Linkovi

Analize i istraživanja

COVID-19 u centru pažnje debate Pencea i Harris

Demokratska kandidatkinja za potpredsjednicu senatorica Kamala Harris i potpredjsednik SAD Mike Pence tokom debate na Univerrzitetu Utah u Salt Lake Cityju (Foto: Reuters)

Potpredsjednik Mike Pence branio je način na koji se Trumpova adminstracija suočila sa pandemijom COVID-19 u kojoj je stradalo više od 210 hiljada Amerikanaca, dok ga je demokratska kandidatkinja za potpredsjednicu Kamala Harris osudila kao "najveći neuspjeh bilo koje američke administracije ikada", tokom uglavnom civilizovane debate, u kojoj je dominantna tema bila koronavirus.  

Dok se predsjednik SAD Donald Trump oporavlja od virusa u Washingtonu, Kamala Harris je naglasila da ne bi uzela vakcinu ukoliko bi je reklamirao republikanski predsjednik, bez podrške zdravstvenih profesionalaca.

Pence, koji rukovodi predsjednikovom radnom grupom za koronavirus, priznao je da je "naša zemlja prošla kroz veoma izazovan period ove godine".

Međutim, dodao je i da "želi da američki narod zna, da je od prvog dana, predsjednik Trump zdravlje Amerikanaca stavio na prvo mjesto".

Pence je obećao milione doza tretmana, koji još nije objavljen, prije kraja godine.

On je takođe osudio sumnje Kamale Harris povodom činjenice da se predsjednik Trump hvali vakcinom: "Senatorko, molim vas da prestanete da se igrate politike sa ljudskim životima."

Bilo je žustrih razmjena na samom početku, ali sve u svemu, učesnici debate pokazali su mnogo više poštovanja, nego što je to bio slučaj prošle nedjelje tokom prve predsjedničke debate. I dok je Trump tada bio agresor, upadao u riječ i skoro vikao, Pence je pokazao veću disciplinu.

Kandidati su se suočili u auditorijumu, u kojem je svaki gost, koji je odbio da nosi masku na licu, bio zamoljen da napusti salu, što je prilično izuzetna situacija za jedinu potpredsjedničku debatu u okviru kampanje za izbore 2020.

Debata u udarnom terminu bila je na kraju krajeva prilika za glasače da odluče da li su Pence ili Harris spremni da preuzmu dužnosti predsjednika prije isteka sljedećeg mandata. To pitanje, iako djeluje tako, nije ni blizu teoretsko, s obzirom da se 74-godišnji predsjednik SAD Donald Trump trenutno oporavlja od koronavirusa, a 77-godišnji Joe Biden bi, iako nije inficiran, bio najstariji predsjednik ikada.

Iz tih razloga i nekih drugih, debata na Univerzitetu Utah u Salt Lake Cityju bila je u neku ruku najznačajnija potpredsjednička debata u novijoj istoriji. Posebno se odigrala u neizvjesnom trenutku za republikance, zbog sve većih zabrinutosti da Trumpova pozicija slabi, jer je više od 10 visokih zvaničnika u Bijeloj kući, Pentagonu i njegovom izbornom štabu ili zaraženo koronavirusom ili u karantinu.

Budući da zaostaju u anketama, Trump i Pence nemaju vremena za gubljenje. Izbori su za manje od četiri nedelje, a milioni Amerikanaca su već glasali.

Demokratska kandidatkinja za potpredsednicu Kamala Harris tokom debate sa potpredsjednikom SAD Mikeom Penceom (Foto: AP)
Demokratska kandidatkinja za potpredsednicu Kamala Harris tokom debate sa potpredsjednikom SAD Mikeom Penceom (Foto: AP)

Prije nego što je Harris izgovorila ijednu riječ, čim je kročila na binu, ušla je u istoriju kao prva crnkinja učesnica potpredsjedničke debate. Bila je to odlična prilika za nju da motiviše potencijalne birače koji nisu pokazali pretjerani entuzijazam prema Bidenu, političaru koji je proveo decenije u Washingtonu i ima mješovite rezultate u svom radu, kada je riječ o pitanjima rase i krivičnog pravosuđa, posebno u svojim ranim godinama u Senatu.

55-godišnja Harris je kćerka Indijke i Jamajčanina. Takođe je bivši tužilac, a postala je zvijezda među demokratama zbog svog oštrog ispitivanja Trumpovih kandidata za pozicije u pravosuđu.

Pence je 61-godišnji bivši guverner Indiane i bivši radio-voditelj, evanđelista poznat po šarmu “običnog čovjeka” i nepokoljebljivoj lojalnosti prema predsjedniku Trumpu. Iako u javnosti odlučno brani Trumpa, manje je impulsivan od njega i ima disciplinovaniji stil.

Dvoje kandidata sukobilo se oko poreza, konkretno Trumpovog odbijanja da objavi svoje poreske prijave četiri godine pošto je obećao više puta da će to učiniti. New York Times je prošlog mjeseca objavio da predsjednik plaća veoma mali porez na lična primanja, ali da ima dug od više stotina miliona dolara.

"Bilo bi dobro znati kome predsjednik duguje novac”, rekla je Harris.

"Jedno što svi znamo o Joeu je da on sve iznese u javnost. On je pošten, on je otvoren”, dodala je. “Donald Trump, s druge strane, sve zataškava”.

Pence je branio Trumpa kao biznismena koji otvara nova radna mjesta i koji je više nego pošteno platio porez, i preusmjerio je razgovor na Bidena.

“Od prvog dana, Joe Biden će vam podići porez”, rekao je.

Potpredsjednik SAD Mike Pence tokom debate sa Kamalom Harris (Foto: AP)
Potpredsjednik SAD Mike Pence tokom debate sa Kamalom Harris (Foto: AP)

Dok je debata pokrila različite teme, u prvom planu je bio virus.

Samo tri sata prije debate, predsjednik Trump je objavio video snimak u kojem je svoju dijagnozu nazvao “prikrivenim blagoslovom”, jer je skrenuo pažnju na eksperimentalnu kombinaciju antitela, za koju vjeruje da je zaslužna za poboljšanje njegovog stanja - iako ni on, niti njegovi ljekari još nemaju način da znaju da li je lek imao taj efekat.

Pence je predsjedavajući radne grupe Bijele kuće za koronavirus, koja nije uspjela da primijeni sveobuhvatnu nacionalnu strategiju, u vrijeme dok se sam Trump oporavlja od bolesti, a broj smrtnih slučajeva u Americi je prešao 210.000 dok se epidemiji ne nazire kraj.

See all News Updates of the Day

Osuđeni za ubistvo Georgea Floyda uložio žalbu na presudu

Derek Chauvin

Bivši američki policajac Derek Chauvin uložio je žalbu na presudu izrečenu za ubistvo Afroamerikanca Georgea Floyda 2020. godine. 

Prema sudskim dokumentima objavljenim u četvrtak 23. septembra, Chauvin se žalio po 14 tačaka osude izrečene 25. juna u Minnesoti.

On navodi da je sudski sudac zloupotrijebio svoje diskreciono pravo u nekoliko ključnih tačaka slučaja, uključujući odbijanje zahtjeva za odgodu ili premještanje ročišta iz Minneapolisa zbog publiciteta prije suđenja.

Posebno se žalio zbog toga što sudija nije odredio izolaciju porotnika za vrijeme trajanja suđenja, te je zatražio od Vrhovnog suda da preispita raniju odluku kojom mu je uskraćen advokat koji se finansira iz javnih fondova.

Chauvin (45) je dobio 90 dana od dana izricanja kazne 25. juna da se žali na osuđujuću presudu. Proglašen je krivim za ubistvo drugog stepena i druge optužbe, a doživotno mu je zabranjeno posjedovanje vatrenog oružja. Također mu je rečeno da se registruje kao predatorski prestupnik.

Brutalno ubistvo Floyda tokom rutinskog privođenja na ulici u Minneapolisu bilo je okidač za proteste širom Amerike i u svijetu protiv policijske brutalnosti i rasne nejednakosti u Sjedinjenim Američkim Državama.

Predškolska djeca posjećuju memorijalno mjesto Georgea Floyda tokom izleta u Minneapolis, Minnesota.
Predškolska djeca posjećuju memorijalno mjesto Georgea Floyda tokom izleta u Minneapolis, Minnesota.

Floyd je ubijen 25. maja 2020. godine tokom hapšenja, kada mu je Chauvin devet minuta i 29 sekundi koljenom pritiskao vrat.

Chauvin je ranije proglašen krivim po svim tačkama optužnice. Tu odluku je 20. aprila donijelo 12 članova porote nakon razmatranja iskaza 45 svjedoka - uključujući svjedočenja očevidaca, policajaca i eksperata, uz višesatne video dokaze.

Chauvin se branio sa slobode, a nakon što je u aprilu proglašen krivim, ukinuta mu je kaucija i određen pritvor.

Obrazlažući odluku, sudija je izjavio da kazna zatvora od 22 i po godine odražava "posebnu okrutnost" ubistva.

Odbor za nerede na Capitolu istražuje Trumpove saveznike

Neredi na Capitolu u januaru 2021.

Odbor za istragu nereda na Capitolu izdao je prve pozive nekadašnjim saveznicima bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, uključujući Marka Meadowsa i Stevea Bannona.

Odbor predvođen demokratima zatražio je dokumente i pozvao ih da svjedoče sredinom oktobra.

U pismu predsjedavajućeg Odbora navodi se da su bili uključeni u napore da se ponište izbori 2020. koji su doveli do smrtonosnih nemira.

Parlamentarci traže informacije o Trumpovim radnjama koje su dovele do nereda.

Prva četiri sudska poziva odbora izdana su bivšem šefu kabineta Meadowsu, bivšem Trumpovom savjetniku Bannonu, bivšem zamjeniku šefa kabineta Danu Scavinu i Kashyapu Patelu, bivšem šefu osoblja Pentagona.

"Odbor istražuje činjenice, okolnosti i uzroke napada 6. januara i pitanja u vezi s mirnim prijenosom vlasti", navodi se u pismu odbora 23. septembra.

U četiri pojedinačna pisma, odbor je naveo razloge pozivanja svakog svjedoka.

Bannona će krajem decembra pitati o njegovoj komunikaciji s Trumpom i uključenosti u raspravu o planovima za poništavanje izbora, rekao je odbor. Citirali su ga kako je rekao "sav pakao će se osloboditi sutra" uoči nereda.

Meadowsa će pitati o njegovoj komunikaciji s organizatorima skupa koji je prethodio napadu na Kapitol.

Scavino je navodno rekao članovima Predstavničkog doma da ne potvrđuju izbore u korist Joea Bidena, dok je Patel bio uključen u rasprave o sigurnosti na Capitolu tokom nereda.

Patel je u saopštenju rekao da je "razočaran, ali nije iznenađen" što je odbor izdao sudski poziv prije nego što je zatražio njegovu dobrovoljnu saradnju.

Predsjedavajuća Demokratskog doma Nancy Pelosi najavila je u januaru formiranje odbora za istragu nereda na Capitol Hillu.

Pelosi je rekla da će odbor predvođen demokratima imati za cilj "utvrditi istinu tog dana i osigurati da se napad takve vrste ne može desiti".

Taj potez uslijedio je nakon što su republikanci u Senatu blokirali prijedlog zakona o uspostavi dvostranačke komisije za napad.

Saveznici bivšeg predsjednika Donalda Trumpa rekli su da komisija nije potrebna.

Trumpove pristalice upale su u Kongres u Washingtonu 6. januara u neuspješnoj namjeri da ponište potvrdu o izbornoj pobjedi Bidena na izborima u novembru 2020. godine.

Američki izaslanik za Haiti podnio ostavku zbog "nehumane" deportacije migranata

Migranti, većinom iz Haitija, prelaze Rio Grande iz Del Rija u Teksasu ka mestu Siudad Akuna u Meksiku, 22. septembra 2021. Neki se vraćaju da izbegnu moguću deportaciju iz SAD a drugi da nabave potrebne zalihe.

Specijalni američki izaslanik za Haiti iznenada je podnio ostavku, napadajući administraciju predsjednika Joea Bidena zbog, kako je opisao, "nehumane" i "kontraproduktivne" odluke da deportuje hiljade Haićana.

Ambasador Daniel Foote​, koji je držao tu poziciju samo dva mjeseca, podnio je ostavku državnom sekretaru Antonyju Blinkenu, navodeći da je američki pristup Haitiju "duboko pogrešan". Rekao je da su njegovi savjeti "ignorisani i odbačeni" u Washingtonu, kada nisu bili "modifikovani da predstave drugačiji narativ nego što je njegov".

Daniel Foote (Photo from state.gov)
Daniel Foote (Photo from state.gov)

Od prošlog vikenda, SAD prebacuju avionima stotine Haićana nazad u njihovu zemlju, nakon što su preplavili američko-meksičku granicu u Del Riju u Teksasu, u nadi da će ući u Sjedinjene Države. Mnogi od migranata, međutim, više od deset godina ne žive u Haitiju, od kada su napustili zemlju poslije velikog zemljotresa 2010. i preselili se u Čile, Brazil i druge južnoameričke zemlje.

SAD su dozvolile hiljadama migranata iz Haitija da uđu u SAD i zatraže azil, ali druge vraćaju u Haiti, na do sedam letova dnevno za Port-o-Prens, glavni grad, ili drugi najveći grad Kep-Haitien.

Portparol State Departmenta Ned Price odbacio je Footove žalbe, navodeći da su njegovi stavovi, zajedno sa drugim, "u potpunosti razmotreni u rigoroznom i transparentnom procesu formulisanja politike. Za neke od tih prijedloga je zaključeno da nanose štetu našoj predanosti promociji demokratije na Haitiju i odbačeni su tokom političkog procesa. To što kaže da su njegovi prijedlozi ignorisani jednostavno nije tačno".

Price je dodao da je "šteta što je, umjesto da učestvuje u političkom procesu orijentisanom na rješenja, specijalni izaslanik Foote podnio ostavku i pogrešno predstavio okolnosti svoje ostavke. Nije iskoristio brojne prilike da iznese svoje primjedbe tokom svog mandata i umjesto toga - odlučio je da podnese ostavku".

Migranti u improvizovanom kampu kod reke Rio Grande u Teksasu, 23. septembra 2021.
Migranti u improvizovanom kampu kod reke Rio Grande u Teksasu, 23. septembra 2021.

U svom pismu ostavke, Fooet, koji je karijerni diplomata, je rekao: "Narod Haitija, koji živi u dubokom siromaštvu, kao taoci terora, otmica, pljački i masakra oružanih bandi, i koji pati pod korumpiranom vladom povezanom sa bandama, jednostavno ne može da podrži prinudni dolazak hiljada migranata koji nemaju hranu, smještaj i novac, bez nove ljudske tragedije koja se mogla izbjeći".

Footeov napad na vladine deportacije Haićana je najnovija žalba zbog scena na granici sa Del Riom, gdje je 14.000 Haićana provelo prošli vikend u šatorima ispod međunarodnog mosta između SAD i Meksika.

Broj je sada znatno smanjen zbog deportacije stotina Haićana i američkog procesuiranja još većeg broja migranata kojima je dozvoljeno da ostanu u SAD uz obećanje da će se u roku od 60 dana prijaviti imigracionim vlastima da bi podnijeli zahtjev za azil.

Brojne grupe za ljudska prava pozvale su na kraj deportacija, dok su konzervativni republikanski kritičari predsjednika Bidena napali njegovu administraciju zato što je dozvolila hiljadama Haićana da uđu u SAD, umjesto što ih je primorala da podnesu zahtjev za azil iz svoje zemlje boravka prije nego što se upute ka Americi.

Za to vrijeme, imigracioni zvaničnici istražuju video snimke i fotografije agenata Granične patrole na konjima kako okružuju i usmjeravaju neke migrante prošlog vikenda, u pokušaju da ih vrate u Meksiko.

Ponašanje agenata osudili su Bijela kuća i visoki zvaničnici.

Agenti Granične službe potiskuju migrante ka meksičkoj teritoriji, 19. septembra 2021.
Agenti Granične službe potiskuju migrante ka meksičkoj teritoriji, 19. septembra 2021.

Sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki izjavila je u srijedu da SAD deportuju Haićane na osnovu zakonske odredbe koja se poziva na pandemiju koronavirusa. Deportovani se šalju kući bez prilike da zatraže azil, dok se drugima dozvoljava da ostanu na američkom tlu, ali još nije jasno zbog čega su neki ljudi deportovani a drugi nisu. Sedam letova za Haiti zakazano je za četvrtak.

Lider demokrata u Senatu Chuck Schumer, obično Bidenov saveznik, ove nedjelje je pozvao američkog lidera i šefa Sekretarijata za unutrašnju bezbjednost Alehandra Mayorkasa da "odmah zaustave ta protjerivanja", navodeći da avionski letovi podsjećaju na "ksenofobičnu" politiku bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, koja "nije vodila računa o našim zakonima o izbjeglicama".

Meksička policija čuva stražu blizu rijeke Rio Grande u mjestu Siudad Akuna, u zoru 23. septembra 2021.
Meksička policija čuva stražu blizu rijeke Rio Grande u mjestu Siudad Akuna, u zoru 23. septembra 2021.

Guverner Teksasa Greg Abbott, oštri kritičar Bidenove administracije i njenog ponašanja prema migrantima na granici, naredio je državnim radnicima da formiraju "čelični zid" od državnih automobila kako bi spriječili dolazak novih migranata preko granice. Za haos na granici okrivio je Bidena.

"Kada imate administraciju koja ne sprovodi zakone ove zemlje, koja se i ne pretvara da pokušava da zaštiti granicu, vidite ogroman priliv ljudi", rekao je Abbott na konferenciji za novinare u Del Riju.

Analitičari: Odlazak Merkel predstavlja veliki gubitak za Erdogana

Analitičari: Odlazak Merkel predstavlja veliki gubitak za Erdogana
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:04 0:00

Biden: Amerika je spremna pomoći svijetu u borbi protiv globalnih izazova

Biden: Amerika je spremna pomoći svijetu u borbi protiv globalnih izazova
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:44 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG