zapitao se Skot tokom pregovora u Senatu o zakonu o oružju.

Ocijenio je da ima smisla da se više pažnje usmjeri na mentalno zdravlje, procjenu problematičnih učenika i raspoređivanje policajaca u školama, uz poruku da bi se trebalo usredsrediti na "stvari koje mogu nešto da promijene".

Zvaničnici organa za sprovođenje zakona dugo su se zalagali za oštrije zakone o kontroli oružja, tvrdeći da su zbog lakog pristupa oružju građani manje bezbjedni, a njihov posao opasniji.

Majk Mur, šef policije Los Anđelesa - treće po veličini policijske snage u zemlji - smatra da ima smisla govoriti o oružju kada je oružano nasilje u porastu širom zemlje, te razmotriti šta vlada može da uradi da bi ulice bile bezbjednije. Zahvalan je što predsjednik Biden često poteže to pitanje.

"To nije jedinstveni slučaj", kaže Mur za pucnjavu u Kolorado Springsu. "Te stvari se dešavaju cijelo vrijeme, u drugim gradovima, gdje se incidenti događaju u bilo kojem trenutku. To zahtijeva da federalna vlada, zakonodavci, promijene nešto", naglasio je Mur.

U utorak, šest osoba ubijeno je u Volmartu u Virdžiniji. Tokom proteklih šest mjeseci, dogodila se masovna pucnjava u prodavnici u Bafalu u Njujorku, zatim masakr djece u školi u Juvaldeu u Teksasu, te masovno ubistvo na paradi povodom Dana nezavisnosti u Hajlend Parku, u Ilinoisu.

Zakon koji je Biden potpisao u julu će, između ostalog, pomoći državama da usvoje zakonske mjere koje vlastima omogućavaju da oduzmu oružje građanima za koje se smatra da su opasni.

Međutim, o zabrani se nikada nije pregovaralo. Prag od 60 glasova u Senatu za razmatranje zakona znači da to moraju da podrže neki republikanci. Većina se tome čvrsto protivila, tvrdeći da je previše komplikovano, naročito dok se širi prodaja, kao i vrste oružja. Danas ima mnogo više različitih vrsta oružja visokog kalibra nego 1994. godine, kada je zabranu potpisao tadašnji predsjednik Bil Klinton.

"Radije ne bih pokušavao da definišem cijelu grupu oružja koje ne bi više bilo dostupno javnosti. Mi koji smo porasli sa oružjem kao dijelom naše kulture - ima nas više miliona, stotina miliona - koristimo ga na zakonit način", rekao je republikanski senator iz Južne Dakote Majk Raunds, koji je lovac i vlasnik nekoliko komada oružja, od koje je neke naslijedio od članova porodice.

U mnogim državama, gdje su uvedene zabrane, restrikcije se osporavaju pred sudovima, naročito poslije presude Vrhovnog suda u junu kojom su proširena prava na nošenje oružja.

"Prilično smo uvjereni, uprkos argumentima druge strane, da su istorija i tradicija, kao i Drugi amandman (Ustava), na našoj strani", kaže Dejvid Vorington, predsjedavajući i glavni pravni zastupnik Nacionalnog udruženja za prava na nošenje oružja.

Bidenovi napori, dok je bio senator, bili su ključni za usvajanje zabrane iz 1990-tih. Bijela kuća saopštila je da je broj masovnih pucnjava smanjen dok je zabrana bila na snazi, te da je po njenom ukidanju, utrostručen.

Realna situacija je složenija. Podaci o djelotvornosti zabrane su pomiješani i postoji osjećaj da bi druge mjere, koje nisu toliko politički osjetljive, možda bile efikasnije, smatra Robert Spicer, profesor političkih nauka na Državnom univerzitetu Njujorka i autor knjige "Politika kontrole oružja".

Politički, zabrana je izazvala oštre reakcije, mada je konačni zakon bio kompromisna verzija početnog zakona, objašnjava Spicer.

Zajednica koja podržava oružje bila je bijesna", ističe Spicer.

U pojedinim krugovima, smatralo se da su demokrate zbog zabrane izgubile kontrolu nad Kongresom 1994. godine. Međutim, kasnije istraživanje pokazalo je da je poraz vjerovatno bio više povezan sa snažnim, dobro finansiranim konzervativnim kandidatima, te crtanjem granica izbornih okruga.

Međutim, nakon što je demokrata Al Gor - koji se zalagao za oštrije zakone za kontrolu oružja - 2000. godine izgubio na predsjedničkim izborima od republikanca Džordža Buša, demokrate su uglavno odustale od tog pitanja, sve do pucnjave u Sendi huku 2012. Čak i nakon toga, o tome se nije raspravljalo u predizbornoj kampanji do izbora za Kongres 2018. godine.

Aktivisti sada smatraju da postoji napredak.

Činjenica da su Amerikanci izabrali predsjednika koji je dugo čvrsti pristalica smjelijih zakona za kontrolu oružja - i nedavno ponovo izabrali većinu u Senatu koja to podržava - vam govori sve o tome koliko se politika u vezi sa tim pitanjem dramatično promijenila", kaže Džon Feinblat, predsjednik organizacije "Svi gradovi za bezbjednost od oružja".

25. novembar - Dan državnosti BiH. Čestitke i od američke vlade

Bosnian Statehood Day on Google doodle

U Bosni i Hercegovini se 25. novembra obilježava Dan državnosti, u znak sjećanja na zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH (ZAVNOBiH) tokom Drugog svjetskog rata, 1943. godine u Mrkonjić Gradu.

Tada je, između ostalog, u rezoluciji izrečena poznata krilatica da BiH "nije ni srpska, ni hrvatska ni muslimanska nego i srpska, i muslimanska i hrvatska".

U entitetu Federacija BiH je to neradni dan, a u entitetu Republika Srpska radni.

Čestitka BiH stigla je i od američkog državnog sekretara Antony Blinkena.

Antony Blinken, državni sekretar SAD
Antony Blinken, državni sekretar SAD

"U ime Sjedinjenih Američkih Država, građanima Bosne i Hercegovine želim iskrene čestitke povodom obilježavanja Dana državnosti.

Bosna i Hercegovina se nalazi u ključnom trenutku svoje povijesti. U tjednima i mjesecima koji su pred nama, čelnici Bosne i Hercegovine imaju priliku okončati politiku podjela i formirati stabilne i funkcionalne vlade koje su sposobne nastaviti s reformama koje su neophodne kako bi osigurale mjesto koje joj pripada u euroatlantskoj zajednici naroda. Sjedinjene Države nastavljaju snažno podržavati vaš suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter. Veselim se jačanju našeg partnerstva na području sigurnosti, energetske diverzifikacije i borbe protiv korupcije u mjesecima koji dolaze.

Danas je prilika da se okupimo kao država i krenemo putem pomirenja, partnerstva i napretka. Sjedinjene Države ostaju predane pomaganju u unaprjeđenju vaših ciljeva za sigurniju, mirniju i prosperitetniju budućnost za sve."

Uoči Dana državnosti, u sarajevskoj Vijećnici su dan ranije bošnjački i hrvatski članovi Predsjedništva Denis Bećirović i Željko Komšić, uz druge dužnosnike, organizovali svečani prijem na kojem nije prisustvovala članica Predsjedništva Željka Cvijanović, niti srpski predstavnici iz Republike Srpske.

Bosnia and Herzegovina--Reception on the occasion of BiH Statehood Day, Sarajevo, November 24, 2022.
Bosnia and Herzegovina--Reception on the occasion of BiH Statehood Day, Sarajevo, November 24, 2022.

"Pozivam vas da pokažemo ono što stoljećima pokazujemo, a to je da smo ponosna nacija Bosanaca i Hercegovaca, da smo prkosna i hrabra država s kojom se ne može tek tako igrati raznih političkih i geopolitičkih igara. Bez obzira na sve aktuelne dogovore i rješenja sa kojima se operiše, uvjeren sam da ova ponosna zemlja može ostvariti punu demokratiju i zaštititi pravo svakog svog građanina. Na to nas obavezuje višestoljetna istorija naše BiH i zato želimo poručiti – BiH nema cijenu i nije na prodaju!", izjavio je u obraćanju na prijemu Komšić, na kome su prisustvovali brojni domaći i međunarodni zvaničnici, uključujući i Ambasadu SAD u BiH.

Povodom Dana državnosti, čestitke novoizabranim članovima Predsjedništva BiH Željki Cvijanović, Željku Komšiću i Denisu Bećiroviću je 23. novembra uputio Joe Biden, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država.

Cvijanović, koja je članica Predsjedništva iz Republike Srpske, odbila je čestitku i saopštila da 25. novembar nije praznik u tom entitetu.

Biden je u pismu, u ime naroda SAD-a uputio članovima Predsjedništva BiH i građanima BiH uputio "najljepše želje povodom obilježavanja Dana državnosti".

"Sjedinjene Države snažno podržavaju suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter BiH. Pozivamo bh. lidere da ostave po strani razlike i rade na izgradnji bolje budućnosti za ljude koje predstavljaju – uključujući brzo formiranje vlasti na svim nivoima i donošenje reformi potrebnih da se osigura mjesto BiH u euroatlantskoj zajednici naroda", navodi se u pismu.

Biden navodi da se raduje jačanju prijateljstva između građana BiH i SAD-a i produbljivanju međusobne saradnje – uključujući sigurnost, diverzifikaciju energije i borbu protiv korupcije.BiH nema jedinstven zakon o praznicima na državnom nivou.

Na snazi su dva entitetska zakona, te zakon o praznicima u Brčko distriktu BiH, kao posebnoj teritorijalnoj jedinici, koji se međusobno razlikuju.

Samo Nova godina i Međunarodni praznik rada (1. maj) se, po tri važeća zakona, praznuju u cijeloj zemlji.

Zakon o praznicima Republika Srpska, pored ostalog, ne prepoznaje Dan državnosti BiH i vlasti tog entiteta ga ne obilježavaju 25. novembra.

Predstavnici vlasti u tom entitetu smatraju da BiH nije nastala 25. novembra 1943. godine, već 21. novembra 1995. godine, na dan parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma što je praznik u Republici Srpskoj.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG