Linkovi

Teme

COVID-19 u centru pažnje debate Pencea i Harris

Demokratska kandidatkinja za potpredsjednicu senatorica Kamala Harris i potpredjsednik SAD Mike Pence tokom debate na Univerrzitetu Utah u Salt Lake Cityju (Foto: Reuters)

Potpredsjednik Mike Pence branio je način na koji se Trumpova adminstracija suočila sa pandemijom COVID-19 u kojoj je stradalo više od 210 hiljada Amerikanaca, dok ga je demokratska kandidatkinja za potpredsjednicu Kamala Harris osudila kao "najveći neuspjeh bilo koje američke administracije ikada", tokom uglavnom civilizovane debate, u kojoj je dominantna tema bila koronavirus.  

Dok se predsjednik SAD Donald Trump oporavlja od virusa u Washingtonu, Kamala Harris je naglasila da ne bi uzela vakcinu ukoliko bi je reklamirao republikanski predsjednik, bez podrške zdravstvenih profesionalaca.

Pence, koji rukovodi predsjednikovom radnom grupom za koronavirus, priznao je da je "naša zemlja prošla kroz veoma izazovan period ove godine".

Međutim, dodao je i da "želi da američki narod zna, da je od prvog dana, predsjednik Trump zdravlje Amerikanaca stavio na prvo mjesto".

Pence je obećao milione doza tretmana, koji još nije objavljen, prije kraja godine.

On je takođe osudio sumnje Kamale Harris povodom činjenice da se predsjednik Trump hvali vakcinom: "Senatorko, molim vas da prestanete da se igrate politike sa ljudskim životima."

Bilo je žustrih razmjena na samom početku, ali sve u svemu, učesnici debate pokazali su mnogo više poštovanja, nego što je to bio slučaj prošle nedjelje tokom prve predsjedničke debate. I dok je Trump tada bio agresor, upadao u riječ i skoro vikao, Pence je pokazao veću disciplinu.

Kandidati su se suočili u auditorijumu, u kojem je svaki gost, koji je odbio da nosi masku na licu, bio zamoljen da napusti salu, što je prilično izuzetna situacija za jedinu potpredsjedničku debatu u okviru kampanje za izbore 2020.

Debata u udarnom terminu bila je na kraju krajeva prilika za glasače da odluče da li su Pence ili Harris spremni da preuzmu dužnosti predsjednika prije isteka sljedećeg mandata. To pitanje, iako djeluje tako, nije ni blizu teoretsko, s obzirom da se 74-godišnji predsjednik SAD Donald Trump trenutno oporavlja od koronavirusa, a 77-godišnji Joe Biden bi, iako nije inficiran, bio najstariji predsjednik ikada.

Iz tih razloga i nekih drugih, debata na Univerzitetu Utah u Salt Lake Cityju bila je u neku ruku najznačajnija potpredsjednička debata u novijoj istoriji. Posebno se odigrala u neizvjesnom trenutku za republikance, zbog sve većih zabrinutosti da Trumpova pozicija slabi, jer je više od 10 visokih zvaničnika u Bijeloj kući, Pentagonu i njegovom izbornom štabu ili zaraženo koronavirusom ili u karantinu.

Budući da zaostaju u anketama, Trump i Pence nemaju vremena za gubljenje. Izbori su za manje od četiri nedelje, a milioni Amerikanaca su već glasali.

Demokratska kandidatkinja za potpredsednicu Kamala Harris tokom debate sa potpredsjednikom SAD Mikeom Penceom (Foto: AP)
Demokratska kandidatkinja za potpredsednicu Kamala Harris tokom debate sa potpredsjednikom SAD Mikeom Penceom (Foto: AP)

Prije nego što je Harris izgovorila ijednu riječ, čim je kročila na binu, ušla je u istoriju kao prva crnkinja učesnica potpredsjedničke debate. Bila je to odlična prilika za nju da motiviše potencijalne birače koji nisu pokazali pretjerani entuzijazam prema Bidenu, političaru koji je proveo decenije u Washingtonu i ima mješovite rezultate u svom radu, kada je riječ o pitanjima rase i krivičnog pravosuđa, posebno u svojim ranim godinama u Senatu.

55-godišnja Harris je kćerka Indijke i Jamajčanina. Takođe je bivši tužilac, a postala je zvijezda među demokratama zbog svog oštrog ispitivanja Trumpovih kandidata za pozicije u pravosuđu.

Pence je 61-godišnji bivši guverner Indiane i bivši radio-voditelj, evanđelista poznat po šarmu “običnog čovjeka” i nepokoljebljivoj lojalnosti prema predsjedniku Trumpu. Iako u javnosti odlučno brani Trumpa, manje je impulsivan od njega i ima disciplinovaniji stil.

Dvoje kandidata sukobilo se oko poreza, konkretno Trumpovog odbijanja da objavi svoje poreske prijave četiri godine pošto je obećao više puta da će to učiniti. New York Times je prošlog mjeseca objavio da predsjednik plaća veoma mali porez na lična primanja, ali da ima dug od više stotina miliona dolara.

"Bilo bi dobro znati kome predsjednik duguje novac”, rekla je Harris.

"Jedno što svi znamo o Joeu je da on sve iznese u javnost. On je pošten, on je otvoren”, dodala je. “Donald Trump, s druge strane, sve zataškava”.

Pence je branio Trumpa kao biznismena koji otvara nova radna mjesta i koji je više nego pošteno platio porez, i preusmjerio je razgovor na Bidena.

“Od prvog dana, Joe Biden će vam podići porez”, rekao je.

Potpredsjednik SAD Mike Pence tokom debate sa Kamalom Harris (Foto: AP)
Potpredsjednik SAD Mike Pence tokom debate sa Kamalom Harris (Foto: AP)

Dok je debata pokrila različite teme, u prvom planu je bio virus.

Samo tri sata prije debate, predsjednik Trump je objavio video snimak u kojem je svoju dijagnozu nazvao “prikrivenim blagoslovom”, jer je skrenuo pažnju na eksperimentalnu kombinaciju antitela, za koju vjeruje da je zaslužna za poboljšanje njegovog stanja - iako ni on, niti njegovi ljekari još nemaju način da znaju da li je lek imao taj efekat.

Pence je predsjedavajući radne grupe Bijele kuće za koronavirus, koja nije uspjela da primijeni sveobuhvatnu nacionalnu strategiju, u vrijeme dok se sam Trump oporavlja od bolesti, a broj smrtnih slučajeva u Americi je prešao 210.000 dok se epidemiji ne nazire kraj.

See all News Updates of the Day

U BiH najveći pad terorističkog utjecaja

In this June 16, 2014 file photo, demonstrators chant pro-Islamic State group slogans as they carry the group's flags in front of the provincial government headquarters in Mosul, Iraq.

Terorizam ostaje značajan i ozbiljan problem u mnogim zemljama, unatoč ukupnom padu njegovog utjecaja u cijelom svijetu tokom 2019. godine, ocijenio je Institut za ekonomiju i mir (Institute for Economics & Peace - IEP) u izvještaju Globalni indeks terorizma 2020: Mjerenje utjecaja terorizma.

Lani su 63 zemlje zabilježile najmanje jednu smrt od terorističkog napada, dok je sedamnaest zemalja registriralo više od 100 smrtnih slučajeva od terorizma.

Hrvatska, Kosovo i Slovenija su, uz Island, Portugal i Rumunjsku, najbolje rangirane države u Evropi i među najsigurnijim su državama svijeta u kojima je utjecaj terorizma minimalan. Slijede ih Srbija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Albanija.

Za Bosnu i Hercegovinu se navodi da je u njoj zabilježen najveći pad terorističkog utjecaja od svih država svijeta.

Sigurnost Zapadnog Balkana

U izvještaju se navodi da je nakon sukoba 1990-ih godina na Zapadnom Balkanu ostalo uskladišteno oko 6,8 miliona komada malokalibarskog i lakog naoružanja. Osim opasnosti zbog slučajnih eksplozija u tim skladištima, kao problem se navode i organizirani kriminal u regiji te povratak terorističkih boraca.

“Opravdano je brinuti se da bi to oružje moglo biti oteto iz tih skladišta kako bi se njime opremilo više od jedne manje terorističke vojske”, navodi se u izvještaju.

Dalje piše kako nije iznenađujuće što svaka zemlja stavlja terorističku upotrebu opasnih eksploziva, materijala i naoružanja na prvo mjesto u svojim registrima rizika. Većina vlada tvrdi da se s tim rizikom mogu nositi same, ali dokazi snažno sugeriraju da mnoge od njih tada ne poduzimaju nužne korake.

Amonijev nitrat čuva se u ogromnim količinama u slabo zaštićenim skladištima na mnogim drugim mjestima, ne samo u Bejrutu. No, zaključuje se kako je bila potrebna eksplozija u Bejrutu da bi neke vlade krenule preispitivati vlastite stavove.

“Evropska unija, a ne zemlje zapadnog Balkana, najviše rade na rješavanju pitanja malokalibarskog i lakog oružja. A izvori cezija-137 i kobalta-60 i dalje su prisutni u zdravstvenim sektorima i naftnoj industriji većine zemalja”, navodi se u ovom izvještaju.

Bosna i Hercegovina zabilježila je najveći napredak u ocjeni za 2019. godinu, te je njoj posvećeno i nešto više pažnje u odnosu na druge zemlje regije, a prema napretku je slijede Austrija i Švedska.

Sveukupno, od 2002. godine utjecaj terorizma u Bosni i Hercegovini se smanjio. Od 24 napada zabilježenih od 2002. godine, niti jedan nije pripisan poznatim terorističkim skupinama.

Pet napada je, kako se navodi u izvještaju, “pripisano muslimanskim ekstremistima i jedan vehabijskom pokretu”. Između 2002. i 2019. zabilježeno je sedam smrtnih slučajeva, a nijedan 2019. godine.

Bosna i Hercegovina se, prema ovom mjerenju utjecaja terorizma, nalazi na 96. mjestu u svijetu od ukupno 164 zemlje u kojima je provedeno. Pri tome prvo mjesto na ljestvici, na kojem je Afganistan, znači da su u toj zemlji najveća opasnost i utjecaj terorizma.

Hrvatska, Kosovo i Slovenija su svrstani među najsigurnije zemlje u Evropi i općenito u svijetu. Prema ovom mjerenju dijele 138. mjesto s još 23 zemlje, između ostalih s Islandom, Portugalom i Rumunjskom od evropskih zemalja, te Kubom, Kambodžom, Mongolijom, Singapurom, UAE-om i Sjevernom Korejom koja je također navedena kao zemlja u kojima je utjecaj terorizma minimalan.

Srbija je također među najbolje rangiranim zemljama u Evropi i svijetu i nalazi se na 128. mjestu.

Tu su i Sjeverna Makedonija na 123. i Crna Gora na 107. poziciji, dok se Albanija nalazi na 95. mjestu.

Širenje IDIL-a u Africi i desničara na Zapadu

U 2019. godini smrtnost od terorizma pala je petu uzastopnu godinu, nakon što je vrhunac dosegla 2014. Ukupni broj smrtnih slučajeva smanjio se za 15,5 posto i u ovom izvještaju se navodi da je ubijeno ukupno 13.826 ljudi. Pad broja smrtnih slučajeva odražava smanjenje utjecaja terorizma, a 103 zemlje zabilježile su poboljšanje svog rezultata, u odnosu na 35 koje su zabilježile pogoršanje.

Ukupni rezultat uzima u obzir ne samo smrt, već i incidente, ozljede i imovinsku štetu od terorizma, tokom petogodišnjeg razdoblja.

Afganistan je i dalje zemlja koja je najviše pogođena terorizmom, nakon što je 2018. pretekao Irak na ovoj neslavnoj ljestvici.

Nigerija je zabilježila drugo najveće smanjenje smrtnih slučajeva od terorizma u 2019. godini, s tim da je njihov broj pao s 2.043 na 1.245, što je smanjenje za 39,1 posto, uglavnom zbog manjeg broja smrtnih slučajeva od terorizma pripisanih Fulanijevim ekstremistima.

Do ovog smanjenja došlo je usprkos malom povećanju broja smrtnih slučajeva pripisanom Boko Haramu, koji je najaktivnija teroristička skupina u zemlji u proteklom desetljeću. Smrtnih slučajeva od terorizma u Nigeriji sada je 83 posto manje nego na vrhuncu 2014. godine.

Sukob je i dalje glavni pokretač terorizma, a više od 96 posto smrtnih slučajeva od terorizma u 2019. dogodilo se u zemljama koje su već u konfliktu. Deset zemalja s najvećim utjecajem terorizma sudjeluju u barem jednom oružanom sukobu.

Jedan od zabrinjavajućih trendova u posljednjih pet godina je porast krajnjeg desničarskog političkog terorizma, iako je apsolutni broj napada krajnje desnice i dalje nizak u usporedbi s drugim oblicima terorizma.

U Sjevernoj Americi, Zapadnoj Europi i Oceaniji napadi krajnje desnice porasli su za 250 posto od 2014. godine, a broj smrtnih slučajeva povećao se za 709 posto u istom razdoblju. U 2019. godini pripisano je 89 smrtnih slučajeva teroristima krajnje desnice, od kojih 51 u napadima na džamiju u Christchurchu na Novom Zelandu.

U proteklih pet godina na Zapadu se svake godine dogodilo više od 35 terorističkih incidenata krajnje desnice, navodi se u izvještaju.

Terorizam krajnje desnice uglavnom je smrtonosniji od terorizma krajnje ljevice, ali ne toliko smrtonosan kao islamistički terorizam na Zapadu, navodi se u izvještaju.

Tokom posljednjih 50 godina dogodilo se 13 terorističkih napada krajnje desnice u kojima je u svakom ubijeno više od deset ljudi, u usporedbi s 24 islamistička napada i tri iz drugih ideologija.

U izvještaju se ističe da se terorizam krajnje desnice znatno povećao na Zapadu. Zabilježen je jedan teroristički napad krajnje desnice u 2010. godini, dok je u 2019. godini zabilježeno 49 napada.

U izvještaju se navodi da su snaga i utjecaj takozvane Islamske države (IDIL) nastavili opadati, a smrtni slučajevi pripisani ovoj grupi u 2019. godini pali su na 942, u odnosu na 1.571 u prethodnoj godini.

Ovo je prvi put otkako je grupa postala aktivna 2013. godine da je odgovorna za manje od hiljadu smrtnih slučajeva od terorizma u bilo kojoj godini. Broj terorističkih napada koji se pripisuju grupi također je pao na najnižu razinu otkako je osnovana, s 339 incidenata koji su pripisani grupi u 2019.

Međutim, unatoč smanjenju aktivnosti IDIL-a na Bliskom Istoku i Sjevernoj Africi, pridružene skupine IDIL-a ostaju aktivne u cijelom svijetu, a posebno su istaknuti u podsaharskoj Africi, gdje se povećao broj smrtnih slučajeva pripisanih podružnicama IDIL-a. Dvadeset i sedam zemalja preživjelo je teroristički napad koji je izveo IDIL ili jedna od njegovih povezanih skupina.

Širenje podružnica IDIL-a u subsaharsku Afriku dovelo je do porasta terorizma u mnogim zemljama te regije. Sedam od deset zemalja s najvećim porastom terorizma nalazile su se u subsaharskoj Africi: Burkina Faso, Mozambik, Demokratska Republika Kongo (DR Kongo), Mali, Niger, Cameron i Etiopija.

Najveći porast smrtnosti od terorizma dogodio se u Burkini Faso, gdje je smrtnost porasla sa 86 na 593, što je porast od 590 posto.

IDIL-ov prelazak u subsaharsku Afriku značio je da je regija zabilježila drugi najveći broj smrtnih slučajeva od terorizma, čak i nakon što je zabilježila značajan pad u Nigeriji. Smrti pripisane podružnicama IDIL-a u toj regiji zabilježene su čak na jugu do Mozambika, a 41 posto svih napada povezanih s IDIL-om u 2019. dogodilo se u subsaharskoj Africi.

Izvan Iraka i Sirije, grupe i pojedinci povezani s IDIL-om počinili su više od 3.000 napada u 48 zemalja od 2013. godine. Broj zemalja koje bilježe napad povezan s IDIL-om povećao se s dvije u 2013. na 27 zemalja u 2019.

Na zapadu je IDIL između 2014. i 2019. usmjeravao ili poticao najmanje 78 terorističkih napada, što je rezultiralo 471 smrtnim slučajem.

Francuska je zabilježila najviše smrtnih slučajeva povezanih s IDIL-om, a slijedile su je Sjedinjene Države i Belgija. Međutim, zabilježen je samo jedan napad na Zapadu tokom 2019. godine. Četrdeset i jedan posto ukupnih napada povezanih s IDIL-om u 2019. godini dogodilo se u subsaharskoj Africi.

Šri Lanka je zabilježila drugi najveći porast u 2019. godini, s bombaškim napadima na uskrsnu nedjelju. Naime, ova zemlja je 2019. pretrpjela osam koordiniranih samoubilačkih napada širom zemlje na crkve i hotele, kad je ubijeno 266 ljudi i ranjeno najmanje 500. IDIL je preuzeo odgovornost za napade.

Južna Azija ostaje regija koja je najviše pogođena terorizmom u 2019. godini, unatoč poboljšanjima u Afganistanu, Pakistanu i Indiji. Ovo je druga godina zaredom da je Južna Azija zabilježila više smrtnih slučajeva od terorizma nego bilo koja druga regija.

Regija Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike (MENA) je zabilježila najveće poboljšanje drugu godinu zaredom. Broj smrtnih slučajeva u zemljama Bliskog istoka i Sjeverne Afrike smanjio se za 87 posto od 2016. godine, dosegnuvši najnižu razinu od 2003. godine.

Prema izvještaju, terorizam uzrokuje velike financijske troškove.

Globalni ekonomski učinak terorizma iznosio je 16,4 milijarde američkih dolara u 2019. godini, 25 posto manje nego u 2018. godini.

Što se tiče Evrope, najveći utjecaj terorizam ima u Turskoj, koju slijede Ujedinjena Kraljevina, Francuska, Grčka, Njemačka, Belgija, Italija, Švedska, Irska, Španjolska, Nizozemska, Finska, Danska, Norveška, Austrija i Albanija. Sljedeća je BiH, poslije koje su Mađarska, Crna Gora, Češka, Švicarska, Poljska, Litva, Bugarska, Cipar, Latvija, Sjeverna Makedonija, Estonija, Srbija, Slovačka dok su među najsigurnijim državama Evrope i svijeta Hrvatska, Island, Kosovo, Portugal, Rumunjska i Slovenija.

Najveći utjecaj terorizam ima u Afganistanu, Iraku, Nigeriji, Siriji, Somaliji, Jemenu, Pakistanu, Indiji, DR Kondu i Filipinima. Sjedinjene Američke Države su na 29. mjestu ove ljestvice.

Miralem Šabić - "čovjek sa kisikom"

Miralem Šabić - "čovjek sa kisikom"
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:10 0:00

Evropska komisija predložila Sjedinjenim Državama strategiju nove transatlantske agende odnosa

Evropska komisija uputila je prijedlog strategije za novu transatlantsku agendu odnosa između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, objavljeno je na internet stranici tog izvršnog tijela EU.

"Evropski savjet pozvan je da prihvati i predloži prve korake mape puta za novu transatlantsku agendu globalne saradnje – prije nego što bude pokrenuta na samitu Evropske unije i Sjedinjenih Država u prvoj polovini 2021", navedeno je u dokumentu.

U prijedlogu je navedeno da ishod američkih predsjedničkih izbora na kojima su pobijedili Joe Biden i Kamala Harris predstavlja priliku za planiranje globalne saradnje zasnovane na zajedničkim vrijednostima, interesima i globalnom uticaju.

"Dok su protekle godine bile na udaru izazova geopolitičkih promjena moći, bilateralnih tenzija i jednostranih tendencija, pobjeda novoizabranog predsjednika Joea Bidena i potpredsjednice Kamale Harris, u kombinaciji sa odlučnijom i sposobnijom Evropskom unijom i novom geopolitičkom i ekonomskom stvarnošću – prilika je za razvoj nove transatlantske agende globalne saradnje", istaknuto je u dokumentu koji je objavila Evropska komisija.

Ursula von der Leyen, predsjednica EK, rekla je da će ta inicijativa biti usklađena sa promjenama na globalnom nivou.

"Transatlantski savez zasnovan je na zajedničkim vrijednostima i istoriji, ali takođe i na interesima: izgradnja jačeg, mirnijeg i prosperitetnijeg svijeta. Kada je transatlantsko partnerstvo jako, Evropska unija i Sjedinjene Države su jače. Vrijeme je da se ponovo povežemo novom agendom za transatlantsku i globalnu saradnju", ukazala je ona.

Josep Borrell, visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost, poručio je da Unija šalje snažnu poruku američkim prijateljima i saveznicima.

"Gledajmo u budućnost, a ne u prošlost. Obnovimo naše veze i izgradimo partnerstvo koje će obezbjediti napredak, stabilnost, mir i bezbjednost za građane širom naših kontinenata i širom svijeta. Nema vremena za čekanje – čeka nas dosta posla", poručio je on.

Principijelno partnerstvo

U objavi Evropske komisije istaknut je značaj primjene translatlantske saradnje tamo gdje je potrebno globalno vodstvo. Takođe, kako je ukazano, princip je usredsređen na jačanje multilateralnih aktivnosti i institucija, zajedničkih interesa, upotrebe zajedničkih resursa i nalaženja rješenja usklađenih sa vrijednostima obje strane.

Partnerstvo bi bilo oličeno u četiri oblasti – objavila je Evropska komisija.

Saradnja protiv COVID-19

Objašnjeno je da u toj oblasti Evropska unija želi da joj se Sjedinjene Države pridruže u ulozi glavnog zagovarača globalne saradnje u odgovoru na pandemiju koronavirusa, zaštiti života i sredstava za život, kao i otvaranju ekonomija i društava.

"Evropska unija želi saradnju sa SAD kako bi omogućili finansiranje razvoja i podjednaku distribuciju vakcina, testova i postupaka liječenja", objašnjava EK.

Zaštita planete i napretka

Evropska komisija u dokumentu navodi da, iako pandemija koronavirusa predstavlja značajan izazov, klimatske promjene i očuvanje biljnog i životinjskog svijeta ostaju "ključni izazov današnjeg vremena". To, kako je istaknuto, zahtijeva sistemske promjene u ekonomijama i transatlantsku i globalnu saradnju.

Saradnja u oblasti tehnologije, trgovine i standarda

Taj oblik saradnje, navodi Evropska komisija, ostvarivao bi se na temelju poštovanja ljudskog dostojanstva, pojedinačnih prava i principa demokatije. Odnosio bi se na otprilike dvije trećine svjetske trgovine i standarda. Ukazano je da suočavanje sa izazovima u toj oblasti – EU i SAD čini prirodnim partnerima u oblasti trgovine, tehnologije i digitalne uprave.

Saradnja za bezbjedniji, napredniji i demokratski svijet

U prijedlogu agende Evropska komisija ukazano je da Evropska unija i Sjedinjene Države dijele zajednički interes u jačanju demokratije, poštovanju međunarodnog prava, podršci održivog razvoja i promovisanju ljudskih prava širom sveta.

"Snažno partnerstvo EU i SAD biće presudno za podršku demokratskim vrijednostima, kao i globalnoj i regionalnoj stabilnosti, prosperitetu i rješavanju sukoba. Evropska unija nastoji da koordiniše odgovor i promovisanje regionalne i globalne bezbjednosti, ojača transatlantsku i međunarodnu bezbjednost – uključujući tu i novi bezbjednosno-odbrambeni dijalog. Kao i da ojača multilateralni sistem", saopštila je EK.

Prijedlogom nove transatlantske agende odnosa EU i SAD obuhvaćen je i Zapadni Balkan - kao i dijalog Srbije i Kosova koji bi trebaloda bude okončan postizanjem sveobuhvatnog sporazuma o normalizaciji odnosa.

"Evropa je Zapadnom Balkanu pružila je perspektivu članstva u Evropskoj uniji. Značajno je partnerstvo i bliska koordinacija EU i SAD-a, posebno u okviru dijaloga Beograda i Prištine kojim posreduje EU. Potreban je zajednički da podržimo pomirenje, poboljšamo principe vladavine i poguramo ključne reforme", istaknuto je u objavi Evropske komisije o strategiji za novu transatlantsku agendu.

Pomoć nezposlenima u Americi uskoro ističe, dogovora o novoj pomoći nema

Lider republikancke većine u Senatu Mitch McConnell.

Lider većine u Senatu republikanaca Mitch McConnell izjavio je da ističe vrijeme za dogovor o novom paketu pomoći Amerikancima tokom pandemije. Članovi Kongresa zasjedaće još nekoliko dana ove godine i pokušati da postignu dogovor oko paketa pomoći poslije nekoliko mjeseci bezuspješnih pregovora.

McConnell je rekao da je razgovarao sa sekretarom za finansije Stevenom Mnuchinom i šefom Trumpovog kabineta Markom Meadowsom kako bi utvrdili kakav bi zakonski prijedlog predsjednik Donald Trump htio da potpiše.

"Da biste ostvarili cilj, mora i predsjednik da potpiše. Pa sam mislio da je prva stvar koju treba da uradimo da vidimo šta je predsjednik voljan da potpiše", rekao je McConnell i dodao da bi novi paket pomoći Amerikancima trebalo da bude povezan sa usvajanjem prijedloga za finansiranje Vlade, 11. decembra.

Demokratski Predstavnički dom je u junu usvojio paket pomoći vredan 3,3 hiljade milijardi dolara, ali je McConnell mjesecima tvrdio da je to previše novca za pomoć onima pogođenim pandemijom.

Lider demokratse manjine u Senatu Chuck Schumer i predsjedavajuća Predstavničkog doma Nancy Pelosi poslali su novi prijedlog pomoći republikancima u Kongresu, ali nisu otkrili detalje, već samo da se nadaju da će McConnell htjeti i tome da pregovara.

Pelosi je rekla da je razgovarala sa Mnucinom i da on razmatra taj prijedlog.

Nancy Pelosi, predsjedavajuća Predstavničkog doma.
Nancy Pelosi, predsjedavajuća Predstavničkog doma.

Dvostranačka grupa senatora je predložila novi paket pomoći od 908 milijardi dolara, kako bi zaštitila nezaposlene radnike u vrijeme kada se pandemija pogoršava i sve više ljudi ostaje bez posla. Novi prijedlog je bliži sumi od 500 milijardi dolara, koliko traže republikanci, nego sumi od 2,2 hiljade milijardi koliko traže demokrate.

Trump je pozivao da se usvoji paket pomoći i veći nego traže demokrate, ali to je bilo prije nego što je izgubio izbore.

Izabrani predsjednik Joe Biden pozvao je da se poveća federalna pomoć nezaposlenima, ali nije iznio detalje. Trump je poslije izbora prestao da priča o pomoći i fokusirao se na osporavanje rezultata.

Kongres ide na pauzu sredinom decembra, a nastaviće da radi 3. januara.

Ekonomisti upozoravaju na ozbiljnije probleme ako se nova pomoć ne odobri. Krajem godine ističe nekoliko programa pomoći koje trenutno prima 12 miliona amerikanaca.

Moratorijum na izbacivanje iz stanova traje do kraja godine.

Sekretar za pravosuđe: Nema dokaza o prevari koji bi promijenili rezultat izbora

ARHIVA - Sekretar za pravosuđe SAD William Barr (Foto: AP/Jeff Roberson)

Američki sekretar za pravosuđe William Barr rekao je u utorak da Sekretarijat za pravosuđe nije pronašao dokaze o rasprostranjenoj izbornoj prevari koji bi promijenili ishod predsjedničkih izbora 2020. godine.

Barr je to saopštio uprkos tvrdnjama aktuelnog predsjednika Donalda Trumpa o izbornoj krađi i odbijanju da prizna poraz na izborima, na kojima je pobijedio demokrata Joe Biden.

U intervjuu za Associated Press (AP), Barr je rekao da su američki tužioci i agenti Federalnog istražnog biroa (FBI) razmotrili određene pritužbe i informacije koje su dobili, ali da nisu pronašli dokaze koji bi promijenili ishod izbora.

"Do danas, nismo vidjeli da postoji prevara u obimu koji bi doveo do drugačijeg ishoda na izborima", rekao je Barr za AP.

Barr je, kako ocjenjuje AP, jedan od najvećih Trumpovih saveznika. Prije izbora je više puta tvrdio da je glasanje poštom naročito podložno prevari, u trenutku kada su Amerikanci zbog pandemije koronavirusa glasali na taj način, umjesto odlaska na birališta.

Ubrzo nakon što su objavljeni Barrovi komentari, Trump je tweetovao nove neosnovane optužbe o izbornoj krađi. Njegov advokat Rudy Giuliani i izborni štab objavili su saopštenje u kojem tvrde da "uz dužno poštovanje za sekretara za pravosuđe, nije postojala nikakva istraga".

Barr je prošlog mjeseca naložio federalnim tužiocima širom zemlje da istražuju bilo koje "značajne navode" o izbornim nepravilnostima, ako postoje, prije zvanične potvrde izhoda izbora, uprkos tome što nije bilo dokaza o rasprostranjenoj prevari.

Barrova direktiva omogućila je tužiocima da zaobiđu dugogodišnju praksu Sekretarijata za pravosuđe, kojom se obično zabranjuju takvi potezi prije potvrde izbornih rezultata. Glavni zvaničnik sekretarijata za izborna krivična djela je ubrzo poslije izdavanje te direktive najavio da će podnijeti ostavku.

Trampov pravni tim, predvođen Giulianijem, iznosi neosnovane tvrdnje o zavjeri demokrata da ubace miliona nelegalnih glasova u izborni sistem.

Takođe je podnio niz tužbi u ključnim državama, u kojima se tvrdi da stranački posmatrači nisu mogli da jasno vide biračka mjesta na nekim lokacijama i da je zbog toga bilo ilegalnih radnji. Tužbe su međutim odbačene zbog nedostatka dokaza. Republikanci u nekim državama su podržali Trumpa i iznijeli slične tvrdnje.

Trump odbacuje rezultate izbora na Twitteru u intervjuima, mada je njegova administracija saopštila da su izbori 2020. godine bili najbezbjedniji ikada. Predsjednik je nedavno dozvolio da njegova administracija počne prenos vlasti na Bidena, iako i dalje odbija da prizna da je izgubio.

Problemi na koje ukazuju Trumpov izborni štab i njegovi saveznici su uobičajeni na svakim izborima: problemi sa potpisima, kovertama u kojima su glasački listići i poštanskim žigovima na glasačkim listićima poslatim poštom, kao i mogućnost da mali broj listića bude pogrešno odbačen ili izgubljen.

Pravna zastupnica Sidney Powell takođe je iznosila neistinite tvrdnje o izbornim sistemima koji mijenjaju glasačke listiće, njemačkim serverima na kojima se nalaze podaci o američkim biračima i izbornim serverima proizvedenim u Venecueli, "po nalogu Huga Chaveza".

Trumpov pravni tim se distancirao od Powell nakon intervjua u kojem je zaprijetila da će "raznijeti Georgiju" tužbom "biblijskih razmjera".

Barr nije pomenuo Powell po imenu, ali je poručio: "Postoji jedna tvrdnja o sistemskoj krađi, a to je da su mašine u suštini programirane da promjene izborne rezultate. Sekretarijati za unutrašnju bezbjednost i pravosuđe su to razmotrili i do sada nismo vidjeli ništa što bi to potvrdilo".

Dodao je da ljudi pogrešno smatraju da bi federalni krivični pravosudni sistem trebalo koristiti za optužbe koje bi trebalo da se iznose u građanskim tužbama. Naglasio je da bi pravni lijek za te tužbe trebalo da bude istraga koju bi sproveli državni ili lokalni zvaničnici, a ne Sekretarijat za pravosuđe.

Barr je rekao da prvo mora da postoji osnova za tvrdnje da postoji krivično djelo koje treba istražiti.

“Većina tvrdnji o prevari odnosi se na poseban set okolnosti ili aktere ili ponašanje. Nije riječ o sistemskim optužbama. Neke su bile šire i potencijalno obuhvataju nekoliko hiljada glasova. I one su razmotrene", zaključio je sekretar za pravosuđe.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG