Istraživanja pokazuju kako se šest mjeseci nakon vakcinacije efikasnost vakcina smanjuje, te je do dovelo do razmatranja potrebe za „pojačavanjem“ vakcinalnog imuniteta. U nekim zemljama, poput Srbije, već se administrira treća doza za one koji su drugu dozu primili prije 6 mjeseci.
Međutim, evropski regulator EMA razlikuje „booster“ doze i „ekstra“ - dodatne doze.
Na stranicama European Medicines Agency (EMA) piše kako je njihov Odbor za ljudske lijekove (CHMP) zaključio da se dodatna doza vakcina protiv COVID-19 Comirnaty (BioNTech/Pfizer) i Spikevax (Moderna) može dati ljudima s jako oslabljenim imunološkim sistemom, najmanje 28 dana nakon druge doze. U tom slučaju se radi o dodatnim dozama, a ne o „booster“.
„Preporuka dolazi nakon što su studije pokazale da je dodatna doza ovih vakcina povećala sposobnost stvaranja antitijela protiv virusa koji uzrokuje COVID-19 kod pacijenata s presađenim organima s oslabljenim imunološkim sistemom“, piše na stranicama EMA.
Nedavna izraelska studija objavljena u NEJM
pokazuje kako osobe koje su prošle transplantaciju organa imaju korist od treće doze mRNA vakcina
Za booster, CHMP je ocijenio podatke za Comirnaty koji pokazuju porast nivoa antitijela kada se booster doza daje približno 6 mjeseci nakon druge doze kod ljudi u dobi od 18 do 55 godina. Na temelju ovih podataka, Odbor je zaključio da se povišene doze mogu uzeti u obzir najmanje 6 mjeseci nakon druge doze za osobe starije od 18 godina.
Na stranicama EMA se navodi i kako će više informacija o preporukama za booster doze za Comirnaty biti dostupno u ažuriranim podacima o proizvodu.
Svjetska zdravstvena organizacija je stava da još uvijek treća doza vakcine nije opravdana te da je prioritet vakcinacija nevakcinisanih, ali i imunokompromitovanih osoba, onih koji imaju komorbiditete te da treću dozu treba usmjeriti na njih.
Ne treba od vakcina tražiti perfekciju niti nemoguće: one su efikasne čak i kada nisu „savršene“
Smanjivanje efikasnosti vakcine, ali i efekta smanjivanja prenosa virusa ukolika je vakcinisana osoba zaražena, tj. ako je došlo do proboja imuniteta, događa se kako prolazi vrijeme nakon druge doze. Potrebno je stalno ponavljati kako, premda ove vakcine nisu savršene i ne štite doživotno niti 100%, vakcinisane osobe su u manjem riziku zaraze i komplikacija te smrtnog ishoda.
Česta kritika vakcina je to što podaci pokazuju da će se morati docjepljivati. Ovo spada u logičke pogreške kada se osporava dostupno rješenje nekog problema time što se porede idealističke, nereealne stvari sa stvarnom situacijom i odbija rješenje jer „nije savršeno“. Ovakvo razmišljanje spada u lažne dihotomije i često se označava kao „Nirvana fallacy“
Bitno je ponovo napomenuti kako se treba docjepljivati i za druge, starije vakcine i kako se one primaju u tri doze – tako je s vakcinom protiv hepatitisa B i HPV (tri doze), a docjepljivvanje je potrebno vakcinom protiv gripe (sezonski) ali i vakcinom protiv difterije, tetanusa i velikog kašlja (jednom u 5 do 10 godina). Pa ipak, i pored ovoga, ove vakcine efikasno smanjuju incidenciju obolijevanja.
Treća doza vakcina protiv COVID-19 6 mjeseci nakon primanja druge doze ili možda kasnije je nešto što treba očekivati u skoroj budućnosti.
Treća doza u BiH
Trenutno u Republici Srpskoj fokus je na vakcinaciji što većeg broja ljudi prvom ili drugom dozom vakcina protiv COVID-19. „Svjetska zdravstvena organizacija prethodno je pozvala na moratorij na davanje treće doze vakcine protiv COVID -a 19 barem do kraja septembra jer bi se time omogućilo vakcinacija najmanje deset posto stanovništva svake zemlje“, naveli su iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske.
„Republika Srpska slijedi preporuke Svjetske zdravstvene organizacije i Evropskog centra za kontrolu bolesti, ali i preporuke i stavove struke, pa ćemo u narednom razdoblju postupati u skladu s tim, kao što je to bio slučaj od početka procesa vakcinacije“, dodaje Nina Rodić Vukmir, načelnica službe za epidemiologiju pri Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske.
U RS zasad samo stariji od 65, mlađi s definisanih hroničnim bolestima i osobe izložene riziku poput zdravstvenih radnika, osobe zaposlene u staračkim domovima i nastavno osoblje su podobne za primanje treće doze.
U privremenim dodatnim preporukama Stručnog savjetodavnog tijela za imunizaciju protiv COVID-19 Federalnog ministarstva zdravstva od 7.10.2021. navodi se kako u „sažecima karakteristika proizvoda većine vakcina protiv COVID-19, koje su autorizirane od strane Europske agencije za lijekove (EMA), kao i proizvođača izvan Europe, ne preporučuju se dodatne doze nakon primarnog rasporeda vakcinacije“.
Prioritet Federalnog ministarstva zdravstva i Zavoda za javno zdrastvo FBiH i dalje je vakcinacija onih koji nisu do sada primili niti jednu vakcinu protiv COVID-19. Naime, zaključno s 3.10.2021. godine, vakcinisano je 25% populacije starije od 18 godina vakcinama koje je distribuirao Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH, samo 41% osoba starijih od 60 godina vakcinisano je prvom dozom, a potpuno vakcinisano 33%.
Stručno savjetodavno tijelo za imunizaciju Federalnog ministarstva zdravstva preporučuje da se treća doza vakcine protiv COVID-19 ponudi osobama starijim od 12 godina sa ozbiljnom imunosupresijom (osobe sa primarnom ili stečenom imunodeficijencijom, osobama na imunosupresivnoj ili imunomodulatornoj terapiji, osobama koje primaju visoke doze steroida). Naglašava se kako za ovo treba imati mišljenje specijaliste o vremenu aplikacije treće doze, a najmanje vremensko razdoblje za aplikaciju je 2 mjeseca nakon druge doze, što se opet razlikuje od preporuka EMA za ekstra dozu za osobe s oslabljenim imunološkim sistemom od najmanje 28 dana nakon primjene druge doze. Preporuka savjetodavnog tijela je da se imunizacija ovih osoba trećom dozom vrši mRNA vakcinama.
