Striktni pregovarački okvir za Tursku ne znači postroženje, dakle izmjenu pregovaračkog okvira za Hrvatsku, podsjeća povjerenik za proširenje.
Turska bi mogla početi pregovore 3. listopada, do tada bi trebala ispuniti još nekoliko znanih uvjeta usvajanjem zakona, pregovarački je proces otvoren i ne mora se neizostavno završiti ulaskom zemlje u Uniju. Ovo je, objavljujući neke elemente Komisijinog prijedloga pregovaračkog okvira za Tursku, izjavio povjerenik za proširenje Olli Rehn.
Rehn, kao i europske članice, ne vjeruje da se ulazak Turske može dogoditi prije 2014. godine ili početka novog srednjoročnog proračunskog razdoblja. Proširenja se po pravilu događaju na njihovom početku.
Obrađujući sklisku temu Turske povjerenik se dotakao i drugog kandidata, Hrvatske. Hrvatska je inače među novinarima u Bruxellesu zaboravljena tema; kada se govori o proširenju spominju se ili Rumunjska i Bugarska ili Turska.
Novinari su povjerenika pitali sljedeće: 'turski su uvjeti izgleda rigorozniji od hrvatskih, znači li to da će se mijenjati hrvatski okvir?' I, 'možete li zamisliti situaciju da turski pregovori startaju prije hrvatskih?'
Povjerenikov je odgovor jednostavan: 'Ne vidim da ima bilo kakva veza između ove dvije zemlje; naš su princip odnosi s kandidatskim zemljama temeljeni na vrijednostima i dosezima svake pojedine kandidatske zemlje'.
'U slučaju Hrvatske' - Rehn to ponavlja poput pokvarene gramofonske ploče – 's moje točke gledišta postoji razlog za razumni optimizam hoće li Hrvatska biti u stanju dokazati punu suradnju s haaškim sudom u idućih nekoliko mjeseci'; ali, naglasio je povjerenik, 'to zaista ovisi o Hrvatskoj i političkoj volji u Hrvatskoj'. 'Jednom kada je Hrvatska spremna - potvrđujući to punom suradnjom - počet ćemo pregovore doslovno istoga ili idućeg dana u kojem je dokazan ovaj kritični preduvjet'.
A što se izmjene pregovaračkog okvira tiče, ona ne dolazi u obzir i za njega nema potrebe. Okvir je izglasan, utvrđen, EU je njime potvrdila da je spremna za pregovore i da čeka Hrvatsku.
Hrvatski pregovarački okvir sadrži dragocjenu rečenicu – takva vjerojatno neće preživjeti raspravu u državama članicama o okviru za turske pregovore – a to je da je 'krajnji cilj pregovora ulazak Hrvatske u Uniju'. Za Tursku je to rečeno drugačije, pregovori nemaju striktno definiran kraj.
Takozvani benchmarking, uvjetovanje napretka u pregovorima provedbom prihvaćenih obaveza, Hrvatskoj se može pokazati dodatnim poticajem za brže, kvalitetnije reforme.