Najnovije
Šta se dešava ako nema jasnog pobjednika na predsjedničkim izborima u SAD?
Manje od dvije nedjelje ostalo je od predsjedničkih izbora u SAD, a politikolozi i stručnjaci za izborno pravo razmatraju različita scenarija s kojima bi nacija mogla da se suoči na dan izbora i u nedjeljama koje slijede.
Mogućnosti su različite - od jasne pobjede bilo predsjednika Donalda Trumpa ili bivšeg potpredsjednika Joe Bidena, do neriješene pravne bitke zbog koje bi ishod mogao da ostane neizvjestan sve do januara, kada novi Kongres treba da potvrdi konačan rezultat izbora.
Eksperti kažu da je odlučivanje pobjednika ovih izbora posebno neizvjesno zbog do sada nezabilježenog nivoa glasanja poštom, usljed pandemije koronavirusa. Različiti zakoni u pojedinačnim državama o tome kada i kako se broje glasovi poštom znače da bi konačni rezultati u tim državama mogli da budu poznati više dana ili čak nedjelja posle izbora.
Postoji i "košmarni scenario", kaže politikolog William Galston iz neprofitnog Instituta Brookings. On piše da bi tijesni izbori sa spornim ishodom mogli da "cijelu zemlju bace u haos, u izrazito negativnim okolnostima".
Predsjednik Trump je više puta pomenuo mogućnost da će masovno glasanje poštom dovesti do netačnog izbornog rezultata, i više puta je odbio da se obaveže unaprijed na miran prenos vlasti u slučaju da izgubi. Biden je rekao da će prihvatiti izborne rezultate, pod uslovom da se glasovi pošteno prebroje.
Imajući u vidu potencijalnu nestabilnost koju bi mogli da izazovu osporeni izbori, najbolji scenario je da ishod izborne noći bude izvjestan, ili skoro izvjestan, što jeste u domenu mogućeg. Međutim, imajući u vidu prirodu američkog izbornog sistema, ostaju otvoreni i mnogi drugačiji ishodi.
Kompleksan proces
Demokratski kandidat Biden trenutno ima vodstvo od oko 9 ili 10 poena u anketama na nacionalnom nivou, ali se predsjednik ne bira na osnovu direktnih glasova. Pobjednik američkih predsjedničkih izbora odlučuje se kroz kompleksan sistem u dva koraka, gdje poslije glasanja na nivou država slijedi drugo glasanje, u tijelu koje se zove Elektorski koledž. Pojedinačnim državama pripada određeni broj "elektora", na osnovu broja stanovnika, a elektori podržavaju pobjednika direktnog glasanja, koji se proglasi pošto su svi glasovi prebrojani. (U dvije države, Maineu i Nebraski, moguće je da kandidati podijele elektorske glasove).
Ankete u pojedinačnim državama pokazuju da, iako zaostaje na nacionalnom nivou, Trump bi mogao da ponovo bude izabran, i ako ne osvoji većinu direktnih glasova američkih građana, kao što je bio slučaj 2016. godine, tako što će osvojiti većinu u Elektorskom koledžu.
Elektorski koledž se sastaje 14. decembra da bi glasanjem ozvaničio ko će biti sljedeći predsjednik Amerike. Kandidat mora da osvoji 270 glasova od ukupno 538 da bi proglasio pobjedu. Glasovi se formalno broje na zajedničkoj sjednici Predstavničkog doma i Senata 6. januara.
Dok postoji mnogo država kojima su potrebni dani ili nedjelje da obrade sve glasove, očekuje se da bi nekoliko država koje su ključne za ishod glasanja moglo da objavi konačne ili skoro konačne rezultate na veče izbora ili rano narednog dana.
Među njima je glavna Florida - država u kojoj je Trump pobedio 2016. godine, a gdje su on i Biden sada u tijesnoj trci. Bidenova pobjeda mogla bi da mu donese 29 elektorskih glasova i zatvori Trumpu skoro sve puteve ka pobjedi. Sjeverna Karolina, sa 15 elektorskih glasova, i Arizona sa 11 glasova, takođe su značajne za većinu scenarija prema kojima predsjednik Trump može da dođe do pobjede - i mogle bi da rano saopšte ko je pobijedio.
"Ima razloga za uvjerenje da bi te države mogle da imaju skoro kompletan broj glasova kasno u izbornoj noći ili do narednog jutra", kaže Richard H. Pildes, stručnjak za izborno pravo i profesor ustavnog prava na Njujorškom univerzitetu.
"Ako, na primjer, budemo znali da je predsjednik Trump izgubio Floridu, čak i ako se ne prebroje glasovi u Michiganu, Pennsylvaniji i Wisconsinu, imaćemo razloga za uvjerenje da će Biden biti pobjednik izbora."
Michigan ima 16 elektorskih glasova, Pensilvanija 20, a Wisconsin 10.
Pildes dodaje da u slučaju da trka na Floridi bude tijesna toliko da pobjednik ne bude proglašen u izbornoj noći, a druge države koje rano objavljuju svoje rezultate budu podijeljene između dvojice kandidata, stvari bi mogle da vrlo brzo postanu sporne.
Potencijalne pravne bitke
"Ako ishod bude neizvjestan, recimo, do rano ujutru narednog dana, jer postoji značajan broj država koje neće moći da saopšte konačne rezultate zbog velikog broja glasova poštom... onda očekujem da dođe do intenzivnih rasprava u tim državama o svakom od tih glasova poštom, i da li treba da se tretiraju kao da su validni", kaže Pildes.
Između dana izbora i brojanja glasova elektora u Kongresu 6. januara postoji nekoliko ključnih datuma. Prvi je 8. decembar, datum kada se od država očekuje da dostave direktoru Nacionalnog arhiva Sjedinjenih Država verifikovane liste svojih elektora.
U slučaju da neka država nije završila prebrojavanje svojih glasova, do tog datuma, bilo zbog trenutnog brojanja ili nekih pravnih radnji koje su uticale na proces, u saveznom zakonu postoji odredba koja omogućava državnim skupštinama da zasjedaju i imenuju svoje delegacije elektora, i ako nije poznat konačan rezultat. Time se stvara mogućnost da državna skupština, u kojoj većinu ima jedna ili druga stranka, može da izabere elektore koji će podržati kandidata koji je, u suštini, izgubio većinu direktnih glasova u toj državi.
U državama u kojima je guverner iz jedne stranke, a skupštinu kontroliše druga stranka, situacija se dodatno komplikuje. Pošto je guverner taj koji zvanično potvrđuje glasove elektora poslije direktnog glasanja, postoji mogućnost da neka država preda dva različita spiska elektora.
Prema federalnom zakonu, ukoliko novi Kongres dobije dvije različite liste elektora iz iste države, Predstavnički dom i Senat glasaju da odluče koja će lista biti prihvaćena. Ako se saglase, broje se glasovi elektora sa datog spiska. Ako se ne saglase, lista koju je potvrdio guverner ima prednost.
Nerješen rezultat u Elektorskom koledžu
Takođe je moguće, iako je malo vjerovatno, da nema pobjednika na predsjedničkim izborima i pošto se prebroje elektorski glasovi. Ukoliko oba kandidata završe sa 269 glasova, odluka o pobjedniku postaje dužnost Predstavničkog doma. Međutim, umjesto glasanja na kojem svih 435 članova glasaju pojedinačno, delegacije svake države glasaju kao cijelina, što znači da će dominantna partija u svakoj državi kontrolisati njene glasove.
Ako dođe do takvog rezultata, oko 600.000 stanovnika Wyominga imalo bi podjednaki uticaj na ishod izbora kao 40 miliona stanovnika Kalifornije.
I konačno, još jedna komplikacija u cijelom sistemu je mogućnost da se neki od elektora poslatih da glasaju za predsjednika 14. decembra pokažu kao "nevjerni". Ranijih godina, u malom broju slučajeva, elektori koji su obećali da će glasati za određenog kandidata u Elektorskom koledžu su glasali za različitog kandidata.
Nekoliko država je usvojilo zakone kojima se elektori obavezuju da glasaju kako su obećali, a Vrhovni sud je zaključio da su takve restrikcije - legalne. I dalje je moguće da bi "nevjerni elektori" mogli da pokušaju da utiču na izbore, ali stručnjaci ističu da bi za to bio potreban izuzetno tijesan izborni rezultat i stepen koordinacije među elektorima koji nije vjerovatan.
Važno je naglasiti da, dok su takva različita scenarija moguća, malo je vjerovatno da će se većina njih ostvariti.
Profesor Pildes sa Njujorškog univerziteta naglašava da, čak i ako svi glasovi ne budu prebrojani u izbornoj noći, već tada će biti prilično jasno ko će na kraju biti pobjednik.
"Čak i u državama koje ne mogu da završe kompletno brojanje, pojedinačni okruzi u tim državama će vjerovatno obaviti sopstvena brojanja", kaže Pildes i zaključuje: "Mediji će moći da uporede kako Trump stoji u tim okruzima 2020. sa njegovim rezultatima iz 2016. Ako bude sistematski ostvarivao znatno slabiji ili znatno bolji rezultat u odnosu na to, takve informacije će biti izuzetno korisne i moći će da jasno nagovijeste u kom smjeru idu izbori, i ako pobjednik ne bude formalno proglašen... Mislim da je takav scenario prilično vjerovatan".
See all News Updates of the Day
Historijski sporazum Izrael - Hamas, jedan od najtežih u višedecenijskom Bidenovom isustvu
Kako je saopćio američki predsjednik Joe Biden, primirje će se nastaviti sve dok budu trajali dodatni pregovori o detaljima finalnog mirovnog sporazuma. Biden je izrazio veliku sreću zbog sporazuma, čiji su pregovori, kako je naglasio, bili jedni od najtežih u njegovom dugogodišnjem iskustvu.
Ambasador Murphy za Glas Amerike: Nastavit ćemo sa sankcijama i u 2025.
Ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini Michael Murphy u intervjuu za Glas Amerike je govorio o ključnim političkim izazovima s kojima se BiH suočava.
U razgovoru je istaknuo zabrinjavajuće pokušaje podrivanja ustavnog poretka zemlje, naglasio značaj vladavine prava i sistemske borbe protiv korupcije, te se osvrnuo na važnost realizacije projekta Južne interkonekcije. Ambasador je pozvao na odgovorno djelovanje svih političkih aktera kako bi se osigurala stabilnost i prosperitet BiH u skladu s europskim vrijednostima.
Glas Amerike: Ambasadore Murphy, kako komentirate mogućnost rekonstrukcije vlasti na državnom nivou i eventualno izbacivanje SNSD-a iz koalicije zbog kočenja puta BiH prema EU?
Murphy: Ne želim špekulirati u vezi rekonstrukcije vlade, jer mnogo posla treba uraditi u BiH ako želite otvoriti pregovore sa EU i napredovati i dalje u tom pravcu. Potrebne su fundamentalne reforme, jačanje demokratije i ekonomska politika koja će omogućiti ekonomski rast privatnom sektoru. To se ne može uraditi ako je vlada blokirana. Političari trebaju raditi svoj posao, a građani trpe posljedice kada političari ne dolaze na posao i ne rade ga. Što se tiče budućnosti ove zemlje, ona je izložena riziku ako ne dolaze na posao. Ne mislim da bi SNSD trebao blokirati vladu, to je pogrešno, ali nijedna stranka ne bi trebala koristiti blokade kao sredstvo uskih političkih interesa. Političari trebaju razmišljati o zemlju u cjelini, fokusirati se na posao zbog kojeg su izabrani.
Glas Amerike: U prethodnom periodu je podignuta optužnica protiv bivšeg direktora OSA-e Osmana Mehmedagića, uhapšen je državni ministar sigurnosti Nenad Nešić i najavljena su nova procesuiranja zbog korupcije, ali zašto je BiH dalje bez reformskih zakona protiv korupcije?
Murphy: Korupcija je veliki problem u BiH, na državnom nivou, u Republici Srpskoj, FBiH, kantonima, općinama i predstavlja prijetnju budućnosti zemlje i njene demokratije. To je prijetnja ekonomskom prosperitetu, jer nijedan strani investitor koji imaj reputaciju neće uložiti novac u zemlju, osnovati firmu, otvoriti nova radna mjesta, ako misli da će korumpirani političar krasti od njega. Ne bih rekao da nema zakona protiv korupcije, ali tokom usvajanja, oni se razvodnjavaju od politilčara koji traže rupe u zakonu da bi mogli nastaviti s korupcijom i to je problem. Nije dovoljno samo usvojiti zakon, morate ga provoditi, a institucije za provedbu zakona nisu funkcionisale na nivou na kojem bismo željeli da funkcionišu i to ima utjecaja na građane. Kada se usvoji zakon za borbu protiv korupcije ili jačanje vladavine zakona, moraju se zadovoljiti međunarodni standardi bez razvodnjavanja Potrebni su sudije i tužioci, a mi radimo da te institucije budu jače kroz obuke, izgradnju kapaciteta, mentorstvo... Bili smo vrlo savjesni i brzo reagovali kada smo uvidjeli antidejtonsko, koruptivno ili neko drugo destabilizirajuće djelovanje u BiH. To je na prvom mjestu uvođenje sankcija.
Glas Amerike: Krajem godine su uvedene sankcije ministru vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staši Košarcu te su dodatno proširene sankcije za osobe koje se dovode u vezu s predsjednikom entiteta Republika Srpska Miloradom Dodikom. Hoće li u ovoj godini biti novih sankcija i šta će ona značiti?
Murphy: Neću špekulirati u vezi sa budućim sanckijama, ali su SAD posvećene i predane u korištenju svih sredstava koje ima na raspolaganju, uključujući i sankcije protiv pojedinaca i preduzeća koji su odgovorni za antidejtonsko ponašanje i korupciju.
Glas Amerike: Imaju li Sjedinjene Države plan kako sprječiti neustavno djelovanje političara iz RS-a?
Murphy: Želimo vidjeti BiH integrisanu u EU institucije, a istovremeno želimo efikasnu i učinkovitu vlast na svim niovima. Jasni smo bili kada smo rekli da ćemo glasno reći i oglasiti se kada vidimo da su naši interesi napadnuti i ugroženi. Prije tri godine kada sam se susreo sa svim političkim liderima u zemlji i rekao im da će nam se mimoilaziti mišljenja, ali ako napadnu teritorijalni integritet, suverenitet ili multientički karakter BiH, SAD će koristiti sva sredstva da štite te interese. Upravo smo to radili posredstvom sankcija prethodne tri godine. I možete očekivati nastavak.
Glas Amerike: Ko je trebao spriječiti proslavu neustavnog dana RS-a, 9.og januara i zašto još uvijek nisu saslušani organizatori događaja?
Murphy: Ustavni sud BiH je dva puta donio presudu da je proslava dana RS-a, 9. og januara neustavna. To nije moje mišljenje, to su činjenice i zakoni. Ustav BiH kaže da se entiteti moraju pridržavati i provoditi odluke institucija BiH, uključujući i konačne obavezujuće odluke Ustavnog suda BiH. Ukoliko to ne čine, to je kršenje Krivičnog zakona BiH. Međunarodna zajednica je odgovorila na antidejtonska djelovanja, ljudi su sankconirani od SAD zbog njihove podrške ili uloge u organizovanju dana RS-a. Možete očekivati da SAD nastave koristiti to sredstvo kao odgovor na antidejtonske postupke. Domaći akteri bi trebali reagovati na antiustavne postupke i državni tužilac bi trebao agresivno i brzo djelovati, otvoriti istrage protiv osoba koje su prekršile ustav ili odbile da provedu odluke Ustavnog suda BiH. Nije riječ samo o danu RS-a, već i o državnoj imovini i drugim pitanjima. Ako imaju dokaze, trebaju te pojedince pozvati na sud, dokazati i kazniti ih. SAD bi željele vidjeti da institucije koje se bave vladavinom prava, više rade posao. To do sada nije bio slučaj. Odluke Ustavnog suda ne mogu ostati neprimjenjene ili kršene sabilo kog nivoa vlasti u BiH.
Glas Amerike: Kako sada ocjenjujete rad sudova i tužilaštava u BiH, s obzirom na to da ste ranije pohvalili rad određenih sudija?
Murphy: SAD podržavaju nezavisne i snažne pravosudne insitucije koje rade za korist i u ime građana ove zemlje. Mi pokušavamo pomoći insitucijama da budu uspješne. Ljudima u institucijama želimo omogučiti dodatnu obuku, mentorstvo, razmjenu stručnjaka, organiziranje radionica i pomoći u izradi nacrta propisa. Sve to pomaže da bolje rade posao. Isto tako smo koristili i sankcije. Nekoliko tužilaca je na listi sankciniranih jer su bili uključeni u korupciju. Da li ja ili SAD smatramo da je ovdje bilo dovoljno napretka kada je riječ o borbi protiv korupcije od institucija za provedbu zakona - nije. Došlo je do određenog napretka, vidjeli smo nekoliko presuda, ali je potrebno više. Kada putujem po BiH, građani mi uvijek kažu isto – korupcija i vladavina prava su problem. Oni žele vidjeti da se svi nivoi vlasti više bave ovim problemima.
Glas Amerike: Da li je Ambasada SAD-a vršila pritisak na bh. političare za usvajanje Zakona o Južnoj interkonekciji i koji su bh. interesi od usvajanja zakona?
Murphy: SAD podržavaju projekat Južne interkonekcije od 2017. godine i prve Trumpove administacije, to je bio jedan od njegovih prioritetea. Ambasada SAD-a u BiH ima energetske eksperte koji su pomagali u nacrtu zakona kada su SDA i HDZ bili u koaliciji i radili na tome da zakon u 2021. godini dođe u parlament prije nego je počeo problem sa opstrukcijama. Kada Rusija ima monopol nad snabdijevanjem energijom, nastojat će ga zloupotrijebiti političkim ili ekonomskim ucjenama. Ne želimo da BiH kao naš partner bude izložena tome. Nije to jedinstveno za BiH, to se dešava i u drugih dijelovima Europe. U ovom geopolitičkom momentu, mislim da je imperativ da se to promjeni i da političari to prepoznaju. Ovaj zakon donosi i ekonomske benefite u BiH. Veliki infrastrukturni projekti su bitni za nova radna mjesta, jer pristup sigurnim pouzdanim izorima energije pomaže kompanijama da se razvijau dugoročno. Mislim da je posljednjih sedmica postignut napredak sa Južnom interkonekcijom, a Zastupnički dom Parlamenta FBiH zaslužuje pohvale za usajanje zakona čiji je nacrt urađen prije nekoliko godina. Tu je i set zaključaka koji zahtjevaju reforme BH-Gasa kako bi se osiguralo da kompanija bude u najboljem položaju i provodi projekat te da su zastupljeni svi narodi u Fedraciji. Sada smo na novoj prekretnici. Dom naroda Parlamenta FBiH sutra treba glasati o ovom zakonu. To je od vitalne važnosti za BiH i njene sigurnosne interese, jer ne želimo da BiH bude izložena ruskoj politčkoj ili ekonomskoj ucjeni.
Glas Amerike: Smatrate li da u BiH vlada nestabilna politička klima i mislite li da građani uživaju promjene kakve su mislili da će doći dolaskom nove vlasti?
Murphy: Mislim da politička klima nije dobra. O tome sam govorio i prije obilježavanja Dana RS-a, zaključaka NSRS i retorike koju smo čuli iz Banje Luke. Previše je političara koji su angožirani u podjeli društva, umjesto da ga spajaju i koji su fokusirani na sopstvene interese, umjesto da grade bolje uslove za građane. Korupcija je veliki problem i zato ljudi odlaze iz zemlje, njih 50.000 godišnje. Ako me pitate da li građani misle da se situacije dobro odvija na makro nivou, odgovor je ne. BiH ima mnogo posla pred sobom i političari su odgovornia da se to uradi, a prvenstveno treba jačati demokratiju u zemlji. Treba se fokusirati na izborni integritet. Mora se pojačati biometrijska identifikacija glasaša skenerima te da to bude u cijeloj zemlji za Opće izbore 2026. godie. Društvena preduzeća nisu budućnost, već privatna. Treba jačati državne institucije koje vode zemlju prema EU i NATO-u. Građani s kojima razgovaram su frustrirani jer misle da se ne radi dovoljno ni na jednom nivou vlasti i mi dijelimo njihovo mišljenje. Treba insistirati na promjeni mišljenja kod političara.
Rusija: Mediji bliski Kremlju značajno gube publiku
Mediji bliski Kremlju izgubili su milione čitalaca i gledalaca 2024. godine, dok je publika nekih državnih propadagandnih medija smanjena za trećinu.
Glavni propagandni televizijski kanal, Prvi kanal, izgubio je četvrtinu gledalaca od početka pune ruske invazije na Ukrajinu 2022.
Stručnjaci, koji su govorili za ruski servis Glasa Amerike, kažu da je to postao stabilan trend koji Kremlj za sada ne uspijeva da preokrene, čak i nakon izdvajanje više novca za državne medije.
Milioni Rusa prestali su da prate medije bliske Kremlju 2024. Neki mediji izgubili su do trećinu publike, a Prvi kanal je prvi put u istoriji pao na peto mjesto po TV rejtingu.
Broj čitalaca i gledalaca pada uprkos povećanom finansiranju državnih medija, navodi se u projektu "Možemo da objasnimo" (We Can Explain), koji je proučavao statistiku iz istraživanje koje je sproveo LiveInternet.
Među najvećim "žrtvama" je tabloid Komsomolskaja Pravda (KP), koji se smatra omiljenim dnevnim listom predsjednika Vladimira Putina. Tokom jedne godine, prosječni broj posjetilaca na sajtu tabloida pao je sa 6,5 na 4,3 miliona.
U malo boljoj poziciji su Moskovski Komsomolets i Gazeta.ru, koji su izgubili 22, odnosno 14 odsto čitalaca. Popularnost Ria Novosti i Lenta.ru pala je za 12 odnosno 11 procenata.
Znatno je pao i rejting federalnih TV kanala. Prema podacima istraživačke kompanije Mediaskop (Mediascope), Prvi kanal - koji je uvijek bio omiljeni ruski televizijski kanal, u decembru prošle godine je prvi put u istoriji pao na peto mjesto po prosječnom dnevnom broju gledalaca. Od početka ruske invazije na Ukrajinu, kanal je izgubio oko četvrtinu publike.
U međuvremenu, prema budžetu, propaganda će u ovoj godini poreske obveznike u prosjeku koštati 11,4 milijardi rublji mjesečno ili 2,6 milijardi nedeljno. Glavni dobitnici tih sredstava i dalje su državni televizijski kanali.
Pad popularnosti medija bliskih Kremlju je realtivno stabilan trend, kaže sociolog i publicista, bivši generalni sekretar novinarskog sindikata Rusije Igor Jakovenko. Prema njegovom mišljenju, to potvrđuje nekoliko parametara.
"Naročito je zabilježen pad broja gledalaca ruske propagandne televizije. U prvom planu su sada zabavni kanali kao što su REN TV, TNT...Međutim rejting glavnih "kanala mržnje" stalno pada. Ako govorimo o pojedinačnim programima, glavni politički kontakt programi (Vladimira) Solovjova i (Olge) Skabejeve (oba se prenose na TV kanalu Rossiya-1) pali su sa spiska TOP 50 2023. godine, a prošle godine im je rejting još više pao", kaže Jakovenko.
Takođe ističe da je to svakako katastrofalno za propagandu.
"Broj onih koji vole Solovjova, Skabejevu i druge vodeće propagandiste se značajno smanjio. Naravno, to ne znači da je pala podrška Putinu - održavaju je oni koji su ravnodušni. Međutim, očigledno je da se smanjuje broj pristalica "ludačke mržnje". Postoji i zamor među publikom do određenog stepena. Propaganda retorika ne mijenja se gotovo tri godine. Možete da gledate rusku televiziju u bilo koje vrijeme i čućete iste fraze", objašnjava Jakovenko.
Jakovenko je siguran da novac neće riješiti situaciju.
"Nada da mediji bliski Kremlju mogu barem djelimično da povrate popularnost zahvaljujući ubacivanju ogromnih količina novca je neosnovana. Ljudi su umorni i okreću se zabavnim programima. Međutim, to ne znači da je propaganda oslabljena. Nastavlja se i prilično je efikasna, ali se uglavnom premjestila na druge platforme - Telegram, društvene mreže. I sve to se naravno obilato finansira. A kada je riječ o glavnim formatima, "kanali mržnje" i dalje predastavljaju određenu rijetkost", zaključuje Igor Jakovenko.
Budžet Rusije za 2025. obuhvata 137,2 milijarde rublji za finansiranje državnih televizijskih kanala, medija i internet projekata. To je 15,9 milijardi više nego prethodne godine.
Andrej Kolesnikov, kolumnista za website newtimes.ru i Novaju Gazetu, upozorava međutim da treba biti oprezan kada su u pitanju mogući zaključci o padu uticaja državnih medija u Rusiji.
Prema njegovom mišljenju, postoje dva glavna faktora.
"Opšti pad interesovanja za tradicionalne medije (TV, novine, pad broja njihovih gledalaca i čitalaca, mladi takođe nisu veoma zainteresovani za tu vrstu medija) i sve veći zamor kada je riječ o političkom i vojnom sadržaju. Uprkos tome, državni mediji i dalje određuju dominantno mišljenje većine Rusa", kaže Kolesnikov za Ruski servis Glasa Amerike.
Ističe i da je važno razumjeti da se narativ Kremlja aktivno širi na društvenim mrežama i da se, u suštini, danas sve može nazvati medijom.
"Na primjer, Z-kanali na Telegramu se uspješno takmiče sa anti-ratnim i anti-Putinovskim resursima. I blokiranje YouTubea značajno je smanjilo broj posjetilaca alternativnih kanala i strimova", ističe Kolesnikov.
Zaključuje i da oni koji ne znaju kako i, što je najvažnije, ne žele da dobijaju alternativne informacije, na kraju ih neće ni dobiti.
"Tu rade odbrambeni mehanizmi zbog kojih ljudi kažu da podržavaju rat - ako je to državi potrebno, oni će to podržati. I mnogi ne znaju kako da razlikuju propagandu od činjenica i ponovo, što je najvažnije, ne žele da znaju. Postoji još jedan podfaktor: okretanje ličnom životu (što je dio "ratnog zamora). Ljudi pokušavaju da se na sve moguće načine distanciraju od rata", zaključuje Andrej Kolesnikov.
Biden se govorom oprašta od Ovalnog ureda
Američki predsjednik Joe Biden drži oproštajni govor iz Ovalnog ureda u srijedu navečer, pet dana prije nego što okonča svoj mandat i bude inauguriran novoizabrani predsjednik Donald Trump.
U pismu objavljenom u srijedu ujutro, Biden se osvrnuo na to kako je njegova administracija počela u sjeni COVID-19 i napada na američki Kapitol 6. januara 2021. od strane gomile Trumpovih pristalica s namjerom da ponište rezultate izbora 2020. Bajden je pobedio.
„Prije četiri godine stajali smo u zimi opasnosti i zimi mogućnosti“, naveo je on u pismu. “Ali, okupili smo se kao Amerikanci i hrabro smo to prošli. Izašli smo jači, prosperitetniji i sigurniji.”
Predsjednikovo oproštajno obraćanje dolazi dan nakon što je Jack Smith, specijalni savjetnik koji je optužio Trumpa zbog optužbi za nezakonit pokušaj da se uhvati za vlast nakon izbora 2020., objavio svoj konačni izvještaj.
U Smithovom izvještaju stoji da bi dokazi bili dovoljni da se novoizabrani predsjednik osudi na suđenju, da njegova pobjeda na izborima 2024. nije onemogućila nastavak gonjenja.
Trump je više puta negirao optužbe i napao rad specijalnog savjetnika kao politički motiviran.
Bidenov govor uslijedio je nakon primjedbi koje je iznio u ponedjeljak u američkom State Departmentu, braneći svoje rezultate u vanjskoj politici i bit će njegovo peto i posljednje službeno obraćanje iz Ovalne kancelarije. U svom prethodnom obraćanju u Ovalnom uredu prije šest mjeseci, Biden je objasnio svoju odluku da se povuče i podrži svoju potpredsjednicu Kamalu Harris da se kandiduje protiv Trumpa na izborima 2024.
Biden se osvrnuo na okvir "bitke za dušu Amerike" za koji je vodio kampanju 2020. kada je pobijedio Trumpa.
“Kandidirao sam se za predsjednika jer sam vjerovao da je duša Amerike u pitanju”, napisao je Biden, tvrdeći da je to još uvijek slučaj i da je ideja Amerike zasnovana na uvjerenju da smo “svi stvoreni jednaki, obdareni od našeg Stvoritelja određenim neotuđivim pravima, među kojima su život, sloboda i potraga za srećom.”
„Nikada nismo u potpunosti ispunili ovu svetu ideju, ali nikada nismo ni odustali od nje“, rekao je. “I ne vjerujem da će američki narod sada otići od toga.”
Bidenovo naslijeđe
Biden napušta funkciju sa 39 posto odobravanja, navodi Gallup. Posljednje sedmice svoje administracije koristio je da učvrsti svoje naslijeđe.
Tomas Švarc, predsjednički istoričar sa Univerziteta Vanderbilt u Tenesiju, rekao je da će na Bidenovo naslijeđe uticati kako će Trump vladati u naredne četiri godine.
"Ako Trump završi kao katastrofa... ili uvođenjem ekonomskog haosa, ili ako bude više svjetskog haosa zbog sukoba, Biden će biti zapamćen u boljem sjećanju", rekao je za Glas Amerike. “Ako se Trump zaista pokaže kao opasan za demokratske norme kao što su Biden i demokrate predložili, onda mislim da bi ga se moglo smatrati prorokom.”
S druge strane, naslijeđujući snažnu ekonomiju i ukidanje američkih stranih zapleta, Trump ima potencijal da postane predsjednik u kalibru Ronalda Reagana, rekao je Schwartz. U tom slučaju će istoričari zabilježiti Bidena po njegovim zakonodavnim dostignućima, ali "neće ga se tako lijepo sećati".
Bijela kuća je također objavila opsežnu informativnu listu s detaljima o postignućima Biden-Harris administracije u zemlji i inostranstvu.
Lista je naglasila „istorijski“ ekonomski napredak koji je dodao 16,6 miliona radnih mjesta, povećao BDP za 12,6% i povećao srednje bogatstvo domaćinstava za 37%. Naglasio je ulaganja u infrastrukturu, čistu energiju i poluprovodnike kroz Bidenovo potpisano zakonodavstvo, Zakon o smanjenju inflacije i Zakon o CHIPS-u.
Bijela kuća je tvrdila da je putem ciljanih olakšica i pravednog oporezivanja, Bidenova administracija ponovo izgradila "jaču, pravedniju ekonomiju", stvarajući prilike odozdo prema gore.
Na vanjskopolitičkom planu, administracija insistira na tome da dolazećoj Trumpovoj administraciji ostavlja "veoma jaku situaciju".
„Napuštamo Ameriku sa više prijatelja i jačih saveza, čiji su protivnici slabiji i pod pritiskom“, rekao je predsjednik u svom spoljnopolitičkom obraćanju u ponedeljak, „Ameriku koja ponovo vodi, ujedinjuje zemlje, postavlja agendu, donosi drugi zajedno iza naših planova i vizija."
Predsjednik je ponovo branio svoju odluku da povuče SAD iz Afganistana 2021. Republikanci i neki demokrati kritizirali su način na koji je Biden okončao najduži američki rat kao haotičan, koštajući života 13 pripadnika vojske i desetine afganistanskih civila u terorističkom napadu u Kabul.
Biden je u pismu rekao da je "privilegija mog života da služim ovoj naciji više od 50 godina".
"Nigdje drugdje na Zemlji dijete koje je mucalo, iz skromnih početaka u Scrantonu, Pennsylvania, i Claymontu, Delaware, jednog dana ne bi moglo sjediti za Stolom odluka u Ovalnoj kancelariji kao predsjednik Sjedinjenih Država," dodao je on. "Dao sam moje srce i moju dušu našoj naciji. A ja sam zauzvrat milion puta blagoslovljen ljubavlju i podrškom američkog naroda.”
Upitan o njegovim post-predsjeničkim ulogama, Biden je prošle sedmice rekao: "Neće biti daleko od očiju daleko od srca."
Pregovarači prave pritisak prema finalizaciji sporazuma između Izraela i Hamasa
Posrednici su u srijedu pravili pritisak da se finalizira sporazum o prekidu vatre između Izraela i Hamasa u Pojasu Gaze, dok je izraelska vojska izvijestila da je izvela zračne napade preko noći u sjevernoj, centralnoj i južnoj Gazi.
Izraelske odbrambene snage saopćile su da su gađale Hamasove mete u gradu Gaza, Khan Younis i Deir al-Balah.
Američki i katarski zvaničnici izrazili su u utorak optimizam da su Izrael i Hamas blizu dogovora, upozoravajući da još treba razraditi neke detalje.
Američki državni sekretar Antony Blinken rekao je u govoru u Washingtonu: "Vjerujem da ćemo postići prekid vatre", ali je dodao da je na Hamasu da da svoj konačni pristanak. "Na ivici je. Bliže je nego ikada prije."
Portparol katarskog ministarstva vanjskih poslova Majed al-Ansari opisao je tekuće razgovore kao u "završnoj fazi" i na "najbližoj tački" do sporazuma.
Hamas je rekao da čeka karte od Izraela koje pokazuju iz kojih dijelova Gaze će povući svoje trupe u početnim fazama prekida vatre.
Izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Saar rekao je da Izrael neće napraviti kompromis po pitanju sigurnosti i da će intervenirati ako u budućnosti vidi prijetnju iz Gaze.
Osnovni parametri prijedloga o prekidu vatre su da bi se proces odvijao u nekoliko faza.
Hamas bi oslobodio taoce koje drži otkako su militanti izveli napad na Izrael u oktobru 2023., dok bi izraelske vlasti oslobodile palestinske zatvorenike.
Izraelske trupe bi izvršile postupno povlačenje iz Gaze, a nekim Palestincima raseljenim zbog sukoba bi bilo dozvoljeno da se vrate, zajedno sa porastom pomoći za palestinske civile.
Ujedinjeni narodi su u utorak saopćili da se spremaju povećati humanitarnu pomoć Gazi pod potencijalnim prekidom vatre. Ali izazovi — kao što su neizvjesnost oko pristupa granicama i sigurnosti — ostaju.
Višemjesečni pregovori koje su vodili Sjedinjene Države, Egipat i Katar nisu uspjeli zaustaviti borbe, ali posljednjih sedmica napori su dobili na zamahu u vrijeme kada se Sjedinjene Države spremaju da novoizabrani predsjednik Donald Trump preuzme dužnost 20. januara kao Bajdenov četvorogodišnji mandat završava.
Blinken je u utorak u posljednjem trenutku iznio argument za plan za poslijeratnu obnovu i upravljanje Gazom.
"Imamo odgovornost da osiguramo da strateška postignuća u posljednjih 15 mjeseci opstanu i postave temelje za bolju budućnost", rekao je Blinken za Atlantic Council, organizaciju za istraživanje politike sa sjedištem u Washingtonu. "Prečesto smo na Bliskom istoku vidjeli kako mjesto jednog diktatora može popuniti drugi ili ustupiti mjesto sukobu i haosu."
Blinken je rekao da plan predviđa da Palestinske vlasti pozovu "međunarodne partnere" da stvore privremeni upravni organ koji će upravljati ključnim službama i nadgledati teritoriju. Drugi partneri, posebno arapske države, pružili bi snage za osiguranje sigurnosti u kratkom roku, rekao je on.
Ta sigurnosna misija ovisila bi o putu ka neovisnoj palestinskoj državi koja ujedinjuje Gazu i Zapadnu obalu i imala bi zadatak da stvori "sigurno okruženje za humanitarne i rekonstrukcijske napore i osigurava sigurnost granica", rekao je Blinken. Stvaranje palestinske države, koju je Izrael odbio podržati, bila je ključna tačka u pregovorima.
Izrael je započeo napad na Hamas u Gazi nakon što su Hamasovi borci 7. oktobra 2023. upali preko njegovih granica, ubivši 1.200 ljudi i uzevši više od 250 talaca, prema izraelskim podacima. Hamas je proglašen terorističkom organizacijom od strane Sjedinjenih Država, Ujedinjenog Kraljevstva, Evropske unije i drugih.
Od tada je više od 46.600 ljudi ubijeno u Gazi, od kojih su većina žena i djece, prema palestinskim zdravstvenim zvaničnicima, iako Izrael kaže da broj poginulih uključuje hiljade boraca Hamasa koje je ubio.
Veliki dio Gaze je uništen tokom borbi i zahvaćen humanitarnom krizom, a većina od 2,3 miliona stanovnika je raseljena, često više puta.
Neke informacije za ovu priču dali su The Associated Press, Agence France-Presse i Reuters.
