Američko Ministarstvo finansija nazvalo je Kinu "manipulatorom valuta", što će svakako pojačati tenzije između dvije najveće svjetske ekonomije.
Ovo saopštenje je uslijedilo nakon što je Peking drastično oborio vrijednost svoje valute juan – na najniži nivo od 2008.
Zbog tog poteza, vrijednost akcija na Wall Streetu je u ponedjeljak pala na najniži nivo u jednom danu u 2019. godini - za 767 indeksnih poena ili 2,9 odsto.
Međutim, Narodna banka Kine je odbacila optužbe, uzvraćajući kritikama na račun "unilateralizma i protekcionizma" SAD.
Posljednji događaji pokazuju kako trgovinski spor između Kine i SAD može da brzo eskalira i poprimi nepredvidiv razvoj.
Američko ministarstvo finansija definiše "manipulaciju valutom” kao potez kada zemlje sračunato utiču na njen odnos prema dolaru u cilju dobijanja "nelojalne prednosti u međunarodnoj trgovini".
Dalje se navodi da "Kina ima dugu istoriju olakšavanja potcijenjene vrijednosti valute dugotrajnim, velikim intervencijama na deviznom tržištu. Posljednjih dana, Kina je preduzela konkretne korake da devalvira svoju valutu, zadržavajući značajne devizne rezerve i pored korištenja tih instrumenata u prošlosti".
Američka vlada je saopštila da će ministar finansija Stiven Mnučin (Steven Mnuchin) sarađivati sa Međunarodnim monetarnim fondom "kako bi se uklonila nefer konkurentska prednost stvorena posljednjim potezima Kine".
Nijedna zemlja nije označena kao "manipulator valutama" od strane SAD još od 1994. kada je to učinila administracija tadašnjeg predsjednika Bila Klintona.
Kina: Problem protekcionizam SAD
Narodna Banka Kine je u ponedjeljak saopštila da je pad juana podstaknut "unilateralizmom i protektionističkim trgovinskim mjerama te povećanjem tarifa Kini".
Njen guverner Ji Gang je rekao da će se Kina "kao odgovorna velika zemlja pridržavati duha samita G20 o valutnim kursevima, utvrđivanja njihove vrijednosti na tržištu, ne uključujući se u nadmetanju devalvacijama i ne koristeći valutne kurseve kao instrument za suočavanje sa spoljašnjim poremećajima, kao što su trgovinski sporovi", naglasio je Gang u ponedeljak.
U utorak, u trećem saopštenju od početka ove sedmice, Narodna banka Kine, izrazila je žaljenje zbog toga što ju je SAD označila kao "manipulatora valutom".
"To je ozbiljno kršenje međunarodnih standarda i imaće veliki uticaj na globalne ekonomske i finansijske uslove. SAD od 2018. eskaliraju trgovinski spor. Međutim, Kina se uvijek pridržavala stava o neuključivanju u bilo koju konkurentsku devalvaciju.
Kina nije i neće koristiti valutne kurseve za rješavanje trgovinskih sporova. SAD ignorišu tu činjenicu i označavaju Kinu kao manipulatora valutom. To će nanijeti štetu i njima i drugima. Kina se rezolutno tome protivi,” navodi Narodna banka u Pekingu.
Ovaj potez je zatekao svjetska tržišta jer Kina poslije višegodišnje politike jeftinog juana u cilju podrške svom izvozu, nakon kritika sa Zapada u posljednje vrijeme podržava domaću valutu.
Međutim, Peking je najavio prošle sedmice da će uzvratiti nakon što je američki predsjednik Donald Trump saopštio da će uvesti carine od 10 odsto na preostali kineski izvoz u njegovu zemlju od 300 milijardi dolara.
Trump: Nikada više
Pošto je kineska valuta u ponedjeljak po prvi put od 2008. pala ispod utvrđene srazmjere sedam juana za jedan dolar, trgovci to vide kao važnu psihološku granicu. Trump je to nazvao “manpulaciju valutom”.
"Slušate li ovo, Federalne rezerve? Ovo je veliki prekršaj koji će vremenom prilično oslabiti Kinu!"
On je dodao da Kina “koristi manipulaciju valutama da pokrade naše poslove i fabrike, našteti našim poslovima, obori plate našim radnicima i cijene proizvoda naših poljoprivrednika. Nikada više!”.
Washington je ranije optuživao Peking zbog politike slabog juana čime je ostvarivao nefer, povlaštenu poziciju u odnosu na ostale konkurente, pospješujući tako svoj izvoz. Kina je kasnije pristala, na pritisak zapadnih zemalja, da djelimično ojača svoju valutu. Sada postoji bojazan da će Kina ponovo primjenjivati nekadašnju mjeru u trgovinskom ratu sa SAD-om.
To bi štetilo američkim proizvođačima, koji su od ranije pogođeni usporavanjem svjetske ekonomije, a vrši negativan pritisak i na inflaciju u SAD, koja bi mogla dalje da pada. U strahu od krize, ljudi i kompanije onda sve manje kupuju, što pokreće začarani krug sve anemičnijih ekonomskih aktivnosti.
Zaoštravanje trgovinskog rata
Analitičari, međutim, nemaju jedinstven stav da li je pad vrijednosti juana rezultat korištenja valute kao oružja Pekinga ili rezultat usporavanja kineske ekonomije i bolnih posljedica carina.
Eskalacija trgovinskog rata dvije najveće svjetske ekonomije brine investitore, od ranije uznemirene zbog usporavanja svjetske ekonomije, pada profita američkih kompanija i moguće preniske inflacije u SAD.
BBC procjenjuje da se za sada ništa neće značajnije promijeniti, barem ne formalno. Međutim, zbivanja od ponedjeljka pokazuju kako trgovinski spor između Kine i SAD može da brzo eskalira i poprimi nepredvidljiv razvoj.
Trampove optužbe i na račun EU i FED-a
Trump je optuživao Kinu za valutnu manipulaciju još u predizbornoj kampanji prije tri godine. Taj stav je ponovio i početkom jula, ali ne samo na račun Pekinga već i Evropske unije, ističući da “manipulišu valutama” kako bi stimulisali svoje privrede i bile konkurentnije u odnosu na američku.
Tako je polovinom juna optužio predsjednika Evropske centralne banke (ECB) Marija Dragija da namjerno snižava vrijednost eura kako bi evropski proizvodi bili konkurentniji. Istovremeno, kritikovao je i Američku centralnu banku (FED) jer je u posljednjih nekoliko godina podizala kamate čime je podstican rast dolara, a što ne ide u prilog američkom izvozu, s obzirom na deficit u trgovini sa skoro svim većim partnerima.
FED je tek nedavno smanjio referentnu kamatnu stopu, po prvi put od decembra 2008. godine, odnosno vremena Velike recesije, kada je srezana na rekordni minimum od nula procenata, ostavši na tom nivou sve do 2015. godine.
Sada je američka Centralna banka smanjila kamatu sa 2,0 na 2,25 odsto kako bi spriječila negativne efekte trgovinskih ratova, te zbog niske inflacije i usporavanja ekonomskog rasta. Međutim, FED je istovremeno saopštio da neće nastaviti ovu politiku tako često, sa čim se ne slaže Trump, a berze su negativno reagovale.
