Linkovi

Zašto je svijetu važno ukrajinsko žito


Dogovor o ukrajinskom žitu
Dogovor o ukrajinskom žitu

Rusija je suspendovala ratni sporazum osmišljen da se žito iz Ukrajine prebaci u dijelove svijeta gdje su milioni gladni.

Crnomorska inicijativa za žito, uz posredovanje UN-a i Turske, dozvolila je izvoz 36,2 miliona tona hrane iz Ukrajine od avgusta, više od polovine u zemlje u razvoju, prema Zajedničkom koordinacionom centru u Istanbulu.

Glavni ekonomista Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu Maximo Torero rekao je prošle sedmice da bi kraj sporazuma značio "novi skok za sigurno" u cijenama hrane - iako je nejasno koliko će trajati.

Neki analitičari ne predviđaju trajni rast cijene robe kao što je pšenica jer u svijetu ima dovoljno žitarica. Ali mnoge zemlje se već bore s visokim cijenama lokalne hrane, koje potpiruju glad.

ŠTA JE DOGOVOR O ŽITU?

Ukrajina i Rusija potpisale su odvojene sporazume u julu 2022., kojim su ponovo otvorene tri ukrajinske crnomorske luke koje su bile blokirane mjesecima nakon invazije Moskve. Drugi je omogućio kretanje ruske hrane i đubriva usred zapadnih sankcija.

Obje zemlje su glavni dobavljači pšenice, ječma, suncokretovog ulja i drugih pristupačnih prehrambenih proizvoda na koje se oslanjaju Afrika, Bliski istok i dijelovi Azije. Ukrajina je takođe veliki izvoznik kukuruza, a Rusija đubriva – drugih kritičnih dijelova lanca ishrane.

Prekinute isporuke iz Ukrajine, nazvane „svjetskom korpom“, pogoršale su globalnu prehrambenu krizu i izazvale porast cijena žitarica širom svijeta.

Sporazum je dao garancije da brodovi neće biti napadnuti dok ulaze i izlaze iz ukrajinskih luka. Plovila su provjerili ruski, ukrajinski, UN i turski zvaničnici kako bi bili sigurni da nose samo hranu.

Zamišljen da se produžava svaka četiri mjeseca, sporazum je pozdravljen kao svjetionik nade i obnavljan je tri puta - posljednja dva na samo dva mjeseca, jer je Rusija insistirala da se njen izvoz obustavlja, uprkos tome što Moskva isporučuje rekordne količine pšenice.

Nijedan novi brod se nije pridružio inicijativi od 27. juna, a Ukrajina krivi Moskvu. Posljednji brod je napustio Ukrajinu u nedjelju.

ŠTA JE POSTIGNUTO?

Sporazum je pomogao u snižavanju globalnih cijena prehrambenih proizvoda poput pšenice koje su dostigle rekordne vrijednosti nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu.

Nakon što je postignut dogovor o žitu, Svjetski program za hranu vratio je glavnog dobavljača, omogućivši 725.000 metričkih tona humanitarne pomoći u hrani da napusti Ukrajinu i stigne do zemalja na ivici gladi, uključujući Etiopiju, Afganistan i Jemen.

“Prilično je jedinstvena pojava da se dvije zaraćene strane i dva posrednika dogovore da uspostave ovu vrstu koridora za dostavljanje humanitarnih proizvoda do tržišta kojima je to najpotrebnije”, rekao je John Stawpert, viši menadžer životnu sredinu i trgovinu za Međunarodnu brodarsku komoru, koja predstavlja 80% svjetske komercijalne flote.

Nakon što je Rusija izašla iz sporazuma, cijene pšenice na trgovanju u Chicagu porasle su u ponedjeljak za oko 3 posto.

ZAŠTO JE RUSIJA RASKINULA DOGOVOR?

Rusija je saopćila da želi okončanje sankcija Ruskoj poljoprivrednoj banci i ograničenja u transportu i osiguranju za koja Moskva insistira da ometaju njen izvoz poljoprivrednih proizvoda.

Neke kompanije su bile oprezne u poslovanju s Rusijom zbog sankcija, ali zapadni saveznici su dali uvjeravanja da su hrana i đubrivo izuzeti.

"Nije neuobičajeno u ovakvim situacijama da zemlje koriste sve poluge koje imaju da pokušaju da promijene režime sankcija", rekao je Simon Evenett, profesor međunarodne trgovine i ekonomskog razvoja na Univerzitetu St. Gallen u Švicarskoj.

Rusija se takođe žalila da obaveza da svoj amonijak, ključnu komponentu đubriva, doprema u ukrajinsku luku za izvoz, nikada nije počela u okviru sporazuma. To je tačno, ali UN kažu da je naftovod oštećen u borbama.

"Nažalost, dio crnomorskih sporazuma koji se odnosi na Rusiju nije ispunjen", rekao je u ponedjeljak portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Generalni sekretar UN-a Antonio Gutereš poslao je prošle sedmice pismo ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu u kojem predlaže da se olakšaju transakcije preko poljoprivredne banke, rekao je portparol.

Ruske "tvrdnje da njen poljoprivredni sektor pati suprostavljene su realnošću" jer su proizvodnja i izvoz porasli od prije rata, rekla je Caitlin Welsh, direktorica Globalnog programa sigurnosti hrane i vode u Centru za strateške i međunarodne studije.

Rusija je izvezla rekordnih 45,5 miliona metričkih tona pšenice u trgovinskoj godini 2022-2023, uz još jedan rekord od 47,5 miliona metričkih tona koji se očekuje u 2023-2024, prema procjenama američkog Ministarstva poljoprivrede.

Kamioni natovareni zrnom ječma na polju tokom žetve u oblasti Odesa, Ukrajina, 23. juna 2023. REUTERS/Nina Liashonok
Kamioni natovareni zrnom ječma na polju tokom žetve u oblasti Odesa, Ukrajina, 23. juna 2023. REUTERS/Nina Liashonok

KO JE POGOĐEN?

Međunarodni komitet spašavanja naziva dogovor o žitu "putem spasa za 79 zemalja i 349 miliona ljudi na prvoj liniji nesigurnosti hrane".

"Ključno je da se sporazum produži na duži rok kako bi se stvorila određena predvidljivost i stabilnost", rekao je Shashwat Saraf, regionalni direktor grupe za hitne slučajeve za istočnu Afriku, gdje su i teške suše i poplave uništile usjeve.

Dok bi se globalne cijene žitarica mogle stabilizirati, zemlje koje zavise od uvezene hrane, od Libana do Egipta, mogle bi na neko vrijeme doživjeti rast troškova ako treba da pronađu dobavljače koji su udaljeniji, kažu analitičari.

To će povećati troškove za zemlje koje su također doživjele slabljenje njihove valute i rast duga jer isporuku hrane plaćaju u dolarima.

Za zemlje i ljude s niskim dohotkom hrana će "biti manje pristupačna", rekao je novinarima prošle sedmice glavni ekonomista Svjetskog programa za hranu Arif Husain.

ŠTA SA UKRAJINOM?

Ukrajinska ekonomija zavisi od poljoprivrede, a prije rata 75% njenog izvoza žitarica išlo je preko Crnog mora.

Svoju hranu može slati kopnom ili rijekom kroz Evropu, ali te rute mogu podnijeti manje količine u poređenju sa morskim pošiljkama i njihova upotreba je izazvala gnjev u susjednim zemljama.

Bez obzira na to, Ukrajinsko udruženje za žito želi da pošalje više žitarica kroz rijeku Dunav u susjedne rumunske crnomorske luke, rekavši da je moguće udvostručiti mjesečni izvoz duž te rute na 4 miliona metričkih tona.

Ukrajinske isporuke pšenice pale su za više od 40% u odnosu na predratni prosjek, a USDA očekuje 10,5 miliona metričkih tona izvezenih u narednoj godini.

Ukrajina je optužila Rusiju da usporava inspekcije brodova. U kombinaciji s tim da nije bilo novih brodova koji su se pridružili naporima, to je dovelo do pada izvoza sa rekordnih 4,2 miliona metričkih tona u oktobru na 2 miliona u junu.

ŠTA JOŠ UTJEČE NA SNABDEVANJE HRANOM?


Posljedice pandemije, sukoba, ekonomske krize, suše i drugih klimatskih faktora utiču na sposobnost ljudi da imaju dovoljno hrane.

Postoji 45 zemalja kojima je potrebna pomoć u hrani, navodi Organizacija za hranu i poljoprivredu u julskom izvještaju. Visoke domaće cijene hrane izazivaju glad u većini tih zemalja, uključujući Haiti, Ukrajinu, Venecuelu i nekoliko u Africi i Aziji.

Iako suša takođe može biti problem za glavne dobavljače žitarica, analitičari vide da druge zemlje proizvode dovoljno žitarica za protivtežu gubicima iz Ukrajine.

Pored ogromnog ruskog izvoza, Evropa i Argentina povećavaju isporuku pšenice, dok je Brazil doživio vrhunsku godinu za kukuruz.

„Ova tržišta se prilagođavaju i proizvođači se prilagođavaju – i tržišta pšenice i kukuruza su se prilagodila vrlo, vrlo brzo“, rekao je Peter Meyer, šef analitike žitarica u S&P Global Commodity Insights.

XS
SM
MD
LG