Linkovi

Sjedinjene Države i Njemačka postigle dogovor o Sjevernom toku 2


Cijevi za izgradnju gasovoda Sjeverni tok 2 u mjestu Kotka u Finskoj (REUTERS/Axel Schmidt)
Cijevi za izgradnju gasovoda Sjeverni tok 2 u mjestu Kotka u Finskoj (REUTERS/Axel Schmidt)

Sjedinjene Države i Njemačka postigle su sporazum o odobravanju završetka  gasovoda Sjeverni tok 2, ruskog projekta distribucije gasa iz Rusije do evropskog kontinenta.

U zajedničkoj izjavi, Sjedinjene Države i Njemačka saopštile su da su se usaglasile o paketu mjera, uključujući i moguće uvođenje sankcija protiv Rusije, čiji je cilj ublažavanje uticaja na ukrajinski budžet i nacionalnu bezbjednost usljed okončanja tog projekta, izvijestio je Radio Slobodna Evropa.

Ako Rusija pokuša da koristi energiju kao oružje ili nastavi vršenje agresivnih djela protiv Ukrajine, Njemačka će preduzeti korake i zalagati se za djelotvorne mjere na evropskom nivou, uključujući sankcije, kako bi ograničila mogućnosti ruskog izvoza u Evropu, uključujući gas i druge sektore", navodi se u saopštenju.

Takođe, Njemačka će imenovati specijalnog izaslanika za pregovore o desetogodišnjem produžetku sporazuma o tranzitu između Rusije i Ukrajine koji ističe 2024, navodi se u dokumentu.

Gasovod Sjeverni tok 2 bio je i nedavna tema razgovora američkog predsjednika Bidena i njemačke kancelarke Angele Merkel tokom njene posjete Washingtonu.

Protivnici tog projekta, među kojima su najglasnije bile Sjedinjene Države, tvrde da podriva energetsku bezbjednost Ukrajine i drugih država centralne i istočne Evrope.

Zvaničnici SAD smatrali su da će gasovod, kojim se godišnje prenosi 55 milijardi kubnih metara prirodnog gasa direktno iz Rusije u Njemačku preko Baltičkog mora, učiniti Evropu previše zavisnom od tog energenta ruskog snabdijevača. Takođe, jedna od zamjerki bila je bojazan da će zaobići Ukrajinu, koja se smatra saveznicom Zapada.

Očekuje se da će se administracija američkog predsjednika Džozefa Bajdena suočiti sa protivljenjem i kritikama Kongresa koji je donosio zakone o sankcijama kako bi zaustavio izgradnju tog projekta koji podržava zvanični Kremlj.

Sa druge strane, Rusija tvrdi da je poslovni poduhvat vrijedan 11 milijardi dolara, koji realizuje ruska državna energetska kompanija Gazprom, komercijalni projekat. Do sada mu se protivilo nekoliko prethodnih američkih administracija.

Rusija je 2014. anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim, što je procijenjeno kao kršenje međunarodnog prava, zbog čega se ta zemlja našla na udaru sankcija zapadnih sila. U posljednjih sedam godina na istoku Ukrajine traju borbe između ukrajinskih oružanih snaga i proruskih separatista u kojima je stradalo više od 13.200 ljudi.

Početkom 2021. Rusija je rasporedila više od 100.000 vojnika u blizini granice sa Ukrajinom, što su američki zvaničnici ocijenili kao zastrašivanje.

  • 16x9 Image

    GLAS AMERIKE

    Glas Amerike pruža vijesti i informacije na više od 40 jezika procijenjenoj sedmičnoj publici od preko 326 miliona ljudi. Priče sa autorskim linijama GLAS AMERIKE djelo su više novinara VOA i mogu sadržati informacije iz izveštaja agencija vijesti.

XS
SM
MD
LG