„Washington ima prednost u konkurenciji sa Pekingom na Balkanu, ali ishod takmičenja ostaje neizvjestan”, stoji u izvještaju autora Ivana Lidareva, koji je nedavno doktorirao međunarodne odnose i političke nauke na Kings koledžu London.
Ključne godine za novi kineski angžaman na Balkanu su 2012. i 2013. godina, kaže se izvještaju.
Peking pokreće incijativu 16+1, sa planom za bliže i ekonomske odnose između Kine i zemalja srednje i istočne Evrope. Istovremeno, kineski predsjednik Xi Jinping je najavio i incijativu Pojas i put, a što uključuje infrastrukturne i investicione projekte u jugoistočnoj Evropi.
Opisano je kako su projekti pokrenuti u pozadini svjetske ekonomske krize 2008. godina koja je oslabila kako Zapad, tako i Balkan.
„Kina je u posljednjoj deceniji investirala ili pokazala interes za ulaganje u luke, puteve, željeznice i mostove širom jugoistočne Evrope”, stoji u izvještaju, te se dodaje kako takvi transportni projekti znače i olakšan pristup kineskim kompanijama EU tržištu.
Dalje se kaže kako je Kina širila utjecaj i na druge načine – uspostavljala je odnose na lokalnim nivoima vlasti, razvijala mrežu Konfucijevih instituta, otvarala kulturne centre, širila medijski i digitalni utjecaj.
Srbija je opisana kao vrlo značajna zemlja za kineske planove - nije članica NATO-a ni EU, a ima problematične odnose sa Amerikom.
Iako mnogi upspješni, dosta kineskih investicija i projekata sa ciljem izgradnje utjecaja završilo je neuspješno, navodi se u izvještaju.
Izvještaj govori kako je prodiranje Kine na Balkan upalilo alarme u Washingtonu i Briselu, stvarajući bojazan kako će Peking dominirati jugoistokom Evrope.
„Ali Washington je taj koji je preuzeo vodstvo u suprotstavljanju Pekingu”, objašnjava autor izvještaja.
Izvještaj navodi kako je američko suprotstavljanje Kini intezivirano pod Trumpovom administracijom.
Između ostalog, SAD su podržale dvije inicijative koje direktno osporavaju uticaj Kine na Balkanu: inicijativu Tri mora i inicijativu Čista mreža, kaže se u izvještaju.
Incijativa tri mora, navodi se u izvještaju, ima važne implikacije za Balkan, jer ima potencijal da ponudi alternative kineskim investicijama, riješi infrastrukturni deficit regije, razvije transportne koridore različite od onih koje podržava Kina.
Inicijativa Čista mreža, kako se objašnjava, međunarodna je inicijativa koju su pokrenule SAD 2020. godine, s ciljem promoviranja demokratskih standarda za podatke, tehnologije i komunikacijske mreže i isključivanja kineskih kompanija kao što je Huawei iz 5G mreža.
Takmičenje SAD-a i Kine na Balkanu dovelo je pozicioniranja balkanskih država. Jedne su, poput Grčke, Bugarske i Hrvatske, smanjile angažman sa Kinom i približile se Washingtonu, druge su zauzele tvrđi stav prema Pekingu, a treće, gdje spada Srbija, koriste konkurenciju i svoje partnerstvo s Kinom da bi stekle malo slobode u svojim odnosima sa SAD.
Pozicija Washingtona se ogleda u ogromnom prisustvu NATO-a u jugoistočnoj Evropi i na Mediteranu, bliskim bilateralnim odnosima s većinom balkanskih zemalja i težnjom zemalja regiona da postanu članice EU.
„SAD su očigledno i dalje dominantna sila u regionu i malo je vjerovatno da će biti svrgnute sa trona u doglednoj budućnosti”, kaže se u izvještaju.
U izvještaju se zaključuje kako SAD moraju zadržati fokus svoje politike u regionu, sarađivati sa EU i nastojati čuvati podršku većine balkanskih država.
