Njegova administracija pokušava da projektuje osjećaj stabilnosti dok se suočava sa kolapsom banaka i visokom inflacijom.

Biden u novoj anketi ima rejting oko 38 odsto, dok je u februaru bio na 45 odsto popularnosti, a u januaru na 41 odsto.

Njegov rejting je dostigao najnižu tačku tokom prošlog jula - 36 odsto, kada su porasli troškovi za benzin, hranu i drugo.

Odgovori ispitanika u anketi sugerišu da javnost ima pomiješana osjećanja o Bidenu, za koga se očekuje da objavi kandidaturu za reizbor na ljeto.

Biden je preduzeo ambiciozne korake da podstakne američku ekonomiju, prije svega paketom pomoći od 1,9 milijardi dolara tokom koronavirusa, infrastruktrunim investicijama, podrškom za proširenje zdravstvenog osiguranja, borbom protiv klimatskih promjena.

Ali, dosta toga podrazumijeva višegodišnje investicije koje tek treba da se realizuju, a građani se sada suočavaju sa inflacijom od 6 odsto i krahom banaka.

Oko 31 odsto ispitanika odobrava Bidenovo upravljanje ekonomijom, što ie otprilike na nivou od prošle godine. Ekonomija je Bidenova slaba tačka od kraja 2021. kada je počela da raste inflacija - za koju je administracija tada uvjeravala da je trenutna.

Među onima koji odobravaju Bidenovu ekonomsku politiku većina su demokrate, 63 odsto. Prema istraživanju, najmanju podršku Bidenu daju demokrate mlađe od 45 godina, a republikanci po malo kojoj tački odobravaju politiku aktuelnog predsjednika.

Četvrtina Amerikanaca smatra da je nacionalna ekonomija dobra ili da se zemlja kreće u pravom smjeru, pokazuje anketa.

Bidenovu spoljnu politiku i borbu protiv klimatskih promjena odobrava oko 40 odsto ispitanika.

Porota se redovno sastaje ponedjeljkom i srijedom kako bi razmotrila dokaze u jednoj od mnogih pravnih istraga oko bivšeg predsjednika koji je kandidovao za republikansku predsjedničku nominaciju 2024. godine.

Ured okružnog tužioca Menhetna Alvina Bragga istražuje plaćenih 130.000 dolara porno zvijezdi Stormy Daniels u posljednjim sedmicama Trumpove predizborne kampanje 2016. Trampov bivši savjetnik Michael Cohen rekao je da je izvršio uplatu po Trumpovom nalogu kako bi kupio njenu šutnju o Trumpovoj vanbračnoj aferi.

Trump je negirao da se afera dogodila, a drugi su rekli da je Cohen djelovao na svoju ruku.

Obezbjeđenje je bilo visoko oko zgrade suda u kojoj se sastajala velika porota. U utorak, dan kada je Trump predvidio da će biti uhapšen, nije se ništa dogodilo.

Otprilike polovina Amerikanaca vjeruje da je njujorška istraga politički motivirana, ali velika većina smatra vjerodostojnim da je platio tajni novac porno zvijezdi, prema istraživanju javnog mnijenja Reuters/Ipsos zaključenom u utorak.

Cohen je otišao u zatvor nakon što je priznao krivicu po federalnim optužbama koje su proizašle iz isplate, ali tužioci u tom slučaju nisu optužili Trumpa. Manhattan je nekoliko puta pokretao i zaustavljao vlastitu istragu o ovom pitanju.

Ako bi optužnica bila podignuta, Trump bi morao otputovati u New York iz svog doma na Floridi na snimanje i uzimanje otisaka prstiju. Zvaničnici sigurnosti se pripremaju za moguće nemire, ali do sada je malo Trumpovih pristalica poslušalo njegov poziv na proteste.

Velika porota je u ponedeljak saslušala svedoka, advokata Roberta Costella, koji je rekao da je Cohen djelovao na svoju ruku. Cohen je javno rekao da ga je Trump uputio da izvrši isplate i dva puta se pojavio pred velikom porotom.

Trumpovi kolege republikanci kritizirali su istragu Bragga, demokrate, kao politički motiviranu.

Republikanci u Predstavničkom domu pokrenuli su u ponedjeljak istragu o Braggovom uredu pismom tražeći komunikacije, dokumente i svjedočenje u vezi s tim naporima. Braggova kancelarija je saopštila da to neće uticati na njen rad.

Trump i njegovi politički saveznici također se suočavaju s dvije krivične istrage, jednoj u Georgiji i jednoj od strane savezne vlade, koje proizlaze iz njihovih pokušaja da ponište njegov poraz na predsjedničkim izborima 2020.

On se također suočava s još jednom federalnom istragom o njegovom postupanju s osjetljivim vladinim dokumentima nakon što je napustio funkciju, dvije istrage u New Yorku o njegovoj poslovnoj praksi i slučajem klevete od strane žene koja tvrdi da ju je silovao 1990-ih, što Trump poriče.

Trump je više puta izbjegao pravnu opasnost. U Bijeloj kući je izdržao dva pokušaja Kongresa da ga smijeni sa funkcije, kao i višegodišnju istragu o kontaktima njegove kampanje s Rusijom 2016.

Prvobitni plan bio je da se Ukrajini pošalje 31 noviji model tenka - M1A2 Abrams - čija bi proizvodnja i isporuka trajali godinu do dvije.

Međutim, zvaničnici kažu da je donijeta odluka da se, poslije remonta, pošalje starija verzija M1A1, iz skladišta američke vojske. Zvaničnici navode i da će ukrajinski vojnici lakše naučiti kako da koriste i održavaju Abrams M1A1, dok nastavljaju da pružaju otpor ruskoj invaziji.

„Ideja je da ovo važno sredstvo za borbu bude u rukama Ukrajinaca što je prije moguće”, izjavio je brigadni general Patrick Ryder, portparol Pentagona.

Bidenova administracija u januaru je objavila da će poslati tenkove u Ukrajinu - nakon što je mjesecima insistirala na tome da su suviše komplikovani i suviše teški za upravljanje i održavanje.

Odluka je bila dio šireg političkog manevra koji je otvorio vrata Njemačkoj da saopšti da će poslati svoje tenkove Leopard 2 u Ukrajinu, i omogućio Poljskoj i drugim saveznicama Ukrajine da učine isto.

Na konferenciji za novinare u Pentagonu, Ryder je izjavio da će tenkovi proći remont i biti spremni za bitku u Ukrajini, ali je odbio da kaže gde će se taj posao obavljati.

Također nije poznato kada će SAD početi da obučavaju ukrajinske vojnike kako da koriste, održavaju i popravljaju tenkove. Ideja je da se obuka vojnika održi u isto vrijeme kad i remont tenkova, tako da i jedni i drugi budu spremni za bitku u isto vrijeme, kasnije ove godine, izjavili su američki zvaničnici koji su željeli da ostanu anonimni.

Pentagon će također morati da se postara da ukrajinske snage imaju adekvatan lanac snabdijevanja kako bi mogli da dobiju sve potrebne dijelove da bi mogli da nastave da koriste tenkove.

Na pitanje o vremenu isporuke tenkova, Ryder je rekao da su Abrams tenkovi deo srednjoročne i dugoročne vojne podrške koju SAD pružaju Ukrajini.

Ruske i ukrajinske snage do sada su bile pretežno izjednačene, razmjenjujući kontrolu nad manjim dijelovima teritorije tokom zime.

Najžešće bitke vode se u istočnom regionu Donjeck, gdje Rusija nastoji da osvoji grad Bahmut, gdje je suočena sa žestokom ukrajinskom odbranom. Međutim, očekuje se da će obje strane pokrenuti intenzivniju ofanzivu na proljeće.

U zajedničkom saopštenju na kraju Xijeve državne posjete Moskvi, dvojica lidera su upozorila da ne treba preduzimati bilo koje korake koji bi sukob u Ukrajini odveli u "nekontrolisanu fazu", i dodali da nema pobjednika u nuklearnom ratu.

Putin je upozorio zapadne sile da se bore "do posljednjeg Ukrajinca", dok je Xi naglasio "neutralnu politiku" Kine prema Ukrajini i pozvao na dijalog.

"Vjerujemo da su mnoge odredbe mirovnog plana koji je iznijela Kina u skladu sa ruskim pristupom i mogu da se uzmu kao osnova za mirno rješenje, kada za to bude postojala spremnost na Zapadu i u Kijevu. Međutim, za sada ne vidimo takvu spremnost na njihovoj strani", rekao je Putin.

Tokom prvog dana razgovora u Moskvi, ruski i kineski lideri su imali "temeljnu razmjenu mišljenja", a tema je bila i mirovni plan Pekinga za Ukrajinu, saopšteno je iz Kremlja.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov odbio je da iznese više detalja i najavio da će više biti rečeno u saopštenju nakon sastanka dvojice lidera tokom dana.

"Došlo je do veoma temeljne razmjene mišljenja, ozbiljnog razgovora u neformalnom delu", rekao je Peskov i dodao da su dva lidera razgovarala o prijedlogu Kine - dokumentu od 12 tačaka koji poziva na deeskalaciju i eventualni prekid vatre u Ukrajini.

Putin je u ponedjeljak rekao da je pažljivo proučio kineske ideje, da ih posmatra s poštovanjem i da će o njima razgovarati sa Xijem.

Kineski dokument postavlja neke opšte principe, ali ne sadrži detaljan plan kako da se okonča rat, koji traje više od godinu dana.

SAD su taj plan odbacile jer je Kina odbila da osudi rusku agresiju i smatraju da bi svaki prekid vatre koji bi sada proizašao iz toga, samo utvrdio rusku teritorijalnu dobit i dao Putinovoj vojsci više vremena da se pregrupiše.

Xi je u utorak rekao da je pozvao Putina da poseti Kinu kasnije ove godine.

Putin je također poslao signal zapadnim liderima o tome da je prijateljstvo Rusije i Kine - neograničeno.

Putin je izjavio da "sa poštovanjem" gleda na mirovni plan Pekinga.
Međutim, plan nema velike šanse da bude usvojen u svom predloženom obliku jer ne zadovoljava ključni zahtjev ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da se Rusija povuče iz Ukrajine, uz poštovanje njenih međunarodno priznatih granica.

Zahtjev se odnosi i na povlačenje Rusije sa Krimskog poluostrva, koje je Moskva ilegalno anektirala 2014. godine, i istočnih ukrajinskih regiona na koje su ruske snage izvršile invaziju u februaru prošle godine.

Trodnevna posjeta kineskog lidera Moskvi pruža i Xiju i Putinu priliku da javno pokažu svoje parnerstvo i suprotstavljanje onome što obje zemlje vide kao američku dominaciju u svjetskoj politici.

Sve jače savezništvo Kine i Rusije omogućava i ekonomske dogovore, kao što je isporuka ruske nafte i prirodnog gasa Kini u vrijeme kada su SAD i zapadni saveznici uveli široke sankcije da bi ograničili poslovne transakcije Rusije u inostranstvu, kao kaznu zbog njene invazije na Ukrajinu.

U uvodnim komentarima prije razgovora iza zatvorenih vrata, Putin je izjavio da Rusija "pomalo zavidi" Kini na ubrzanom razvoju proteklih decenija, što joj je omogućilo da postane druga najveća ekonomija svijeta poslije Sjedinjenih Država.

Xi je, pak, hvalio Putina i predviduo da će ga Rusi ponovo izabrati za svog lidera sljedeće godine. "Pod vašim snažnim liderstvom, Rusija je načinila velike korake u svom prosperitetnom razvoju", rekao je kineski predsjednik.

Tokom večere u ponedjeljak, Putin će vjerovatno pružiti Xiju "detaljno objašnjenje" poteza Moskve u Ukrajini, najavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Širi razgovori o nizu tema predviđeni su za utorak i u njima će učestvovati zvaničnici obje zemlje, dodao je Peskov.

Iako je Putin javno pozvao Xija u posjetu prije više mjeseci, simboliku posjete je iskomplikovala potjernica Međunarodnog krivičnog suda u Hagu za Putinom prošle nedjelje zbog deportacije djece iz Ukrajine u Rusiju.

Moskva demantuje da ilegalno deportuje djecu, navodeći da je riječ o siročadi koja treba da bude zaštićena. Rusija je otvorila krivičnu istragu protiv tužioca i sudija Međunarodnog suda, a Peking ocijenio da nalog za hapšenje Putina odražava dvostruke standarde.