Linkovi

Najvažnije

Šta se dešava ako nema jasnog pobjednika na predsjedničkim izborima u SAD?

Birači stoje u redu da glasaju ranije u Atini, u saveznoj državi Georgia, 19. oktobra 2020. (Foto: AP)

Manje od dvije nedjelje ostalo je od predsjedničkih izbora u SAD, a politikolozi i stručnjaci za izborno pravo razmatraju različita scenarija s kojima bi nacija mogla da se suoči na dan izbora i u nedjeljama koje slijede.

Mogućnosti su različite - od jasne pobjede bilo predsjednika Donalda Trumpa ili bivšeg potpredsjednika Joe Bidena, do neriješene pravne bitke zbog koje bi ishod mogao da ostane neizvjestan sve do januara, kada novi Kongres treba da potvrdi konačan rezultat izbora.

Eksperti kažu da je odlučivanje pobjednika ovih izbora posebno neizvjesno zbog do sada nezabilježenog nivoa glasanja poštom, usljed pandemije koronavirusa. Različiti zakoni u pojedinačnim državama o tome kada i kako se broje glasovi poštom znače da bi konačni rezultati u tim državama mogli da budu poznati više dana ili čak nedjelja posle izbora.

Postoji i "košmarni scenario", kaže politikolog William Galston ​iz neprofitnog Instituta Brookings. On piše da bi tijesni izbori sa spornim ishodom mogli da "cijelu zemlju bace u haos, u izrazito negativnim okolnostima".

Ljudi čekaju u redu ispred biblioteke u Miamiju tokom ranog glasanja, 19. oktobra 2020.
Ljudi čekaju u redu ispred biblioteke u Miamiju tokom ranog glasanja, 19. oktobra 2020.

Predsjednik Trump je više puta pomenuo mogućnost da će masovno glasanje poštom dovesti do netačnog izbornog rezultata, i više puta je odbio da se obaveže unaprijed na miran prenos vlasti u slučaju da izgubi. Biden je rekao da će prihvatiti izborne rezultate, pod uslovom da se glasovi pošteno prebroje.

Imajući u vidu potencijalnu nestabilnost koju bi mogli da izazovu osporeni izbori, najbolji scenario je da ishod izborne noći bude izvjestan, ili skoro izvjestan, što jeste u domenu mogućeg. Međutim, imajući u vidu prirodu američkog izbornog sistema, ostaju otvoreni i mnogi drugačiji ishodi.

Kompleksan proces

Demokratski kandidat Biden trenutno ima vodstvo od oko 9 ili 10 poena u anketama na nacionalnom nivou, ali se predsjednik ne bira na osnovu direktnih glasova. Pobjednik američkih predsjedničkih izbora odlučuje se kroz kompleksan sistem u dva koraka, gdje poslije glasanja na nivou država slijedi drugo glasanje, u tijelu koje se zove Elektorski koledž. Pojedinačnim državama pripada određeni broj "elektora", na osnovu broja stanovnika, a elektori podržavaju pobjednika direktnog glasanja, koji se proglasi pošto su svi glasovi prebrojani. (U dvije države, Maineu i Nebraski, moguće je da kandidati podijele elektorske glasove).

Ankete u pojedinačnim državama pokazuju da, iako zaostaje na nacionalnom nivou, Trump bi mogao da ponovo bude izabran, i ako ne osvoji većinu direktnih glasova američkih građana, kao što je bio slučaj 2016. godine, tako što će osvojiti većinu u Elektorskom koledžu.

Elektorski koledž se sastaje 14. decembra da bi glasanjem ozvaničio ko će biti sljedeći predsjednik Amerike. Kandidat mora da osvoji 270 glasova od ukupno 538 da bi proglasio pobjedu. Glasovi se formalno broje na zajedničkoj sjednici Predstavničkog doma i Senata 6. januara.

Dok postoji mnogo država kojima su potrebni dani ili nedjelje da obrade sve glasove, očekuje se da bi nekoliko država koje su ključne za ishod glasanja moglo da objavi konačne ili skoro konačne rezultate na veče izbora ili rano narednog dana.

Među njima je glavna Florida - država u kojoj je Trump pobedio 2016. godine, a gdje su on i Biden sada u tijesnoj trci. Bidenova pobjeda mogla bi da mu donese 29 elektorskih glasova i zatvori Trumpu skoro sve puteve ka pobjedi. Sjeverna Karolina, sa 15 elektorskih glasova, i Arizona sa 11 glasova, takođe su značajne za većinu scenarija prema kojima predsjednik Trump može da dođe do pobjede - i mogle bi da rano saopšte ko je pobijedio.

"Ima razloga za uvjerenje da bi te države mogle da imaju skoro kompletan broj glasova kasno u izbornoj noći ili do narednog jutra", kaže Richard H. Pildes​, stručnjak za izborno pravo i profesor ustavnog prava na Njujorškom univerzitetu.

"Ako, na primjer, budemo znali da je predsjednik Trump izgubio Floridu, čak i ako se ne prebroje glasovi u Michiganu, Pennsylvaniji​ i Wisconsinu, imaćemo razloga za uvjerenje da će Biden biti pobjednik izbora."

Michigan ima 16 elektorskih glasova, Pensilvanija 20, a Wisconsin 10.

Pildes dodaje da u slučaju da trka na Floridi bude tijesna toliko da pobjednik ne bude proglašen u izbornoj noći, a druge države koje rano objavljuju svoje rezultate budu podijeljene između dvojice kandidata, stvari bi mogle da vrlo brzo postanu sporne.

Potencijalne pravne bitke

"Ako ishod bude neizvjestan, recimo, do rano ujutru narednog dana, jer postoji značajan broj država koje neće moći da saopšte konačne rezultate zbog velikog broja glasova poštom... onda očekujem da dođe do intenzivnih rasprava u tim državama o svakom od tih glasova poštom, i da li treba da se tretiraju kao da su validni", kaže Pildes.

Između dana izbora i brojanja glasova elektora u Kongresu 6. januara postoji nekoliko ključnih datuma. Prvi je 8. decembar, datum kada se od država očekuje da dostave direktoru Nacionalnog arhiva Sjedinjenih Država verifikovane liste svojih elektora.

U slučaju da neka država nije završila prebrojavanje svojih glasova, do tog datuma, bilo zbog trenutnog brojanja ili nekih pravnih radnji koje su uticale na proces, u saveznom zakonu postoji odredba koja omogućava državnim skupštinama da zasjedaju i imenuju svoje delegacije elektora, i ako nije poznat konačan rezultat. Time se stvara mogućnost da državna skupština, u kojoj većinu ima jedna ili druga stranka, može da izabere elektore koji će podržati kandidata koji je, u suštini, izgubio većinu direktnih glasova u toj državi.

Predsjednik Trump na predizbornom mitingu u Pennsylvaniji, 20. oktobra 2020.
Predsjednik Trump na predizbornom mitingu u Pennsylvaniji, 20. oktobra 2020.

U državama u kojima je guverner iz jedne stranke, a skupštinu kontroliše druga stranka, situacija se dodatno komplikuje. Pošto je guverner taj koji zvanično potvrđuje glasove elektora poslije direktnog glasanja, postoji mogućnost da neka država preda dva različita spiska elektora.

Prema federalnom zakonu, ukoliko novi Kongres dobije dvije različite liste elektora iz iste države, Predstavnički dom i Senat glasaju da odluče koja će lista biti prihvaćena. Ako se saglase, broje se glasovi elektora sa datog spiska. Ako se ne saglase, lista koju je potvrdio guverner ima prednost.

Nerješen rezultat u Elektorskom koledžu

Takođe je moguće, iako je malo vjerovatno, da nema pobjednika na predsjedničkim izborima i pošto se prebroje elektorski glasovi. Ukoliko oba kandidata završe sa 269 glasova, odluka o pobjedniku postaje dužnost Predstavničkog doma. Međutim, umjesto glasanja na kojem svih 435 članova glasaju pojedinačno, delegacije svake države glasaju kao cijelina, što znači da će dominantna partija u svakoj državi kontrolisati njene glasove.

Ako dođe do takvog rezultata, oko 600.000 stanovnika Wyominga imalo bi podjednaki uticaj na ishod izbora kao 40 miliona stanovnika Kalifornije.

I konačno, još jedna komplikacija u cijelom sistemu je mogućnost da se neki od elektora poslatih da glasaju za predsjednika 14. decembra pokažu kao "nevjerni". Ranijih godina, u malom broju slučajeva, elektori koji su obećali da će glasati za određenog kandidata u Elektorskom koledžu su glasali za različitog kandidata.

Nekoliko država je usvojilo zakone kojima se elektori obavezuju da glasaju kako su obećali, a Vrhovni sud je zaključio da su takve restrikcije - legalne. I dalje je moguće da bi "nevjerni elektori" mogli da pokušaju da utiču na izbore, ali stručnjaci ističu da bi za to bio potreban izuzetno tijesan izborni rezultat i stepen koordinacije među elektorima koji nije vjerovatan.

Važno je naglasiti da, dok su takva različita scenarija moguća, malo je vjerovatno da će se većina njih ostvariti.

Profesor Pildes sa Njujorškog univerziteta naglašava da, čak i ako svi glasovi ne budu prebrojani u izbornoj noći, već tada će biti prilično jasno ko će na kraju biti pobjednik.

"Čak i u državama koje ne mogu da završe kompletno brojanje, pojedinačni okruzi u tim državama će vjerovatno obaviti sopstvena brojanja", kaže Pildes i zaključuje: "Mediji će moći da uporede kako Trump stoji u tim okruzima 2020. sa njegovim rezultatima iz 2016. Ako bude sistematski ostvarivao znatno slabiji ili znatno bolji rezultat u odnosu na to, takve informacije će biti izuzetno korisne i moći će da jasno nagovijeste u kom smjeru idu izbori, i ako pobjednik ne bude formalno proglašen... Mislim da je takav scenario prilično vjerovatan".

See all News Updates of the Day

Biden upozorava Iran nakon smrtonosnog napada u Siriji

Joe Biden

Američki predsjednik Joe Biden rekao je da će Sjedinjene Države odgovoriti "snažno" kako bi zaštitile Amerikance nakon što je američka vojska rekla da je izvela zračne napade u istočnoj Siriji kao odgovor na sumnjivi napad koji podržava Iran.

Govoreći tokom državne posjete Kanadi u petak, Biden je rekao da Sjedinjene Države "ne traže sukob s Iranom, ali su spremne djelovati snažno kako bi zaštitile naš narod".

"Upravo to se dogodilo sinoć", dodao je.

Američka vojska je saopćila da je izvela više "preciznih" zračnih napada tokom noći u četvrtak na ciljeve u istočnoj Siriji kao odgovor na napad dronom u kojem je ubijen američki izvođač.

Portparol Ministarstva odbrane Patrick Ryder rekao je novinarima u Pentagonu u petak da je namjera operacije bila da se "pošalje vrlo jasna poruka da ćemo ozbiljno shvatiti zaštitu našeg osoblja i da ćemo brzo i odlučno odgovoriti ako budu ugroženi".

On je udare opisao kao "proporcionalnu i namjernu akciju s ciljem ograničavanja rizika od eskalacije kako bi se žrtve svele na minimum".

Sirijska opservatorija za ljudska prava, grupa sa sjedištem u Britaniji koja prati rat u Siriji, saopćila je da je 14 ljudi ubijeno u američkim udarima u Siriji.

U petak su američki zvaničnici rekli da je više dronova lansirano u Green Village na sjeveroistoku Sirije, gdje su također smještene američke trupe. Zvaničnici su rekli da u tim napadima nije bilo povrijeđenih.

U saopćenju, američki ministar odbrane Lloyd Austin opisao je udare na objekte koje koriste grupe povezane s iranskim Korpusom garde islamske revolucije.

"Zračni napadi su izvedeni kao odgovor na današnji napad, kao i niz nedavnih napada na koalicione snage u Siriji od strane grupa povezanih s IRGC", rekao je Austin.

"Nijedna grupa neće nekažnjeno udarati naše trupe," dodao je on.

Dron je udario u objekat za održavanje u bazi u Hasaki u Siriji u 13.38 sati po lokalnom vremenu, navodi Pentagonu

U napadu je ranjeno još šest Amerikanaca, uključujući pet pripadnika američke vojske. Dvojica ranjenih pripadnika su zbrinuta na licu mjesta, dok su trojica i američki izvođač medicinski evakuisani u koalicione medicinske ustanove u Iraku, navodi se u saopštenju američke vojske.

Sjedinjene Države imaju oko 900 vojnika u istočnoj Siriji kako bi pomogli snagama sirijskih Kurda da spriječe ponovno oživljavanje terorističke grupe Islamska država.

Predsjedavajući Združenog generalštaba general Mark Milley, najviši američki vojni oficir i šef američke Centralne komande, koja nadgleda američke vojne operacije na Bliskom istoku, upozorio je zakonodavce na odvojenim saslušanjima u četvrtak da Iran nastavlja da destabilizuje Bliski istok kroz svoje podrška terorističkim grupama i „proxy” snagama.

Iranski opunomoćenici napali su američke trupe u Iraku i Siriji 78 puta koristeći bespilotne letjelice i rakete od januara 2021. godine, izjavio je komandant CENTCOM-a, general Erik Kurilla.

"Ovo je bio još jedan u nizu napada na naše trupe i partnerske snage", rekao je Kurilla kasno u četvrtak.

"Uvijek ćemo poduzeti sve potrebne mjere da odbranimo naš narod i uvijek ćemo odgovoriti u vrijeme i na mjestu koje odaberemo. Predviđeni smo za skalabilne opcije u slučaju bilo kakvih dodatnih iranskih napada", dodao je.

Neke informacije korištene u izvještaju dolaze od AP-a, Reutersa i AFP-a.

Ukrajina spremna da krene u kontraofanzivu protiv ruskih trupa

Ukrajinski vojnici idu prema Bahmutu oklopnim transporterom, 22. mart 2023.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je da je vojska spremna da krene u kontraofanzivu protiv ruskih trupa, ali joj je potrebna pomoć evropskih susjeda.

"Ako Evropa čeka", upozorio je Zelenski evropske lidere u četvrtak, "zlo će možda imati vremena da se pregrupiše i pripremi za godine rata".

U video obraćanju, dostavljenom iz voza, Zelenski je pozvao lidere da prošire i ubrzaju svoje isporuke oružja i municije Ukrajini kako bi ih koristili u svojoj kampanji za suzbijanje ruske invazije.

Evropski lideri potpisali su u četvrtak sporazum vrijedan dvije milijarde dolara, koji su ranije ove nedjelje podržali ministri spoljnih poslova i odbrane EU, pozivajući i na slanje municije iz postojećih zaliha, i na to da zemlje EU rade zajedno na izdavanju novih narudžbi za više metaka.

Pošto je pokušaj Rusije da zauzme Bahmut zaustavljen, dugo očekivana kontraofanziva će početi "vrlo brzo", rekao je u četvrtak najviši komandant ukrajinskih kopnenih snaga.

Ukrajinski general-pukovnik Oleksandr Sirski rekao je na društvenoj mreži Telegram da plaćenici ruske grupe Wagner, često osuđenici regrutovani iz zatvora, "gube značajnu snagu" u pokušaju da preuzmu kontrolu nad Bahmutom.

Pošto su najprije razmišljala o povlačenju iz grada na istoku, Ukrajina je zadržala svoje trupe na položaju, a istovremeno je poslala i pojačanje.

"Vrlo brzo ćemo iskoristiti ovu priliku, kao što smo to činili u prošlosti u blizini Kijeva, Harkova, Balaklije i Kupijanska", rekao je on, navodeći gradove koje je Ukrajina branila ili preuzela nazad od ruske kontrole.

Sirski je bio jedan od najviših komandanata koji stoje iza ukrajinske strategije prošle godine u prvim nedeljama rata koji je odbio napad Rusije na Kijev, ukrajinsku prijestolnicu, i naterao moskovske snage na povlačenje do druge polovine 2022.

Britansko ministarstvo odbrane je u srijedu saopštilo da su ukrajinske snage pokrenule lokalni kontranapad zapadno od Bahmuta koji će vjerovatno ublažiti pritisak na glavnu rutu koja se koristi za snabdijevanje kijevskih snaga unutar grada.

Ministarstvo je saopštilo da i dalje postoji prijetnja da bi ukrajinske snage u Bahmutu mogle da budu opkoljene, ali da postoji "realna mogućnost da ruski napad na grad izgubi ograničeni zamah koji je bio dobio".

Linije fronta rata u istočnoj Ukrajini su u velikoj mjeri na istom mjestu posljednjih mjeseci, pri čemu nijedna strana nije uspjela da zauzme značajnu novu teritoriju, iako obje imaju ogroman broj žrtava.

Moskva nije komentarisala ukrajinske tvrdnje da gubi zamah u Bahmutu, ali Jevgenij Prigožin, šef plaćenika Wagner grupe, poslednjih dana pesimistički upozorava na ukrajinski kontranapad.

Ranije ove nedelje, Prigožin je objavio pismo ruskom ministru odbrane Sergeju Šojguu, upozoravajući da Ukrajina pokušava da odsječe snage Wagnera od redovnih ruskih trupa i zahtijeva od Šojgua da preduzme akciju kako bi to spriječio. Prigožin je rekao da će biti "negativnih posljedica" ako ne uspije.

Zelenski je u četvrtak nastavio obilazak oblasti na liniji fronta, posjetivši Hersonsku oblast na jugu dan poslije susreta sa trupama u blizini Bahmuta.

Na snimku se vidi kako se sastaje sa stanovnicima u Posadu Pokrovske, bombardovanom selu na bivšoj liniji fronta u Hersonu, ponovo zauzetom u posljednjem velikom napredovanju Ukrajine prošle godine.

"Sve ćemo obnoviti, sve ćemo obnoviti. Kao i svaki grad i selo koji su stradali od okupatora", napisao je on.

U tekstu su korišteni neki podaci agencija AP, Reuters i AFP.

Tužilac: Trump stvorio lažni utisak da će biti uhapšen

Bivši predsjednik Donald Trump

Tužioci u New Yorku objavili su da je Donald Trump stvorio lažan utisak da će biti uhapšen i da je naveo svoje republikance u Kongresu da se umiješaju u istragu o novcu koji je dao porno glumici Stormy Daniels da ne bi javno govorila o njihovim odnosima.

Trump je u subotu najavio da će biti uhapšen u utorak u slučaju koji vodi okružni tužilac na Manhattanu.

U ponedjeljak su trojica republikanaca koji predsjedavaju odborima u Predstavničkom domu počeli napade na okružnog tužioca Alvina Bragga, demokratu, optužujući ga za kršenje nadležnosti tužioca.

Građani New Yorka o mogućoj optužnici protiv Trumpa
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:08 0:00

Do srijede, velika porota kojoj se predstavljaju dokazi u slučaju Stormy Daniels još nije odlučila o optužnici, a u četvrtak je kancelarija tužioca Bragga poslala odgovor predsjedavajućima odbora, u koji je uvid imao Reuters.

U pismu se navodi da su "optužbe predsjedavajućih počele kad je Donald Trump stvorio lažan utisak da će biti uhapšen i da su njegovi advokati tražili da vi intervenišete".

Potvrđuje se da Braggova kancelarija "istražuje navode da je Donald Trump prekršio kazneno pravo New Yorka".

Ako bude optužen, Trump će biti prvi predsjednik koji se suočava sa krivičnim prijavama u sudu. On je bio na mjestu predsjednika od 2017. do 2021. godine, a pripremao je i treću kampanju za Bijelu kuću, dok se suočava sa pravnim problemima na nekoliko frontova.

Velika porota, koju čine američki državljani sa Manhattana, sastala se u januaru. Čovjek koji je bio desna ruka Donalda Trumpa rekao je da je, na Trumpov zahtjev, dao novac Stormy Daniels, nekoliko dana prije predsjedničkih izbora 2016.

U pismu iz Braggove kancelarije navodi se da su republikanci koji predsjedavaju odborima u Predstavničkom domu tražili informaciju, koja nije javna, o kriminalnoj istrazi koja je u toku, što je, po zakonu povjerljivo.

"Zahtjevi iz pisma su nezakonit napad na suverenitet New Yorka. Kongres ne može da ima nikakav legitiman zakonski posao koji ima veze sa nadgledanjem rada lokalnih tužilaštava", navodi se u odgovoru okružnog tužioca.

update

Ambasade SAD i Britanije: Dodikov put u izolaciju, potezi koje povlače samo štete RS-u

Zgrada Vlade RS

Vlada RS navodi kako je "prisiljena prekinuti saradnju" sa američkom i britanskom ambasadom u BiH.

Entitetske vlasti traži od institucija RS, predstavnika RS na državnom nivou vlasti, lokalne samouprave i drugih institucija "da ne sarađuju sa ambasadama SAD i Velike Britanije".

"Vlada RS je uvjerena da ovakvo djelovanje ambasada SAD i Velike Britanije nije u skladu sa zvaničnim politikama SAD i Velike Britanije prema BiH i stava je da prekid saradnje traje sve dok ambasade SAD i Velike Britanije ne prekinu praksu miješanja u unutrašnje stvari u BiH", obrazloženje entitetskih vlasti.

Mišljenja su kako američke i britanske diplomate "antidejtonski djeluju" u BiH.

Iz američke ambasade stigla je reakcija: "Današnja najava predsjednika Milorada Dodika da će Vlada RS prekinuti kontakt sa službenim predstavnicima SAD i Ujedinjenog Kraljevstva još je jedan korak na opasnom putu koji je odabrao – putu izolacije i autoritarne vladavine."

Britanska ambasada u BiH je odgovorila kako ovakvi Dodikovi potezi samo štete entitetu RS.

"Samo država BiH ima nadležnost da donosi odluke o diplomatskim odnosima zemlje. Britanska ambasada će nastaviti da radi na dobrobit svih građana ove zemlje", stoji u saopštenju.

Zbog antidejtonskog djelovanja, SAD su stavile na "crnu listu" predsjednika RS Milorada Dodika, koji se potpuno okrenuo Rusiji i njenom predsjedniku Vladimiru Putinu.

Dodik je 2017. sankcionisan jer predstavlja prijetnju po Dejtonski sporazum, teritorijalni integritet i suverenitet BiH.

Prošle godine, Velika Britanija je sankcionisala Dodika i njegovu stranačku kolegicu Željku Cvijanović, koja je sadašnji član Predsjedništva BiH.

Pod sankcijama su zbog ugrožavanja mira i sigurnosti u BiH, te poticanja na otcjepljenje RS od BiH.

Ovog mjeseca, State Department je poručio Dodiku kako se moraju poštovati institucije BiH.

„Član 3. Daytonskog ustava jasno kaže da RS mora u potpunosti poštovati odluke institucija BiH, uključujući konačne i obavezujuće presude Ustavnog suda BiH”, navodi State Department.

Dodik je prethodno priče o otcjepljenju RS-a zbog privremene mjere Ustavnog suda BiH od početka marta kojom je van snage stavljen Zakon o nepokretnoj imovini RS.

Od kraja rata, USAID je osigurao nekoliko stotina miliona dolara po raznim osnovama.

Istraživanje: Predsjedniku Bidenu pada rejting

Očekuje se da Biden objavi kandidaturu za reizbor na ljeto.

Popularnost predsjednika SAD Joea Bidena u blagom je padu u odnosu na prije mesec dana i približava se njegovom dosadašnjem najnižem rejtingu, pokazuje istraživanje agencije AP i NORK-a.

Njegova administracija pokušava da projektuje osjećaj stabilnosti dok se suočava sa kolapsom banaka i visokom inflacijom.

Biden u novoj anketi ima rejting oko 38 odsto, dok je u februaru bio na 45 odsto popularnosti, a u januaru na 41 odsto.

Njegov rejting je dostigao najnižu tačku tokom prošlog jula - 36 odsto, kada su porasli troškovi za benzin, hranu i drugo.

Odgovori ispitanika u anketi sugerišu da javnost ima pomiješana osjećanja o Bidenu, za koga se očekuje da objavi kandidaturu za reizbor na ljeto.

Biden je preduzeo ambiciozne korake da podstakne američku ekonomiju, prije svega paketom pomoći od 1,9 milijardi dolara tokom koronavirusa, infrastruktrunim investicijama, podrškom za proširenje zdravstvenog osiguranja, borbom protiv klimatskih promjena.

Ali, dosta toga podrazumijeva višegodišnje investicije koje tek treba da se realizuju, a građani se sada suočavaju sa inflacijom od 6 odsto i krahom banaka.

Oko 31 odsto ispitanika odobrava Bidenovo upravljanje ekonomijom, što ie otprilike na nivou od prošle godine. Ekonomija je Bidenova slaba tačka od kraja 2021. kada je počela da raste inflacija - za koju je administracija tada uvjeravala da je trenutna.

Među onima koji odobravaju Bidenovu ekonomsku politiku većina su demokrate, 63 odsto. Prema istraživanju, najmanju podršku Bidenu daju demokrate mlađe od 45 godina, a republikanci po malo kojoj tački odobravaju politiku aktuelnog predsjednika.

Četvrtina Amerikanaca smatra da je nacionalna ekonomija dobra ili da se zemlja kreće u pravom smjeru, pokazuje anketa.

Bidenovu spoljnu politiku i borbu protiv klimatskih promjena odobrava oko 40 odsto ispitanika.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG