Linkovi

Najnovije

Šta se dešava ako nema jasnog pobjednika na predsjedničkim izborima u SAD?

Birači stoje u redu da glasaju ranije u Atini, u saveznoj državi Georgia, 19. oktobra 2020. (Foto: AP)
Birači stoje u redu da glasaju ranije u Atini, u saveznoj državi Georgia, 19. oktobra 2020. (Foto: AP)

Manje od dvije nedjelje ostalo je od predsjedničkih izbora u SAD, a politikolozi i stručnjaci za izborno pravo razmatraju različita scenarija s kojima bi nacija mogla da se suoči na dan izbora i u nedjeljama koje slijede.

Mogućnosti su različite - od jasne pobjede bilo predsjednika Donalda Trumpa ili bivšeg potpredsjednika Joe Bidena, do neriješene pravne bitke zbog koje bi ishod mogao da ostane neizvjestan sve do januara, kada novi Kongres treba da potvrdi konačan rezultat izbora.

Eksperti kažu da je odlučivanje pobjednika ovih izbora posebno neizvjesno zbog do sada nezabilježenog nivoa glasanja poštom, usljed pandemije koronavirusa. Različiti zakoni u pojedinačnim državama o tome kada i kako se broje glasovi poštom znače da bi konačni rezultati u tim državama mogli da budu poznati više dana ili čak nedjelja posle izbora.

Postoji i "košmarni scenario", kaže politikolog William Galston ​iz neprofitnog Instituta Brookings. On piše da bi tijesni izbori sa spornim ishodom mogli da "cijelu zemlju bace u haos, u izrazito negativnim okolnostima".

Ljudi čekaju u redu ispred biblioteke u Miamiju tokom ranog glasanja, 19. oktobra 2020.
Ljudi čekaju u redu ispred biblioteke u Miamiju tokom ranog glasanja, 19. oktobra 2020.

Predsjednik Trump je više puta pomenuo mogućnost da će masovno glasanje poštom dovesti do netačnog izbornog rezultata, i više puta je odbio da se obaveže unaprijed na miran prenos vlasti u slučaju da izgubi. Biden je rekao da će prihvatiti izborne rezultate, pod uslovom da se glasovi pošteno prebroje.

Imajući u vidu potencijalnu nestabilnost koju bi mogli da izazovu osporeni izbori, najbolji scenario je da ishod izborne noći bude izvjestan, ili skoro izvjestan, što jeste u domenu mogućeg. Međutim, imajući u vidu prirodu američkog izbornog sistema, ostaju otvoreni i mnogi drugačiji ishodi.

Kompleksan proces

Demokratski kandidat Biden trenutno ima vodstvo od oko 9 ili 10 poena u anketama na nacionalnom nivou, ali se predsjednik ne bira na osnovu direktnih glasova. Pobjednik američkih predsjedničkih izbora odlučuje se kroz kompleksan sistem u dva koraka, gdje poslije glasanja na nivou država slijedi drugo glasanje, u tijelu koje se zove Elektorski koledž. Pojedinačnim državama pripada određeni broj "elektora", na osnovu broja stanovnika, a elektori podržavaju pobjednika direktnog glasanja, koji se proglasi pošto su svi glasovi prebrojani. (U dvije države, Maineu i Nebraski, moguće je da kandidati podijele elektorske glasove).

Ankete u pojedinačnim državama pokazuju da, iako zaostaje na nacionalnom nivou, Trump bi mogao da ponovo bude izabran, i ako ne osvoji većinu direktnih glasova američkih građana, kao što je bio slučaj 2016. godine, tako što će osvojiti većinu u Elektorskom koledžu.

Elektorski koledž se sastaje 14. decembra da bi glasanjem ozvaničio ko će biti sljedeći predsjednik Amerike. Kandidat mora da osvoji 270 glasova od ukupno 538 da bi proglasio pobjedu. Glasovi se formalno broje na zajedničkoj sjednici Predstavničkog doma i Senata 6. januara.

Dok postoji mnogo država kojima su potrebni dani ili nedjelje da obrade sve glasove, očekuje se da bi nekoliko država koje su ključne za ishod glasanja moglo da objavi konačne ili skoro konačne rezultate na veče izbora ili rano narednog dana.

Među njima je glavna Florida - država u kojoj je Trump pobedio 2016. godine, a gdje su on i Biden sada u tijesnoj trci. Bidenova pobjeda mogla bi da mu donese 29 elektorskih glasova i zatvori Trumpu skoro sve puteve ka pobjedi. Sjeverna Karolina, sa 15 elektorskih glasova, i Arizona sa 11 glasova, takođe su značajne za većinu scenarija prema kojima predsjednik Trump može da dođe do pobjede - i mogle bi da rano saopšte ko je pobijedio.

"Ima razloga za uvjerenje da bi te države mogle da imaju skoro kompletan broj glasova kasno u izbornoj noći ili do narednog jutra", kaže Richard H. Pildes​, stručnjak za izborno pravo i profesor ustavnog prava na Njujorškom univerzitetu.

"Ako, na primjer, budemo znali da je predsjednik Trump izgubio Floridu, čak i ako se ne prebroje glasovi u Michiganu, Pennsylvaniji​ i Wisconsinu, imaćemo razloga za uvjerenje da će Biden biti pobjednik izbora."

Michigan ima 16 elektorskih glasova, Pensilvanija 20, a Wisconsin 10.

Pildes dodaje da u slučaju da trka na Floridi bude tijesna toliko da pobjednik ne bude proglašen u izbornoj noći, a druge države koje rano objavljuju svoje rezultate budu podijeljene između dvojice kandidata, stvari bi mogle da vrlo brzo postanu sporne.

Potencijalne pravne bitke

"Ako ishod bude neizvjestan, recimo, do rano ujutru narednog dana, jer postoji značajan broj država koje neće moći da saopšte konačne rezultate zbog velikog broja glasova poštom... onda očekujem da dođe do intenzivnih rasprava u tim državama o svakom od tih glasova poštom, i da li treba da se tretiraju kao da su validni", kaže Pildes.

Između dana izbora i brojanja glasova elektora u Kongresu 6. januara postoji nekoliko ključnih datuma. Prvi je 8. decembar, datum kada se od država očekuje da dostave direktoru Nacionalnog arhiva Sjedinjenih Država verifikovane liste svojih elektora.

U slučaju da neka država nije završila prebrojavanje svojih glasova, do tog datuma, bilo zbog trenutnog brojanja ili nekih pravnih radnji koje su uticale na proces, u saveznom zakonu postoji odredba koja omogućava državnim skupštinama da zasjedaju i imenuju svoje delegacije elektora, i ako nije poznat konačan rezultat. Time se stvara mogućnost da državna skupština, u kojoj većinu ima jedna ili druga stranka, može da izabere elektore koji će podržati kandidata koji je, u suštini, izgubio većinu direktnih glasova u toj državi.

Predsjednik Trump na predizbornom mitingu u Pennsylvaniji, 20. oktobra 2020.
Predsjednik Trump na predizbornom mitingu u Pennsylvaniji, 20. oktobra 2020.

U državama u kojima je guverner iz jedne stranke, a skupštinu kontroliše druga stranka, situacija se dodatno komplikuje. Pošto je guverner taj koji zvanično potvrđuje glasove elektora poslije direktnog glasanja, postoji mogućnost da neka država preda dva različita spiska elektora.

Prema federalnom zakonu, ukoliko novi Kongres dobije dvije različite liste elektora iz iste države, Predstavnički dom i Senat glasaju da odluče koja će lista biti prihvaćena. Ako se saglase, broje se glasovi elektora sa datog spiska. Ako se ne saglase, lista koju je potvrdio guverner ima prednost.

Nerješen rezultat u Elektorskom koledžu

Takođe je moguće, iako je malo vjerovatno, da nema pobjednika na predsjedničkim izborima i pošto se prebroje elektorski glasovi. Ukoliko oba kandidata završe sa 269 glasova, odluka o pobjedniku postaje dužnost Predstavničkog doma. Međutim, umjesto glasanja na kojem svih 435 članova glasaju pojedinačno, delegacije svake države glasaju kao cijelina, što znači da će dominantna partija u svakoj državi kontrolisati njene glasove.

Ako dođe do takvog rezultata, oko 600.000 stanovnika Wyominga imalo bi podjednaki uticaj na ishod izbora kao 40 miliona stanovnika Kalifornije.

I konačno, još jedna komplikacija u cijelom sistemu je mogućnost da se neki od elektora poslatih da glasaju za predsjednika 14. decembra pokažu kao "nevjerni". Ranijih godina, u malom broju slučajeva, elektori koji su obećali da će glasati za određenog kandidata u Elektorskom koledžu su glasali za različitog kandidata.

Nekoliko država je usvojilo zakone kojima se elektori obavezuju da glasaju kako su obećali, a Vrhovni sud je zaključio da su takve restrikcije - legalne. I dalje je moguće da bi "nevjerni elektori" mogli da pokušaju da utiču na izbore, ali stručnjaci ističu da bi za to bio potreban izuzetno tijesan izborni rezultat i stepen koordinacije među elektorima koji nije vjerovatan.

Važno je naglasiti da, dok su takva različita scenarija moguća, malo je vjerovatno da će se većina njih ostvariti.

Profesor Pildes sa Njujorškog univerziteta naglašava da, čak i ako svi glasovi ne budu prebrojani u izbornoj noći, već tada će biti prilično jasno ko će na kraju biti pobjednik.

"Čak i u državama koje ne mogu da završe kompletno brojanje, pojedinačni okruzi u tim državama će vjerovatno obaviti sopstvena brojanja", kaže Pildes i zaključuje: "Mediji će moći da uporede kako Trump stoji u tim okruzima 2020. sa njegovim rezultatima iz 2016. Ako bude sistematski ostvarivao znatno slabiji ili znatno bolji rezultat u odnosu na to, takve informacije će biti izuzetno korisne i moći će da jasno nagovijeste u kom smjeru idu izbori, i ako pobjednik ne bude formalno proglašen... Mislim da je takav scenario prilično vjerovatan".

See all News Updates of the Day

Da li će Čović popustiti u vezi novog preduzeća za Južnu interkonekciju?

Da li će Čović popustiti u vezi preduzeća za Južnu interkonekciju?
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:50 0:00

Dragan Čović, nosilac evropskih vrijednosti kako to za sebe voli reći, prema mišljenju američkih diplomata, jača ruske interese u Bosni i Hercegovini opstrukcijom plinovoda Južna interkonekcija.

Koalicioni partneri spremni su na neke ustupke za ovaj strateški projekat, ali Čović, za sada, nije javno pokazao da odustaje od osnivanja nove kompanije za upravljanje Južnom interkonekcijom.

Vlada Federacije planira ovog mjeseca u parlamentarnu proceduru uputiti sasvim novi Zakon o u južnoj interkonekciji. Detalji Zakona nisu poznati, ali se od zvaničnika moglo čuti kako spremni na reorganizaciju BH Gasa, kompanije u vlasništvu Federacije koju Čović želi odvojiti od Južne interkonekcije.

HDZ, predvođen Čovićem, drži pod kontrolom struju, poštu i telekom. A nastoji i da kontroliše plin koji bi u Bosnu i Hercegovinu ulazio sa juga, kroz osnivanje novog javnog preduzeća.

„Taj plinski energent je za Hercegovinu strateško pitanje”, rekao je Čović prošlog mjeseca. „Radi se o strateškom projektu koji će realizirati u narednih možda desetak godina.”

Razvojni projekti prirodnog gasa u BiH
Razvojni projekti prirodnog gasa u BiH

Bosna i Hercegovina je stoprocentno vezana za ruski plin koji dolazi preko Turskog toka. Za entitet Republika Srpska, koji gaji dobre odnose sa Kremljom, ruski gas je jedina prihvatljiva opcija. Ali, Federacija ima šansu da se plinski poveže hrvatskim plinovodom i LNG terminalom na Krku, kao i budućim Jadransko-jonskim plinovodom, te tako otkloni ovisnost od ruskog gasa.

Južna interkonekcija u Bosni i Hercegovini realizirala bi se na pravcu Imotski – Posušje – Tomislavgrad - Zenica sa odvajanjem za Mostar. Trasa plinovoda u Bosni i Hercegovini bila bi duga oko 170 kilometara.

„Značaj Južne interkonekcije, prije svega, pitanje je sigurnosti, da Bosna i Hercegovina ima druge rute, pravce snabdijevanja, pogotovo Federacija, Kanton Sarajevo, gdje se troši 75 posto uvezenog gasa”, kaže Nihad Harbaš, direktor kompanije direktor nLogic Advisory direktor nLogic Advisory, platforme koja okuplja stručnjake energetike i energije.

Nihad Harbaš, direktor nLogic Advisory
Nihad Harbaš, direktor nLogic Advisory

Almir Bečarević, nekadašnji direktor BH Gasa, kaže da je ruska invazija na Ukrajinu samo ubrzala realizaciju Južne interkonekcije. Radi se o višegodišnjoj ideji koja nikad nije realizirana.

„I faktički američku stranu opredijelila da nam pomogne upravo u ovom da tako kažem razvoju projekta”, kaže on.

Ali, Čović ima prepreku – Sjedinjene Američke Države. Američke diplomate, uključujući i državnog sekretara Sjedinjenih Država Antonyja Blinkena odbacuju Čovićevu ideju za osnivanjem preduzeća koje bi bilo nadležno za Južnu interkonekciju, već da projektom treba upravljati BH Gas, što je sasvim dovoljno.

Američki državni sekretar Antony Blinken je poslao pismu ministru vanjskih poslova BiH Elmedinu Konaković u kojem navodi kako Čovićevi zahtjevi za novim preduzećem ugrožava kompletan projekat Južne interkonekcije.
Američki državni sekretar Antony Blinken je poslao pismu ministru vanjskih poslova BiH Elmedinu Konaković u kojem navodi kako Čovićevi zahtjevi za novim preduzećem ugrožava kompletan projekat Južne interkonekcije.

Harbaš također podsjeća da je i Evropska unija mišljenja kako je jedan operator transportnog sitema (BH Gas) dovoljan za Bosnu i Hercegovinu.

„Ukoliko bi se napravilo evo i novo preduzeće, to znači tri ili četiri miliona godišnje za funkcionisanje tog preduzeća, što bi automatski značilo i povećanje cijena samog gasa krajnjim korisnicima”, kaže Harbaš.

Vlada Hrvatske sufinansirala je studiju u kojoj se tvrdi da bi se osnivanjem nove kompanije otklonili ruski i drugi utjecaji zbog poslovne povezanosti BH Gasa sa ruskim i srpskim interesima.

„Pa čekajte, idemo onda logikom jednom drugom. Pa onda mi možemo reći, nama će neko u Hrvatskoj zatvoriti. Mislim, besmislene stvari”, kaže Bečarević.

Almir Bečarević, nekadašnji direktor BH Gasa
Almir Bečarević, nekadašnji direktor BH Gasa

Čovićeva briga oko BH Gasa je ta što u toj kompaniji, kako kaže, nema ni jednog Hrvata i strahovanja da „neko sutra zbog političke krize iz Sarajeva zavrne plin onima u Posušju”.

„ Jednostavno možete samo da se smijete ili da plačete od tuge kada slušate te takve stvari. A mi kao firma, tad sam i ja bio direktor BH Gasa, mi smo prvi pokrenuli, mi se prvi opredijelili da idemo prema jugu, da idemo prema Hrvatskoj”, kaže Bečarević.

Harbaš kaže kako je „vrlo je rijetka činjenica i vrlo rijetko se može susresti da je analiziran nečiji uticaj kod osnivanja nekog preduzeća”.

Ovog mjeseca, federalni premijer Nermin Nikšić najavio je i sasvim novi Zakon o južnoj interkonekciji. Ne vidi problem o uspostavljanu podružnice u Mostaru i, kako je rekao, „mješovitoj upravi”.

Američki ambasador u Bosni i Hercegovinu Michael Murphy je prošle sedmice u podcastu Oslobođenja poručio Čoviću da opstrukcijom Južne interkonekcije jača ruski utjecaj u Bosni i Hercegovini.

Advokati: Trump nema para za žalbu na kaznu od 454 miliona

Bivši predsjednik Donald Trump pred vrhovnim sudom države New York, 11. januara 2024.
Bivši predsjednik Donald Trump pred vrhovnim sudom države New York, 11. januara 2024.

Pažljivo građeni imidž Donalda Trumpa kao "samostvorenog" tajkuna pretrpio je ponižavajući udarac kada su njegovi advokati u ponedjeljak priznali da on nema dovoljno gotovine da uloži žalbu na kaznu od 464 miliona dolara zbog finansijskih prevara, odnosno "napuhavanja" vrijednosti svoje imovine.

Trump - koji je republikanski kandidat na novembarskim predsjedničkim izborima u SAD - namjerava da se žali na presudu građanskog suda u New Yorku donijetu u februaru, što bi automatski zaustavilo sprovođenje sudske odluke.

Međutim, prvo mora da položi novac na račun apelacionog suda ili položi garanciju na puni iznos, a 30 osiguravajućih kompanija je odbilo njegove zahtjeve da mu pomognu, naveli su advokati u novom sudskom podnesku.

Trumpovi problemi da prikupi gotovinu otvaraju mogućnost da bi država New York mogla da počne zaplijenu imovine bivšeg predsjednika već narednog ponedeljka ukoliko sud ne pristane na odlaganje izvršenja presude.

"Optuženi su se suočili sa nepremostivim teškoćama u dobijanju bankovne garancije na puni iznos od 464 miliona dolara kako bi podneli žalbu", naveo je advokat Trump organizacije Alan Garten u sudskom podnesku.

Sudija Arthur Engoron prošlog meseca je presudio da su Trump i njegova kompanija nezakonito preuveličavali vrijednost svog bogatstva i manipulisali vrednošću imovine kako bi dobili povoljne kredite od banaka i povoljne uslove od osiguravajućih kompanija.

Uz kamate, Trump duguje državi New York 456,8 miliona dolara. Ukupno, on i drugi optuženi među kojima su direktori njegove kompanije duguju 467,3 miliona. Da bi dobili bankovnu garanciju, od njih se zahtijeva da polože kolateral u vrijednosti od 557 miliona dolara, naveli su Trumpovi advokati.

Trump je prošlog mjeseca uspio da prikupi novac za odvojenu garanciju na sumu od 91,6 miliona, dok se žali na presudu po tužbi njujorške spisateljice E. Jean Caroll, koja ga je tužila za seksualni napad i defamaciju.

Kolumnistkinja E. Jean Caroll ispred federalne sudnice na Manhattanu, 26. januara 2024. (Foto: Rojters/Brendan Mcdermid)
Kolumnistkinja E. Jean Caroll ispred federalne sudnice na Manhattanu, 26. januara 2024. (Foto: Rojters/Brendan Mcdermid)

Međutim, njegovi advokati kažu da vodeće firme koje pružaju garancije imaju unutrašnju politiku da ne primaju nekretnine kao kolateral u slučajevima finansijskih prevara, a mnoge ne žele da pređu granicu od 100 miliona dolara.

Zato je jedina opcija za Trumpa da plati u gotovini, ili ekvivalentu gotovine, garanciju na traženi iznos. Trump je u aprilu 2023, kada je davao iskaz u istom slučaju, rekao da ima "znatno više od 400 miliona dolara u kešu", ali je do tada već razvio reputaciju osobe koja preuveličava svoje bogatstvo.

Zatim je od apelacionog suda tražio da odloži rok za polaganje garancije, dok se ne sasluša njegova žalba, navodeći da je vrijednost njegovog carstva nekretnina daleko veća od sume koju duguje.

Također je zatražio da položi garanciju u manjem iznosu, ali je glavna tužiteljica New Yorka Letitia James uložila prigovor, navodeći da će Trump "pokušati da izbjegne sprovođenje sudske odluke, ili da ga oteža."

Čak i uz pruženu garanciju, Trump bi morao da plaća velike kamate tokom procesa žalbe koji bi mogao da traje godinama, osim ako ne položi punu sumu kazne na sudski račun.

Kritike na račun posmatrača iz RS-a na ruskim izborima

Kritike na račun posmatrača iz RS-a na ruskim izborima
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:03 0:00

BiH je među rijetkim europskim zemljama koja je poslala svoje posmatrače na izbore u Rusiju, a bila su to trojica članova srpskih stranaka iz BiH. Posmatrači iz RS-a smatraju da se njihovom posjetom Rusiji razvijaju rusko-srpski odnosi, dok profesori međunarodnog prava vide štetu isključivo za BiH.

Nova studija: Pacijenti sa Havana sindromom nemaju oštećenja mozga

Američka ambasada u Havani na Kubi, fotografisana 4. januara 2023. godine. (Foto: AP Photo/Ismael Francisco)
Američka ambasada u Havani na Kubi, fotografisana 4. januara 2023. godine. (Foto: AP Photo/Ismael Francisco)

Niz naprednih testova nije otkrio povrede ili oštećenje mozga među američkim diplomatama i drugim državnim službenicima koji pate od misterioznih zdravstvenih problema, nekada nazvanih Havana sindrom, saopštili su istraživači u ponedjeljak.

Gotovo petogodišnja studija Nacionalnog instituta za zdravlje ne nudi objašnjenje za simptome, uključujući glavobolje, probleme sa ravnotežom i poteškoće sa razmišljanjem i spavanjem. Oni su prvi put prijavljeni na Kubi 2016. godine, a kasnije su ih prijavile stotine Amerikanaca iz različitih zemalja.

Ipak, to je u suprotnosti sa nekim ranijim nalazima koji su istakli spektar povreda mozga kod ljudi koji su doživjeli ono što State Department sada naziva "anomalnim zdravstvenim incidentima".

"Ove osobe imaju stvarne simptome i prolaze kroz veoma teško vrijeme", rekao je doktor Leighton Chan, šef rehabilitacijske medicine Nacionalnog instituta, koji je pomogao u vođenju istraživanja. "Mogu biti prilično snažni, onesposobljavajući i teški za liječenje."

Ipak, sofisticirani skenovi magnetne rezonance nisu otkrili značajne razlike u volumenu, strukturi ili bijeloj materiji mozga – što su znakovi povreda ili oštećenja - kada su pacijenti sa Havana sindromom poređeni sa zdravim državnim radnicima na sličnim poslovima, uključujući i u istim ambasadama. Nije bilo značajnih razlika ni u kognitivnim i drugim testovima, prema nalazima objavljenim u Žurnalu Američkog medicinskog udruženja.

Iako to nije moglo isključiti prolazne povrede kada su simptomi počeli, istraživači su rekli da je dobra vijest što nisu mogli uočiti dugoročne markere na snimcima mozga koji su tipični nakon traume ili moždanog udara.

To bi "trebala biti neka sigurnost za pacijente", rekao je koautor studije Louis French, neuropsiholog iz Nacionalnog vojnog medicinskog centra Walter Reed koji liječi Havana sindrom. "Omogućava nam da se fokusiramo na ovdje i sada, da vratimo ljude tamo gdje bi trebali biti."

Učesnici studije sa Havana sindromom prijavili su više umora, posttraumatskih simptoma stresa i depresije od drugih.

Ovo istraživanje je najnovije u nastojanju da se razotkrije misterija koja je počela kada su službenici američke ambasade na Kubi počeli tražiti medicinsku pomoć zbog gubitka sluha i zvonjenja u ušima, nakon što su prijavili da su iznenada čuli čudne zvukove.

U početku je postojala zabrinutost da je Rusija ili neka druga zemlja možda koristila neki oblik usmjerene energije za napad na Amerikance. Ali prošle godine, američke obavještajne agencije navele su da nema znakova umiješanosti stranih neprijatelja i da se čini da većina slučajeva ima različite uzroke, od nedijagnostifikovanih bolesti do faktora iz životne sredine.

Neki pacijenti su optužili vladu da odbacuje njihove bolesti, a dio naučne javnosti poziva na dodatna istraživanja radi bolje pripreme za narednu takvu zdravstvenu misteriju.

Studija Nacionalnog instituta za zdravlje obuhvatila je više od 80 pacijenata, a cilj joj nije bio da utvrdi vjerovatnoću da je izvor simptoma neko oružje. Chan kaže da nalazi nisu u suprotnosti za zaključcima obavještajnih agencija.

Biden poručio Netanjahuu da bi izraelska ofanziva na Rafah bila greška

Arhiv - Susret Bidena i Netanjahua u Tel Avivu 18. oktobra 2023.
Arhiv - Susret Bidena i Netanjahua u Tel Avivu 18. oktobra 2023.

Američki predsjednik Joe Biden i izraelski premijer Benjamin Netanjahu razgovarali su telefonom u ponedjeljak, prvi put poslije više od mjesec dana, dok se produbljuju podjele između saveznika zbog krize u Gazi i izraelskih postupaka u ratu.

"Predsjednik Biden razgovarao je sa premijerom Netanjahuom o najnovijem razvoju događaja u Izraelu i Gazi, uključujući situaciju u Rafi i napore da se poveća humanitarna pomoć Gazi", saopšteno je iz Bijele kuće.

Savjetnik za nacionalnu bezbjednost Jake Sullivan rekao je da je Biden prenio izraelskom premijeru da je duboko zabrinut zbog planova za kopnenu operaciju u Gazi i da bi ofanziva bila greška.

"Anarhija vlada u područjima koja je izraaelska vojska raščistila, ali nije stabilizovala" i humanitarna kriza bi se pogoršala ako bi Izrael izvršio ofanzivu u Rafahu, rekao je Sullivan sumirajući Bidenovu poruku Netanjahuu.

Netanjahu se saglasio sa Bidenovim zahtjevom da pošalje delegaciju visokih zvaničnika u Washington na razgovore o planovima i mogućem "alternativnom pristupu", rekao je Sullivan.

Razgovor dvojice lidera je opisao kao "poslovan" i dodao da nije naprasno prekinut. Istakao je i da je Bajden podržao izraelske napore da uništi Hamas koji je napao izraelsku teritoriju 7. oktobra.

Netanjahu je u saopštenju naveo da je sa Bidenom razgovarao o riješenosti Izraela da dostigne sve ciljeve u ratu: eliminiše Hamas, oslobodi sve taoce i osigura da Gaza više ne predstavlja prijetnju po Izrael.

To će biti urađeno "dok se obezbjeđuje neophodna humanitarna pomoć koja doprinosi postizanju tih ciljeva", naveo je izraelski premijer.

Bajden i Netanjahu su razgovarali nakon što su republikanci u Washingtonu i izraelski zvaničnici osudili govor lidera demokrata u Senatu Chucka Schumera koji je oštro kritikovao poteze izraelskog premijera u ratu u Gazi i pozvao na održavanje izbora u Izraelu. Schumer je optužen da je prekršio nepisano pravilo da se ne miješa u unutrašnju politiku bliskog saveznika.

Biden nije podržao Schumerov poziv na izbore, ali ga je pohvalio zbog "dobrog govora" koji odražava zabrinutost mnogih Amerikanaca.

Bijela kuća je skeptična u pogledu Netanjahuovih planova da izvede operaciju u južnom gradu Rafah, gdje se sklonilo više od milion raseljenih Palestinaca, dok Izrael pokušava da eliminiše Hamas poslije smrtonosnog napada na izraelsku teritoriju 7. oktobra.

Bidenova administracija upozorila je Izrael da neće podržati tu operaciju bez kredibilnog plana da se osigura bezbjednost nevinih palestinskih civila.

Izrael, kako navode zvaničnici Bijele kuće, nije još iznio taj plan.

Dvojica lidera razgovarala su u trenutku kada je Svjetski program za hranu upozorio na humanitarnu katastrofu u Gazi.

Naveo je da je u sjevernoj Gazi "gladovanje neminovno" i da bi dodatna eskalacija u ratu mogla da dovede polovinu populacije u enklavi do ivice izgladnjivanja.

Netanjahu je u nedjelju osudio kritike iz Amerike i naveo da su pozivi na nove izbore neprihvatljivi.

U intervjuu za Fox News je rekao da Izrael nikada ne bi pozvao na nove izbore u Americi poslije terorističkih napada 11. septembra 2001. godine.

"Nismo banana republika. Građani u Izraelu će odlučiti kada će ići na nove izbore i koga će izabrati, i to nam neće biti nametnuto", poručio je Netanjahu.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG