Komisije "plavih vrpci" poprimaju različite oblike i obično su definisane zakonodavstvom koje precizira detalje kao što su članstvo, obim onoga što se ispituje, budžet i kakav bi konačni zaključak trebalo da bude.
Od panela se često traži da da preporuke o tome kako poboljšati sistem ili, u slučaju katastrofe, kako izbjeći sličnu pojavu u budućnosti.
Pelosi je rekla da će nova komisija biti slična onoj federalnoj nakon terorističkih napada na New York i Washington 11. septembra 2001. godine - događaja koji su među najžešćima u novijoj istoriji SAD.
U pismu kolegama kongresmenima, predsjedavajuća Pelosi je napisala da će nezavisna spoljna komisija "istražiti i izvještavati o činjenicama i uzrocima koji se odnose na domaći teroristički napad na kompleks Kapitola SAD 6. januara 2021.".
Rekla je da će se ispitati pitanja "koja se odnose na miješanje u mirni prenos vlasti, uključujući činjenice i uzroke koji se odnose na spremnost i odgovor Policije Kapitola SAD i drugih federalnih, državnih i lokalnih organa za sprovođenje zakona u oblasti Nacionalnog kapitola".
Senat je u subotu glasao za oslobađanje bivšeg predsjednika Donalda Trumpa u procesu za opoziv pod optužbom za podsticanje rulje da napadne Kapitol 6. januara dok je Kongres potvrđivao Trumpov gubitak na predsjedničkim izborima 3. novembra od demokrate Džo Bajdena.
Iako su menadžeri Predstavničkog doma koji su vodili postupak protiv Trumpa predstavili dramatične video snimke krvavog napada u kojem je pet osoba izgubilo živote, a mnogi su teško povrijeđeni, ostalo je mnoštvo pitanja bez odgovora o tome šta je dovelo do napada, kao i o ulozi Trumpa i drugih ranije, tokom i nakon incidenta.
Tomas Švarc, profesor istorije sa Univerziteta Vanderbilt, rekao je da takve komisije nisu rijetkost.
"Kongres je ustvari imenovao više od 100 ovakvih komisija tokom posljednjih 10 godina za sve vrste problema, od kojih su neki bili i relativno mali", rekao je Švarc za Glas Amerike.
"Bio je jedan, naravno, u napadima 11. septembra, ali bilo je i drugih u, na primjer, opioidnoj krizi".
Švarc je rekao da su komisije često oformljene tako da "angažuju stručnost izvan Kongresa, kao i da pokušaju da postignu politički dvopartijski napor da nešto istraže ili da dobiju preporuke za politiku".
Izvještaj nestranačke Kongresne istraživačke službe identifikovao je dodatne benefite za komisije, uključujući i to što one omogućavaju da se složena pitanja proučavaju duže i dublje nego što to mogu sami članovi Kongresa.
Suđenje za opoziv Trumpa u Senatu - drugo tokom njegovog predsjednikovanja - zaključeno je nakon samo pet dana 13. februara i nije obuhvatalo pozivanje svjedoka.
Štaviše, ukoliko se komisije formiraju kao nestranačke ili dvopartijske, nalazi i preporuke mogu da budu politički prihvatljiviji za Kongres i javnost.
Ali Švarc je rekao da, iako komisije poput one sazvane poslije 11. septembra imaju značajan uticaj i rezultate, postoji mnogo slučajeva u kojima nalazi nisu privlačni ili prihvatljivi onima na vlasti.
Švarc se prisjetio čuvenog slučaja kasnih šezdesetih godina prošlog vijeka kada je predsjednik Lindon B. Džonson imenovao komisiju na čelu sa bivšim guvernerom Ilinoisa Otom Kernerom da istraži uzroke urbanih nereda koji su usmrtili 43 osobe u Detroitu i 26 u Njuarku i doveli do široko rasprostranjenih građanskih nemira na drugim mjestima.
Konačni izvještaj Nacionalne savetodavne komisije za građanske nemire "vratio se sa prilično oštrim zaključkom o prisustvu rasizma u američkom društvu", rekao je Švarc.
Rekao je da je Džonson "u osnovi ignorisao to, ignorisao je mnoštvo njihovih nalaza, tako da nije rijetka stvar da se ove komisije nekako ignorišu ako se vrate sa zaključcima koji su neprijatni".
Komisija za 11. septembar, zvanično nazvana Nacionalna komisija za terorističke napade na Sjedinjene Države, formirana je u novembru 2002. godine i imala je zadatak da pruži potpun izvještaj o spremnosti i odgovoru zemlje na terorističke napade al Kaidinih otmičara aviona na Svjetski trgovinski centar i Pentagon, kao i davanje preporuka za zaštitu od budućih napada.
U izvještaju koji je 2004. objavilo desetočlano vijeće kaže da su napadi "bili šok", ali da "nije trebalo da budu iznenađenje".
"Ono što sa sigurnošću možemo reći je da nijedna mjera koju je američka vlada usvojila od 1998. do 2001. godine nije uznemirila niti bar odložila napredak u zavjeri Al-Kaide. Širom vlade bilo je propusta u zamislima, politici, sposobnostima i upravljanju", navodi se u izvještaju.
Komisijina 41 preporuka izazvala je niz velikih reformi, uključujući stvaranje direktorata nacionalne obavještajne službe, pooštrene mjere kopnene granice i suzbijanje finansiranja terorizma.
Još jedna istaknuta komisija osnovana je ranih 1980-ih kada su predsjednik Ronald Reagan i Kongres imenovali Nacionalnu komisiju za reformu socijalnog osiguranja, koju je predvodio ekonomista Alan Grinspan, kako bi pronašli načine da se osigura solventnost programa.
"Došlo je do značajnih promjena kroz izmjene Zakona o socijalnom osiguranju kao rezultat komisije Grinspan, uključujući postupno povećanje starosne granice za odlazak u penziju, na primer, sa 65 na 67", rekla je za Glas Amerike Kapri Kafaro, izvršna direktorica Američkog univerzitetskog fakulteta za javne poslove.
"To su neki od poznatijih primera dvopartijskih komisija koje su imale zadatak da pokušaju da u suštini utvrde osnovne uzroke problema koje su oni zaduženi da ispitaju, kako bi mogli da otkriju kakva se rješenja mogu ponuditi za rješavanje problema u budućnosti."
Nisu sve komisije dovele do konkretnih akcija. Predsjednik Džordž Buš mlađi osnovao je još jednu dvopartijsku komisiju koja je 2001. godine razmatrala sistem socijalnog osiguranja ali njeni nalazi - koji su između ostalog zaključili da će sistem biti ojačan uključivanjem dobrovoljnih ličnih računa - nisu imali dovoljnu podršku u Kongresu da bi postali politika.
Predsjednik Barak Obama je 2010. osnovao dvostranačku komisiju za smanjenje federalnog duga. Ali nakon sedam mjeseci među članovima nije bilo dovoljno saglasnosti da odobre izvještaj komisije i pošalju njene preporuke na razmatranje u Kongres.
Švarc je rekao da su u pogledu javne podrške komisije uspješne kada se na njih gleda kao na „poštene i nepristrasne“, mada bi to moglo biti teže postići u vrijeme političke polarizacije.
"Ako se smatra da su pokušali da dođu do istine, mogli bi da imaju uticaja na javno sjećanje i razumijevanje događaja u javnosti", rekao je Švarc.
Povodom želje javnosti za komisijom koja će istražiti pobunu na Kapitolu 6. januara, Kafaro je rekla da misli da ljudi žele odgovore na pitanje: "Kako se ovo moglo dogoditi?"
"Mislim da postoji mnogo ljudi koji ne mogu da vjeruju i ne razumiju kako se tako nešto može dogoditi američkom Kapitolu", rekla je Kafaro. "Treba postaviti puno pitanja o tome šta se dogodilo sa Policijom Kapitola, šta se dogodilo sa Nacionalnom gardom, da li postoji potreba za promjenama u jurisdikcionim pitanjima sprovođenja zakona koji okružuju američki Kapitol, da li treba poboljšati saradnju".
"Postoje stvari kojima se treba pozabaviti da bismo išli naprijed", kazala je Kafaro.
