Linkovi

Teme

CNN: Fauci kaže da su njegove riječi "izvađene iz konteksta" u reklami za Trumpovu kampanju

Dr. Anthony Fauci, Director of the National Institute of Allergy and Infectious Diseases, listens during a Senate Senate Health, Education, Labor, and Pensions Committee Hearing on the federal government response to COVID-19 Capitol Hill, Sept. 23, 2020.

Dr. Anthony Fauci, glavni stručnjak za zarazne bolesti u Sjedinjenim Državama, rekao je za CNN u nedjelju da su njegovi komentari izvučeni "iz konteksta" u reklami za predsjednika Donalda Trumpa.

Fauci je rekao da je reklama objavljena u subotu dok se Trump oporavlja od koronavirusa napravljena bez njegova pristanka.

"U svojih gotovo pet desetljeća javne službe, nikada nisam javno podržao nijednog političkog kandidata. Komentari koji su mi pripisani bez mog dopuštenja u oglasu kampanje GOP izvučeni su iz konteksta iz široke izjave koju sam dao prije nekoliko mjeseci o naporima savezne vlade javni zdravstveni djelatnici ", rekao je Fauci u izjavi CNN-u.

U oglasu od 30 sekundi nalazi se uređeni videozapis Faucija koji kaže: "Ne mogu zamisliti da bi ... itko mogao učiniti više", nakon što narator govori o naporima Trumpove administracije u borbi protiv pandemije.

Čini se da citat potječe iz intervjua za Fox News u ožujku. Tijekom intervjua, Fauci je tada rekao: "Nikada nismo imali ovakvu prijetnju. Koordinirani odgovor bio je ... postoji niz pridjeva koji to opisuju - impresivan, mislim da je jedan od njih. Govorim o "svim rukama na palubi". Ja, kao jedan od mnogih ljudi u timu, nisam jedina osoba. "

Od početka kad smo uopće prepoznali što je ovo", nastavio je, „tome posvećujem gotovo puno vrijeme. Gotovo sam svaki dan u Bijeloj kući s radnom skupinom. To je svaki dan. Dakle, ne mogu zamisliti da bi i pod kojim uvjetima itko mogao učiniti više. "

Direktor komunikacije Trumpove kampanje Tim Murtaugh odgovorio je na Faucijeve komentare na oglas, rekavši CNN-u, "Ovo su vlastite riječi dr. Faucija. Video je iz televizijskog intervjua koji se emitira na nacionalnoj razini u kojem je dr. Fauci hvalio rad Trumpove administracije. Izgovorene riječi su točne i izravno iz usta dr. Faucija. "

A kasnije u nedjelju, Trump je tvitao kako su riječi "doista dr. Faucija".

Više od 214 640 Amerikanaca umrlo je od koronavirusa u Sjedinjenim Državama, prema najnovijim podacima Resursnog centra za koronavirus Sveučilišta Johns Hopkins. Također napominje se da je više od 7,7 milijuna ljudi u SAD-u zaraženo.

Nije bilo neposrednog odgovora na kontroverzu oko oglasa iz kampanje Biden. Biden je sa svoje strane kritizirao predsjednikovo postupanje s pandemijom. Biden je nedavno rekao za NBC News da će pozvati guvernere, gradonačelnike i rukovoditelje okruga da iskoriste svoju moć da zahtijevaju nošenje maski u svojim nadležnostima. Prethodno je zatražio nacionalni mandat za maske.

Trump se u prošlosti suočio s kritikama zbog zavaravanja informacijama u oglasima i na društvenim mrežama. U svibnju je Trump zaprijetio akcijom protiv platforme društvenih mreža Twitter nakon što je stranica označila par njegovih tweetova upozorenjem o provjeri činjenica. Twitteru za rad ne trebaju državne dozvole kao radio i televizijskim stanicama.

See all News Updates of the Day

Rano glasanje u SAD nadmašilo 2016., Republikanci smanjuju prednost Demokrata

Dugi redovi ispred lokacije za rano glasanje u New Yorku, 24. oktobra 2020. (Foto: AP/Jason DeCrow- Pizza to the Polls)

Osam dana prije izbora, više ljudi je već glasalo na ovim predsjedničkim izborima u Americi nego što ih je ukupno glasalo poštom ili iskoristilo mogućnost ranog glasanja 2016. Proteklih dana, u velikim državama je počelo rano glasanje, a odziv je bio ogroman.  

Poslije otvaranja lokacija za rano glasanje u Floridi, Teksasu i drugim državama, miloni novih glasova su primljeni uz one koji su upućeni poštom, dok birači, zbog pandemije koronavirusa pokušavaju da izbjegnu prepuna birališta na sam izborni dan - 3. novembra.

To znači da je do sada glasalo ukupno 58,6 miliona građana, dok je prema evidenciji AP-a 2016. ukupno rano glasalo 58 miliona Amerikanaca, poštom ili uživo na lokacijama za rano glasanje.

Demokrate i dalje dominiraju u ranom glasanju, ali republikanci smanjuju tu razliku. Birači Republikanske partije počeli su da se pojavljuju na biralištima za rano glasanje, što je znak da su mnogi poslušali upozorenja predsjednika Donalda Trumpa o mogućim manipulacijama glasovima poštom - upozorenja koja predsjednik nije potkrijepio dokazima.

15. oktobra, registrovane demokrate su činile 51% ranih glasača, u poređenju sa 25% republikanaca. U nedjelju, demokrate su imale nešto slabije vođstvo - 51 prema 31 procenat.

Podaci o ranom glasanju koje prijavljuju državni i lokalni izborni zvaničnici a prati ih AP, nisu savršeni pokazatelj koja je partija u vođstvu. Oni samo pokazuju u kojoj su stranci birači registrovani a ne kog kandidata su zaista i podržali.

Očekuje se da će većina republikanskih birača doći da glasa na dan izbora.

Analitičari kažu da je, zbog značajnog odziva demokrata, Republikanska partija ipak pod pritiskom da podstakne svoje birače da izađu na birališta u posljednjoj nedjelji i na sam dan izbora 3. novembra. To je posebno jasno u državama sa tijesnom trkom kao što su Florida, Nevada i Sjeverna Karolina.

Na Floridi, na primjer, demokrate su glasale poštom više od republikanaca sa razlikom od 596.000 glasova, dok republikanci imaju prednost od 230.000 glasova među onima koji su se pojavili na lokacijama za rano glasanje. U Nevadi, gdje demokrate obično dominiraju u ranom glasanju uživo, država je na ovim izborima odlučila da svakom biraču ranije pošalje glasački listić poštom, i sada republikanci imaju prednost od 42.600 glasova kod glasanja na fizičkim lokacijama, dok demokrate imaju prednost od 97.500 glasova upućenih poštom.

"U nekom momentu, republikanci moraju da glasaju", kaže Majkl Mekdonald, politolog Univerziteta Floride koji prati rano glasanje na vebsajtu ElectProject.org. "Ne možete da prinudite ljude da dođu do birališta na dan izbora. Da li očekujete od svih tih republikanaca da stoje u redu osam sati?"

Birači čekaju u redu da rano glasaju u mestu Atina u Džordžiji, 19. oktobra 2020.
Birači čekaju u redu da rano glasaju u mestu Atina u Džordžiji, 19. oktobra 2020.

Izborni štabovi obično podstiču svoje glasače da glasaju rano, kako bi rasporedili preostale resurse da pridobiju još neke od neopredijeljenih birača.

Trumpov štab je podsticao birače da rano glasaju ali sa ograničenim uspjehom, što raduje demokrate. "Vidimo kako Trumpov izborni štab, Republikanski nacionalni komitet i stanački zvaničnici u državama pozivaju Trumpove pristalice da glasaju poštom, dok predsjednik na Twitteru poručuje da kod takvog glasanja dolazi do prevara", izjavio je demokratski analitičar podataka Tom Bonier u nedavnom razgovoru sa reporterima. "Nalog na Tviteru pobjeđuje svaki put."

Međutim, on upozorava da ne očekuje jednostrane izbore. "Postoje znaci da su republikanci vrlo angažovani i zainteresovani. Očekujemo da će izaći u izuzetno velikom broju na birališta 3. novembra."

Zbog takve razlike u ponašanju birača - gdje demokrate glasaju rano a republikanci na dan izbora - neke demokrate brinu da će Trump proglasiti pobjedu jer se rani glasovi posljednji broje u industrijskim državama na sjeveru i srednjem zapadu. Međutim, oni se brzo prebrojavaju u ključnim državama kao što su Arizona, Florida i Sjeverna Karolina, što bi moglo da izjednači sliku o tome koja je stranka u prednosti u toku izborne noći.

Zbog rekordnog odziva, na nekim lokacijama za rano glasanje su nastali dugi redovi a ima i povremenih primjera da su birači u pošti primili glasačke listiće sa neispravnim formatom. Međutim, u cjelini, glasanje se odvija relativno bez problema. Dok je već glasala trećina od oko 150 miliona birača koliko se očekuje da će izaći na ove izbore, nije bilo konfrontacija naoružanih ljudi na biralištima niti masovne apatije ili suzbijanja prava glasa, od čega su stručnjaci za izbore strepili mjesecima.

Jedan znak entuzijazma je veliki broj novih birača kao i Amerikanaca koji ne izlaze na svake izbore, a koji su već glasali. Oni čine 25% ukupnog broja glasova, prema AP-ovoj analizi podataka političke firme L2. Ti birači su mlađi od prosječnih birača i rjeđe su u pitanju - bijelci. Registrovani su u obje stranke, u prilično ravnomjernom odnosu.

Oni su doprinijeli velikom odzivu u državama kao što je Džordžija, gdje su 26,3% glasača novi ili povremeni birači, i Teksasu, gdje se očekuje rekordan odziv a trećinu čine novi ili povremeni glasači.

Zbog snažnog udjela ove vrste glasača u ranom glasanju, analitičari predviđaju da će više od 150 miliona Amerikanaca ukupno glasati, što bi mogao da bude najveći odziv na nekim predsjedničkim izborima u SAD od 1908.

Kako bi se predsjedničke debate trebale mijenjati?

President Donald Trump and Democratic presidential candidate former Vice President Joe Biden participate in the final presidential debate at Belmont University, Oct. 22, 2020, in Nashville, Tenn.

Kada je moderatorica debate Kristen Welker postavljala pitanja predsjedniku Donaldu Trumpu i bivšem potpredsjedniku Joe Bidenu, završavala bi riječima: "Imate dvije minute bez prekida".

Uvođenje isključivanja mikrofona kandidata stavilo je naglasak na riječi "bez prekida".

Ovo je u debatu od četvrtka dodala nestranačka Komisija za predsjedničke debate i s tim su se usaglasili i kandidati da bi se spriječilo ponavljanje prekida zabilježeno tokom prve debate u septembru.

Bila je to prva velika promjena u predsjedničkim debatama od uvođenja formata debata u gradskoj vijećnici 1992. godine.

Trump Biden Last Debate Oct 22 2020
Trump Biden Last Debate Oct 22 2020

Što se još može učiniti?

Studija slučaja

Jedna od ideja je provođenje studije slučaja, "svojevrsni format iz snova" koji podrazumijeva timski rad.

"Samo nekako izbacite situacije koje su tipične za ono s čime bi se predsjednik mogao suočiti", objašnjava Alan Schroeder, profesor novinarstva sa Univerziteta Northeastern.

"Mislim, ne biste koristili stvarnu zemlju po imenu, ali mogli biste smisliti scenarij i natjerati ih da reagiraju u stvarnom vremenu i vidjeti kako će to ići. Ili možda da dovedete savjetnika koji će raditi s kandidatima kako biste vidjeli kako će oni sarađivati", dodao je.

"Debata bi započela sa: Ovo je problem ili situacija. Imate 30 minuta ili bilo što drugo za sastanak sa svojim konsultantima i savjetnicima, a zatim želimo da se vratite sa stavom", sugeriše John Koch, direktor debate na Univerzitetu Vanderbilt.

Koch je rekao da debata o studiji slučaja pomaže glasačima "jer ono što doista želimo od predsjednika je da bude neko ko se može, u krizi ili kada se pojavi neki problem, sastati sa svojim konsultantima ili savjetnicima, donijeti odluku, a zatim biti u stanju da je odbrani".

"Znamo da predsjednik obično ne djeluje izolovano", kaže Schroeder. "Pa, možda bi bilo zanimljivo vidjeti kako to rade u grupnom okruženju gdje moraju improvizovati".

Umjereno, bez zvuka i moderatori

Mary Kate Cary, viša saradnica na Virginia Miller Center Univerzitetu, ponovila je prijedlog korisnika Twittera za slobodan razgovor u popularnom podcastu Joea Rogana.

"Nema publike, samo njih troje", rekla je. "Četiri sata. I neka ih Joe Rogan natjera na razgovor i vidi kako će se snaći".

Dugme za isključivanje zvuka korišteno je samo za početne dvominutne odgovore na pitanja. Ali kad su kandidati jedan drugom odgovarali slobodno, postoji argument koji govori da je potreban sudija zajedno s moderatorom.

"Vaš posao kao moderatora je da razmišljate o pitanjima i dodatnim pitanjima na osnovu kojih ćete dobiti najbolje informacije od kandidata", rekla je Karrin Vasby Anderson, profesorica studija komunikologije na Državnom univerzitetu u Coloradu.

"Ako postavite pitanje, a oni na njega ne odgovore, trebali biste ga postavljati ponovo dok ne odgovore", rekla je Vasby Anderson. "To je posao moderatora i vrlo je teško raditi taj posao ako morate voditi računa o tome koliko minuta ljudi govore ili čiji je red".

Ona je istakla da gradsko vijeće u Fort Collinsu u Coloradu, u kojem živi, koristi tajmer i alarm kako bi za potrebe debata osiguralo "nepristrani tehnološki uređaj".

Prepreke za promjenu

Komisija za predsjedničke debate ima četiri godine da razmotri različite formate.

Ali koliko se zaista može promijeniti?

"Prepreka su uvijek bili učesnici", rekao je Schroeder sa Univerziteta Northeastern, autor knjige o istoriji predsjedničkih debata. "Oni ne žele učiniti ništa što ionako rizičnu situaciju čini još rizičnijom".

"Naše istraživanje pokazuje da glasači ukazuju na to kako imaju najviše povjerenja u debate kao izvor komunikacije", rekao je Mitchell McKinney, profesor komunikacije i direktor Instituta za političku komunikaciju na Univerzitetu Missouri.

"Mislim da se tako osjećaju u tom trenutku gdje su kandidati - ponovno, bez telepromptera, bilješki, bez pomoćnika - to su stvarni kandidati koje dobijaju", primijetio je McKinney.

"Dakle, znate, osim svega toga, mogli bismo pokušati svašta napraviti kako bismo interakcije učinili efektnijim. Ali to ne znači da će kandidati prihvatiti tu igru."

Wilton Gregory - prvi afroamerički kardinal i aktivista za ljudska prava

Wilton Gregory - prvi afroamerički kardinal

Papa Franjo rekao je u nedjelju da će imenovati 13 novih kardinala iz osam zemalja, među kojima je i prvi Afroamerikanac  - Wilton Gregory, progresivni nadbiskup prijestonice Washingtona, prenosi Reuters.

Papa je u nenajavljenom obraćanju u nedjelju rekao da je Gregori izabran sa drugima iz Ruande, Filipina i drugih zemalja da nosi crvenu kardinalsku kapu.

Gregori je za prvog afromaeričkog nadbiskupa Washingtona imenovan 2019. godine, a napuniće 73 godine samo nekoliko dana nakon ceremonije imenovanja novih kardinala narednog mjeseca.

U javnosti je poznat po tome što je kritikovao fotografisanje predsjednika Donalda Trumpa sa Biblijom ispred crkve u Washingtonu, nakon što je policija upotrijebila suzavac da rastjera demonstrante tokom protesta u junu, prenosi agencija Reuters.

Istaknuti aktivista za ljudska prava, Gregori je govorio i o smrti Džordža Flojda, nenaoružanog Afroamerikanca koji je preminuo u Mineapolisu nakon što mu je bijeli policajac gotovo devet minuta držao koljeno na vratu.

Gregori je takođe predvodio napore da se oštro odgovori na seksualne skandale u Rimokatoličkoj crkvi i jačao crkvenu politiku nulte tolernacije.

Vodeće katoličke organizacije pozdravile su izbor Gregorija za kardinala i poručile da papa Franjo šalje jasnu poruku "dok je naša zemlja u procesu suočavanja sa sistemskim rasizmom, a milioni poručuju da su Životi crnaca važni", rekao je Džoni Zokovič, izvršni direktor nacionalne katoličke organizacije za mir i pradvu "Pax Kristy SAD", sa sjedištem u američkoj prijestonici.

Izbor Gregorija pozdravio je i nadbiskup iz Los Anđelesa Hoze Gomez, predsjednik Američke konferencije katoličkih biskupa.

"Papa Franjo šalje snažnu poruku nade i inkluzivnosti Crkvi Sjedinjeniih Država", saopštio je Gomez.

Trump tvrdi da ima napretka u borbi protiv pandemije, zaraženi i Penceovi saradnici

Predsjednik Donald Trump govori na mitingu na regionalnom aerodromu u Nju Hempširu. (Foto: AP Photo/Alex Brandon)

Predsjednik Donald Trump ponovio je u nedjelju da je zemlja "bliže kraju" pandemije koronavirusa, uprkos novom rastu broja zaraženih.

Sjedinjene Države su u petak registrovale 84.244 novih slučajeva koronavirusa, a 79.852 u subotu, što su najveći dnevni bilansi od izbijanja pandemije koja je odnijela oko 225.000 života, prenosi Reuters.

"Bliže smo kraju, imamo vakcine, imamo sve. Čak i bez vakcina, bliže smo kraju", rekao je Trump na mitingu u Nju Hempširu, na kojem mnoge njegove pristalice nisu nosile masku niti držale fizičku distancu.

Ustvrdio je i da SAD imaju toliko zaraženih "zato što stalno testiraju".

Šef kabineta Bijele kuće Mark Medouz prethodno je priznao da Trumpova administracija ne može da zaustavi širenje koronavirusa i da je umjesto toga usredsređena na razvoj vakcine.

"Nećemo kontrolisati pandemiju. Kontrolisaćemo činjenicu da razvijemo vakcinu, lijekove", poručio je Meoduz gostujući u programu CNN-a "Stanje nacije".

Na pitanje zašto SAD neće kontrolisati pandemiju, visoki zvaničnik Bijele kuće je odgovorio: "Zato što je riječ o zaraznom virusu kao što je grip". Izrazio je međutim uvjerenja da će virus "biti poražen".

U međuvremenu je iz Bijele kuće saopšteno da potpredsjednik Sjedinjenih Država Majk Pens planira da nastavi intenzivnu predizbornu kampanju na terenu naredne nedelje, uprkos tome što se nekoliko njegovih bliskih saradnika zarazilo koronavirusom.

Pensov šef kabineta Mark Šort i "nekoliko ključnih službenika koji sarađuju sa potpredsjednikom" testirano je pozitivno na koronavirus, rekao je Medouz. Potpredsjednik i njegova supruga Karen su testirani i nemaju koronavirus, i osjećaju se dobro, naveo je Pensov portparol Devin O’Meli.

Takođe je naveo da se Pens, prema kriterijumima Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), smatra "bliskim kontaktom" saradnika, ali da neće biti u karantinu.

Najavio je da će Pens nastaviti svoje predizborne aktivnost prema ranijem rasporedu, a u skladu sa smjernicama CDC-a za osobe koje obavljaju "vitalne poslove".

Prema tim smjernicama, zaposleni čiji se poslovi smatraju vitalnim (što je status koji Pens ima zato što obavlja položaj potpredsjednika) a koji su bili u kontaktu sa osobom zaraženom od koronavirusa moraju da pomno prate eventualne simptome COVID19 i da nose masku kada su blizu drugih ljudi, prenosi AP.

Pens je u nedjelju govorio na mitingu u Sjevernoj Karolini, dok u ponedeljak putuje u Minesotu.

"Razgovarao sam sinoć sa potpredsednikom. Ono što mogu da vam kažem je da nosi masku i drži fizičku distancu. Kada bude govorio, skinuće masku, i ponovo je staviti kad završi", rekao je Medouz za kablovsku mrežu CNN.

Predsjednik Donald Trump je u nedelju kratko prokomentarisao vijest da da je Pensov šef kabineta pozitivan na koronavirus.

"Upravo sam saznao za to. Mislim da je u karantinu. Da, čuo sam u tome. Biće dobro, ali je u karantinu", rekao je Tramp novinarima po povratku u Washington.

Demokratska kandidatkinja za potpredsjednicu Kamala Haris je na mitingu u Detroitu, u Mičigenu, kritikovala Pensovu odluku da nastavi kampanju na terenu.

"Trebalo bi da slijedi smjernice", poručila je Haris koja je ranije ovog mjeseca napravila četvorodnevnu pauzu u kampanji, nakon što je njen direktorka za komunikacije testirana pozitivno na koronavirus.

Na pitanje zašto Pens ne poštuje smjernice Centara za kontrolu i prevenciju bolesti da bude u karantinu 14 dana nakon što su mu saradnici testirani pozitivno, šef kabineta Bijele kuće pozvao se na potpredsjednikov status "osobe koja obavlja vitalan posao".

Blizu 8,6 miliona Amerikanaca zarazilo se koronavirusom od početka pandemije - što je najviše u svijetu.

Trump: Sudan prihvata mirovni sporazum i normalizovanje odnosa sa Izraelom

Donald Trump, u prisustvu državnog sekretara Pompea, savjetnika Jareda Kushnera i zvaničnika Savjeta za nacionalnu bezbjednost Roberta O'Briana, tokom razgovora sa liderima Sudana i Izraela (Foto: REUTERS/Carlos Barria)

Američki predsjednik Donald Trump objavio je da se Sudan saglasio o postizanju mirovnog sporazuma sa Izraelom.

Trump, koji je na društvenoj mreži Twitter objavio primjerak zajedničke izjave Sjedinjenih Država, Sudana i Izraela, ukazao je i da su dvije zemlje postigle dogovor o normalizaciji odnosa.

"Velika pobjeda za Sjedinjene Države i mir u svijetu. Sudan se saglasio na mirovni sporazum normalizovanje odnosa sa Izraelom. Uz Ujedinjene Arapske Emirate i Bahrein - riječ je o trećoj arapskoj državi koja je to učinila u posljednjih nekoliko nedjelja. Biće ih još", napisao je američki predsjednik na Twitteru.

Prije toga Trump, čiji je protivkandidat na predsjedničkim izborima 3. novembra Joe Biden, razgovarao je telefonom sa liderima Izraela i Sudana pošto su dvije države najavile da planiraju normalizaciju odnosa.

Trump je rekao da očekuje da će se Palestinci i drugi narodi, u predstojećim mjesecima, saglasiti o uspostavljanju čvršćih veza u predstojećim mjesecima.

Brian Hook, specijalni izaslanik Sjedinjenih Država za Iran, rekao je da se arapsko-izraelski sukob približava kraju.

Tokom telefonskog razgovora pred medijskim izvještačima iz Bijele kuće izraelski premijer Benjamin Netanyahu ​pozdravio je inicijativu koju je označio značajnim širenjem kruga mira.

Inače, sredinom septembra 2020. Bahrein, Izrael i Ujedinjeni Arapski Emirati potpisali su sporazum o normalizaciji odnosa u Bijeloj Kući. Dokument pod nazivom Sporazum Abraham potpisali su izraelski premijer Benjamin Netanyahu, ministar spoljnih poslova Emirata Abdulah bin Zajed i šef diplomatije Bahreina Abdulatif bin Rašid Alzajani - uz posredstvo Trumpa.

Američki predsjednik tada je podvukao da, kako se izrazio, historijsko potpisivanje dokazuje da se narodi Bliskog istoka oslobađaju propalih pristupa koji su obilježili prošlost.

"Potrebno je da narodi tog regiona iza sebe ostave razlike, ujedine se protiv zajedničkog neprijatelja i sarađuju kako bi se ostvarile bezbjednost i napredak", rekao je Trump.

Potpisivanju sporazuma prethodio je dogovor Izraea i Ujedinjenih Arapskih Emirata o normalizaciji diplomatskih odnosa dvije države Bliskog istoka.

Tom dogovoru posredovao je predsjednik Trump.

"Postignut je istorijski iskorak! Naša dva velika prijatelja postigla su istorijski mirovni sporazum - Izrael i Ujedinjeni Arapski Emirati", napisao je američki predsjednik na društvenoj mreži Twitter u avgustu - kada je dogovor postignut.

Na osnovu sporazuma Izrael se saglasio da suspenduje planirano aneksiranje dijelova teritorije Zapadne obale. Takođe, ojačava se suprotstavljenost Iranu - koji Emirati, Izrael i Sjedinjene Države smatraju glavnom prijetnjom na Bliskom istoku.

Inače, početkom septembra 2020. u Bijeloj kući organizovan je i susret najviših zvaničnika Srbije i Kosova, predsjednika Aleksandra Vučića i premijera Avdulaha Hotija.

Tada je potpisan sporazum o normalizaciji ekonomskih odnosa dvije strane koje posljednju deceniju pregovaraju o sveobuhvatnom sporazumu o normalizaciji odnosa.

Predsjednik Trump, koji se sastao sa Vučićem i Hotijem u Bijeloj kući, rekao da su se Srbija i Kosovo dogovorili o normalizaciji ekonomskih veza - ocijenivši to ogromnim napretkom više od decenije nakon što je Kosovo proglasilo nezavisnost od Srbije.

Kosovo, koje je 2008. godine proglasilo nezavisnost, Srbija smatra svojom teritorijom. Nezavisnost Kosova priznalo je oko stotinu država članica Ujedinjenih nacija - uključujući i Sjedinjene Države. Nezavisnost Kosova ne priznaju Rusija i Kina, kao i pet članica Evropske unije: Slovačka, Kipar, Grčka, Rumunija i Španija.

Odnosi Srbije i Kosova su narušeni poslije rata koji vodili u periodu od 1998. do 1999. Sukob je kulminirao intervencijom NATO-a u tadašnjoj Saveznoj Republici Jugoslaviji i okončan je posle povlačenja njenih vojno-policijskih snaga sa teritorije Kosova, u junu 1999.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG