Kateryna Velnychuk je popodne spavala kada je eksplozija razbila prozore njenog stana u prizemlju, prskajući gelerima koji su probili rupe kroz njene zidove i ormare.
Ruska vođena bomba eksplodirala je u dvorištu ispred petospratne zgrade iz sovjetskog doba, pri čemu je ubila poštara. Dok joj se stan punio gustim, mliječnim dimom, 22-godišnjakinja se okrenula i vidjela krv kako teče iz glave njenog dečka Vladislava.
"Kako smo živjeli...u ratnom stanju, u ovom trenutku nije bilo osjećaja straha", rekla je Velnychuk. „Samo razumijete da je došlo do eksplozije. Jedina misao u tvojoj glavi je 'Nadam se da ćemo preživjeti'."
Kako je Rusija intenzivirala svoju vazdušnu kampanju protiv Ukrajine u posljednjih mesec dana, udarajući na njenu energetsku infrastrukturu i urbana područja, nijedan veći grad nije teže pogođen od Harkova.
Samo 30 km od ruske granice na sjeveroistoku Ukrajine, Harkov je već bio najizloženiji raketnim napadima i bombardovanju.
Ali presušivanje vojne podrške Zapada posljednjih mjeseci – budući da je vitalni paket američke vojne pomoći zaglavio u Kongresu usred republikanskog otpora – ostavio je Harkov još opasnije nezaštićenim.
„Imamo katastrofalan nedostatak sistema protivvazdušne odbrane“, rekao je guverner Oleh Synehubov za Reuters, stojeći na ogromnom centralnom trgu grada, Trgu slobode. "Ne samo u regiji Harkov, već u cijeloj zemlji. Posebno u regiji Harkov."
Grad je toliko blizu granice da ruske rakete mogu doći do cilja za manje od minute. Razmiještanje dragocjene ukrajinske protuzračne odbrane, kao što su raketni sistemi zemlja-vazduh američke proizvodnje Patriot, koji su visokovrijedni ciljevi za ruske zračne napade, mora se obaviti opreznije tako blizu neprijateljskih linija, kažu zvaničnici.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je hitno zatražio više zaliha protivvazdušne odbrane sa Zapada, rekao je ove sedmice da je gotovo četvrtina Harkova uništena.
On je optužio Rusiju da pokušava da pretvori grad - u kojem je prije rata živjelo 2 miliona ljudi - u ruševine, otvarajući put svojim trupama za napredovanje. Rekao je da će ukrajinska vojska odbiti svaku takvu ofanzivu.
Bombardovanja dolaze kada se zamah na bojnom polju pomjerio u korist Rusije, više od dvije godine otkako je započela svoju invaziju u februaru 2022. godine.
Rusija poriče da je ciljala civile i kaže da je energetski sistem Ukrajine legitiman vojni cilj. Rusko ministarstvo odbrane nije odmah odgovorilo na zahtjev za komentarom ove priče.
Reuters je intervjuisao 15 civila u Harkovu koji su izrazili odlučnost da ostanu u svojim kućama uprkos napadima - iako su dvojica od njih označila sumornu situaciju na frontu kao stvarnu zabrinutost.
Najmanje 10 projektila palo je u četvrtak na Harkov, što je izazvalo nestanke struje za 200.000 ljudi u okolnom regionu, dok je Rusija pokrenula svoj treći veliki vazdušni napad na energetsku infrastrukturu širom Ukrajine posljednjih nedelja.
Glavni regionalni tužilac Oleksandr Filčakov rekao je Reutersu da su svi energetski objekti u regiji Harkov oštećeni ili uništeni otkako je Rusija obnovila svoj zračni napad prošlog mjeseca, što je izazvalo velike nestanke struje.
Rusija je od utorka najmanje šest puta probno ispalila novu vrstu vođene bombe lansirane iz aviona, poput one koja je pala u dvorište ispred Velnychukovog doma.
Oružje, koje je Filčakov nazvao "ujedinjenom višenamjenskom vođenom municijom", teško je samo 250 kilograma i ima domet od 90 km, što znači da avioni nemaju potrebu da rizikuju da se približe odbrani grada.
Iako su navođene bombe manje precizne i destruktivne od drugih raketa koje koristi Rusija, kao što su S-300 i Iskanderi, za Rusiju su mnogo jeftinije za proizvodnju, rekao je.
"Napadi su uglavnom usmjereni na zastrašivanje civilnog stanovništva", rekao je Filchakov Reutersu u svojim uredima. "Pokušavaju natjerati ljude da napuste grad, napuste svoje zgrade, domove, stanove...Da posiju paniku u gradu."
U napadima i granatiranju ove godine u regionu je ubijeno 97 civila, rekao je on, dodajući da su gotovo svi nedavni napadi pogodili civilne ciljeve.
Velnychuk je bila potresena, ali nije zadobila veće povrede od navođene bombe koja je pala ispred njene zgrade 27. marta, raznijevši sve prozore duž dva reda stambenih zgrada od crvene cigle. Ali i ona i njen partner, koji radi kao kurir, rekli su da ne planiraju da napuste grad.
"Uvijek sam zamišljala da ću odrasti i imati nekakav život, preseliti se iz sela u grad, studirati. Sada živim i... ne znam ni da li ću se probuditi sutra ujutro", rekla je Velinčuk , frizerka.
"Ali, istovremeno, želite da živite u svom domu. Normalno je da želite da živite tamo gdje ste rođeni."
RUSIJA DOBIJA MOMENTUM
Nakon višemjesečnih borbi do iscrpljivanja, Rusija ove godine polako napreduje u istočnom ukrajinskom regionu Donjeck. Kijevske snage nalaze se na začelju, suočene s nedostatkom artiljerijskih granata i protuzračne odbrane, i bore se s problemima ljudstva.
Ukrajinski parlament usvojio je u četvrtak zakon kojim se revidira način na koji oružane snage pozivaju civile u redove, u nastojanju da ojačaju linije fronta. Konačni zakon je, međutim, isključio klauzule o drakonskim kaznama za izbjegavanje povlačenja u vojsku koje je izazvalo negodovanje javnosti.
Mnogo će zavisiti od toga koliko će se novi zakon – koji se očekuje da će stupiti na snagu sredinom maja – biti implementiran, kažu analitičari.
"Sada postoje dva pitanja: pitanje municije i pitanje ljudstva. Ako se oni pozabave njima, mislim da Ukrajina može zadržati rusko napredovanje", rekao je Rob Lee, viši saradnik Instituta za istraživanje vanjske politike, istraživačkog centra u Filadelfiji.
„Ali ako se oni ne pozabave, postoji potencijal da Rusija ostvari veće dobitke ovog ljeta".
Ukrajina je pokušala da pronađe tačku pritiska protiv Rusije bombardovanjem naftnih postrojenja daleko iza linija fronta koristeći dronove velikog dometa koji su uništili 14% kapaciteta za preradu nafte ruskog energetskog giganta, prema proračunima Reutersa.
Zelenskiy, koji je u utorak pregledao ukrajinska odbrambena utvrđenja u regiji Harkov, rekao je da Rusija možda priprema veliku ofanzivu krajem maja ili u junu. Nije rekao gdje.
Rusija, koja je u februaru zauzela istočni grad Avdijevku i kontroliše 18% ukrajinske teritorije, napredovala je u regionu Donjecka, održavajući pritisak na frontovima zapadno od Avdijevke i grada Bahmuta.
Lee je rekao da je Rusija sama riješila probleme s ljudstvom i uspjela regrutovati veliki broj dobrovoljaca, što joj je omogućilo da pretrpi gubitke u napadima, ali da se suočila s ograničenjima opreme koja bi mogla postati problem sljedeće godine.
Odluka Rusije o tome gdje da napadne, rekao je, dijelom će zavisiti od toga gdje smatra da Ukrajina izgleda najslabije, iako će Moskva vjerovatno zadržati fokus na istočnoj regiji Donbasa.
Putin je prošlog mjeseca rekao da ne isključuje da Rusija pokušava uspostaviti tampon zonu unutar ukrajinske teritorije duž ruske granice.
Oleksandr Kovalenko, nezavisni vojni analitičar sa sjedištem u Odesi, rekao je da su udari na Harkov izgledali s ciljem pokretanja takvog plana pokušavajući uplašiti ljude da napuste grad, postavljajući teren za moguću kopnenu operaciju kasnije.
"Rusija trenutno nema snage i opremu da zauzme grad, ali u srednjem roku mogu terorisati civilno stanovništvo kako bi pripremili odgovarajuće uslove."
'KAKO OTIĆI?'
Harkov, industrijsko središte koje je nekada služilo kao glavni grad Sovjetske Ukrajine, predstavlja zastrašujući kontrast od 1,3 miliona ljudi koji žive usred redovnih sirena za vazdušne napade i zvuka mitraljeza koji noću obara dronove.
Škole u gradu zatvorene su zbog prijetnji od napada, a djeca uče online. Ali vlasti su otvorile podzemne učionice u stanici metroa kako bi omogućile nekim učenicima da lično dolaze na nastavu.
Stanovništvo grada palo je na 300.000 nakon invazije, ali, nakon što je Ukrajina ponovo zauzela okupirana područja regiona u dvije vojne ofanzive 2022. godine, vratilo se na oko 1,3 miliona, gdje je i ostalo.
Viktoria Zaremba, 37, web dizajner i majka 10-godišnjeg dječaka, rekla je da su više od dvije godine rata promijenile njenu percepciju rizika.
„Nema straha“, rekla je. Razmišljala bi o odlasku iz Harkova samo ako ove zime ne bude centralnog grijanja ili struje, ili ako prijeti opasnost od okupacije.
Broj napada na grad i region počeo je da raste u oktobru, rekao je Filčakov, porastao je za više od 35 odsto u prva tri meseca ove godine na 130 sa 95 u poslednjem kvartalu 2023.
Ponovo su se intenzivirali ovog mjeseca, rekao je.
Zamračenja traju i do 12 sati dnevno, a semafori ne rade. Pokrivenost mobilnom mrežom je nejednaka, GPS karte na mreži ne funkcionišu kako treba, a ulična rasvjeta noću ne radi.
Ali Synehubov, regionalni guverner, rekao je da nema znakova da ljudi napuštaju grad.
„Nikad neću otići“, rekao je Boris Nosov, 63, penzioner koji šeta svog psa u centru grada. Nosov je rekao da je bio veteran sovjetsko-afganistanskog rata 1979-1989.
"Ovo je moj grad. Kako sam mogao otići i napustiti ga? Služio sam u Afganistanu. To je bilo zastrašujuće. Mislim da će sve biti u redu."
