Linkovi

Teme SAD / SVIJET

COVID-19 u centru pažnje debate Pencea i Harris

Demokratska kandidatkinja za potpredsjednicu senatorica Kamala Harris i potpredjsednik SAD Mike Pence tokom debate na Univerrzitetu Utah u Salt Lake Cityju (Foto: Reuters)

Potpredsjednik Mike Pence branio je način na koji se Trumpova adminstracija suočila sa pandemijom COVID-19 u kojoj je stradalo više od 210 hiljada Amerikanaca, dok ga je demokratska kandidatkinja za potpredsjednicu Kamala Harris osudila kao "najveći neuspjeh bilo koje američke administracije ikada", tokom uglavnom civilizovane debate, u kojoj je dominantna tema bila koronavirus.  

Dok se predsjednik SAD Donald Trump oporavlja od virusa u Washingtonu, Kamala Harris je naglasila da ne bi uzela vakcinu ukoliko bi je reklamirao republikanski predsjednik, bez podrške zdravstvenih profesionalaca.

Pence, koji rukovodi predsjednikovom radnom grupom za koronavirus, priznao je da je "naša zemlja prošla kroz veoma izazovan period ove godine".

Međutim, dodao je i da "želi da američki narod zna, da je od prvog dana, predsjednik Trump zdravlje Amerikanaca stavio na prvo mjesto".

Pence je obećao milione doza tretmana, koji još nije objavljen, prije kraja godine.

On je takođe osudio sumnje Kamale Harris povodom činjenice da se predsjednik Trump hvali vakcinom: "Senatorko, molim vas da prestanete da se igrate politike sa ljudskim životima."

Bilo je žustrih razmjena na samom početku, ali sve u svemu, učesnici debate pokazali su mnogo više poštovanja, nego što je to bio slučaj prošle nedjelje tokom prve predsjedničke debate. I dok je Trump tada bio agresor, upadao u riječ i skoro vikao, Pence je pokazao veću disciplinu.

Kandidati su se suočili u auditorijumu, u kojem je svaki gost, koji je odbio da nosi masku na licu, bio zamoljen da napusti salu, što je prilično izuzetna situacija za jedinu potpredsjedničku debatu u okviru kampanje za izbore 2020.

Debata u udarnom terminu bila je na kraju krajeva prilika za glasače da odluče da li su Pence ili Harris spremni da preuzmu dužnosti predsjednika prije isteka sljedećeg mandata. To pitanje, iako djeluje tako, nije ni blizu teoretsko, s obzirom da se 74-godišnji predsjednik SAD Donald Trump trenutno oporavlja od koronavirusa, a 77-godišnji Joe Biden bi, iako nije inficiran, bio najstariji predsjednik ikada.

Iz tih razloga i nekih drugih, debata na Univerzitetu Utah u Salt Lake Cityju bila je u neku ruku najznačajnija potpredsjednička debata u novijoj istoriji. Posebno se odigrala u neizvjesnom trenutku za republikance, zbog sve većih zabrinutosti da Trumpova pozicija slabi, jer je više od 10 visokih zvaničnika u Bijeloj kući, Pentagonu i njegovom izbornom štabu ili zaraženo koronavirusom ili u karantinu.

Budući da zaostaju u anketama, Trump i Pence nemaju vremena za gubljenje. Izbori su za manje od četiri nedelje, a milioni Amerikanaca su već glasali.

Demokratska kandidatkinja za potpredsednicu Kamala Harris tokom debate sa potpredsjednikom SAD Mikeom Penceom (Foto: AP)
Demokratska kandidatkinja za potpredsednicu Kamala Harris tokom debate sa potpredsjednikom SAD Mikeom Penceom (Foto: AP)

Prije nego što je Harris izgovorila ijednu riječ, čim je kročila na binu, ušla je u istoriju kao prva crnkinja učesnica potpredsjedničke debate. Bila je to odlična prilika za nju da motiviše potencijalne birače koji nisu pokazali pretjerani entuzijazam prema Bidenu, političaru koji je proveo decenije u Washingtonu i ima mješovite rezultate u svom radu, kada je riječ o pitanjima rase i krivičnog pravosuđa, posebno u svojim ranim godinama u Senatu.

55-godišnja Harris je kćerka Indijke i Jamajčanina. Takođe je bivši tužilac, a postala je zvijezda među demokratama zbog svog oštrog ispitivanja Trumpovih kandidata za pozicije u pravosuđu.

Pence je 61-godišnji bivši guverner Indiane i bivši radio-voditelj, evanđelista poznat po šarmu “običnog čovjeka” i nepokoljebljivoj lojalnosti prema predsjedniku Trumpu. Iako u javnosti odlučno brani Trumpa, manje je impulsivan od njega i ima disciplinovaniji stil.

Dvoje kandidata sukobilo se oko poreza, konkretno Trumpovog odbijanja da objavi svoje poreske prijave četiri godine pošto je obećao više puta da će to učiniti. New York Times je prošlog mjeseca objavio da predsjednik plaća veoma mali porez na lična primanja, ali da ima dug od više stotina miliona dolara.

"Bilo bi dobro znati kome predsjednik duguje novac”, rekla je Harris.

"Jedno što svi znamo o Joeu je da on sve iznese u javnost. On je pošten, on je otvoren”, dodala je. “Donald Trump, s druge strane, sve zataškava”.

Pence je branio Trumpa kao biznismena koji otvara nova radna mjesta i koji je više nego pošteno platio porez, i preusmjerio je razgovor na Bidena.

“Od prvog dana, Joe Biden će vam podići porez”, rekao je.

Potpredsjednik SAD Mike Pence tokom debate sa Kamalom Harris (Foto: AP)
Potpredsjednik SAD Mike Pence tokom debate sa Kamalom Harris (Foto: AP)

Dok je debata pokrila različite teme, u prvom planu je bio virus.

Samo tri sata prije debate, predsjednik Trump je objavio video snimak u kojem je svoju dijagnozu nazvao “prikrivenim blagoslovom”, jer je skrenuo pažnju na eksperimentalnu kombinaciju antitela, za koju vjeruje da je zaslužna za poboljšanje njegovog stanja - iako ni on, niti njegovi ljekari još nemaju način da znaju da li je lek imao taj efekat.

Pence je predsjedavajući radne grupe Bijele kuće za koronavirus, koja nije uspjela da primijeni sveobuhvatnu nacionalnu strategiju, u vrijeme dok se sam Trump oporavlja od bolesti, a broj smrtnih slučajeva u Americi je prešao 210.000 dok se epidemiji ne nazire kraj.

See all News Updates of the Day

Inflacija u SAD zabrinjava, koliko god mala, remeti globalna tržišta

Natpis "Zapošljavamo" vidi se na vratima dok posjetilac napušta restoran u državi Ohio, 4. juni 2021. (Foto: AP)

U kojoj meri je sudbina globalne ekonomije povezana za snagu američke ekonomije nikada nije toliko očigledno kao kada Federalne rezerve (Američka centralna banka - Fed) učine nešto iznenađujuće, čak i ako je to iznenađenje manje.

Takvo iznenađenje dogodilo se ove nedjelje, kada je Federalni odbor za otvoreno tržište (FOMC) centralne banke nagovijestio da bi vjerovatno u roku od dvije godine mogao da poveća kamatne stope za naizgled neznatnih 0,5 odsto.

Akcije su se sunovratile na berzama u Tokiju i Londonu u satima poslije objave Feda, ne zbog izgleda za mali porast kamatnih stopa dvije godine u budućnosti, već zbog onoga što se smatralo pokretačem: povećane zabrinutosti zbog porasta inflacije i brige da Fed ne čini dovoljno da spriječi inflaciju da se ubrza do tačke u kojoj bi drastične mere mogle da postanu neophodne.

Kako američka ekonomija oživljava poslije pandemijske recesije, cijene u određenim sektorima ekonomije rastu mnogo brže nego što su mnogi očekivali. Cijene automobila, benzina, hrane i stanovanja su sve skočile.

Ovo je postalo jasno u srijedu kada je odbor objavio da je njegovi članovi u prosjeku očekuju da će godišnja inflacija na kraju 2021. biti 3,4 odsto, što je za cijeli procenat više nego što su predvideli u aprilu.

Šta sve znači, svodi se na pitanje ko je u pravu - kreatori politike Feda ili "jastrebovi" koji nadziru inflaciju kao što je Lawrence Summers​, bivši sekretar za finansije u administraciji Billa Clintona, koji strahuje da će podsticajne politike Bidenove administracije izazvati ozbiljan rast inflacije.

Fedovo samopouzdanje se koleba

Mjesecima su različiti zvaničnici Feda strpljivo objašnjavali da očekuju da će inflacija još malo rasti. Pandemija koronavirusa mnogim porodicama i korporacijama ostavila je višak ušteđevine koju žele da potroše. Ali pošto je preduzećima - od restorana do drvoprerađivača - potrebno vrijeme da svoje kapacitete prikažu na mreži, postoji nedostatak ponude.

To je osnovna ekonomska jednačina: Previše novca + premalo robe = rast cijena.

Razlika između Feda i jastrebovih koji ga kritikuju je u povjerenju sa kojim su centralni bankari uvjeravali tržišta da su povećanja cijena zaista privremena. Najava od srijede potresla je tržišta jer je sugerisala da Fed nije baš toliko samouvjeren kao nekada.

Upravljanje rizikom

"Postoji li rizik da inflacija bude veća nego što mislimo", pitao je predsjedavajući Federalnih rezervi Jerome Powell ​tokom konferencije za novinare u srijedu. Odgovarajući na svoje pitanje, dodao je: "Da."

Ali iako je očigledno bilo priznanje da su najbolje pretpostavke članova FOMC-a o tempu inflacije znatno prešle granice, njihova opšta očekivanja su da će inflacija uskoro ponovo pasti, kako se preduzeća i proizvođači budu vraćali na svoj tempo rada.

"Rekao bih da je to zaista vežba upravljanja rizikom", rekao je Jonathan Wright​, bivši ekonomista Feda, a sada profesor ekonomije na Univerzitetu Johns Hopkins. "Prethodno su smatrali da je rizik bio mali, a sada iako je osnovni scenario da je inflacija privremeno visoka... prepoznaju da se rizik povećava".

Zbog čega smo zabrinuti?

Da budemo jasni, uprkos nekoliko zalutalih naslova kojima se oglašava uzbuna, niko ne govori o tome da su SAD u ozbiljnoj opasnosti od hiperinflacije - gdje cijene rastu dovoljno naglo da unište vrijednost uštede.

Najgori scenario zbog kojeg se većina ekonomista brine jeste skok inflacije dovoljno visok da se Federalne rezerve osjećaju da su primorane da je vrate pritiskom na dovoljno visoke kamatne stope kako bi pokrenule kratku recesiju.

Iako su recesije bolje od hiperinflacije, recesija je i dalje loša za poslovanje, što uveliko objašnjava kretanja na tržištima nakon objave Feda. Čak i mali preokret u mogućnosti nastanka recesije dovodi do toga da neki investitori ponovo procenjuju svoj profil rizika.

Globalni uticaj

Budući da potražnja u SAD pokreće ekonomski rast u zemljama daleko izvan njenih granica, briga o inflaciji u Washingtonu može da utiče na tržišta širom svijeta. Ako bi Fed morao da smanji potražnju da bi ugušio rast cijena, taj potez bi odjeknuo širom globalne ekonomije.

Ali ekonomisti su pozvali na oprez u procjeni podataka koji dolaze iz Feda, ističući da tokom posljednje dvije godne, očekivanja kreatora politike nisu zapravo toliko različita.

"Srednja prognoza stope nezaposlenosti na kraju 2023. godine nije revidirana iz martovske projekcije, na 3,5 odsto je, a srednja prognoza inflacije u 2022. i 2023. godini je samo 0,1 procenat viša", rekao je David Wilcox​, viši saradnik u Peterson institutu za međunarodnu ekonomiju.

Čemu onda najava povećanja kamatne stope?

"Kada imate prognozu koja je uglavnom nerevidirana, iznenadna pojava mogućnosti da se povećaju kamatne stope dovela je do toga da neki komentatori kažu 'O čemu se radi?'", rekao je Wilcox.

Najbolji odgovor, kako kaže on, vjerovatno je onaj najjednostavniji. Fed je rekao da će se potruditi da nivo inflacije u prosjeku održi na oko dva odsto godišnje. I dok centralna banka nema određenu formulu za dostizanje tog prosjeka, Wilcox ističe da u situaciji u kojoj se predviđa da će procenat inflacije biti veći u 2021. prije nego što počne ponovo da pada, projekcije nagovještavaju da će za oko dvije godine prosječna stopa inflacije u periodu od prethodnih pet godina biti gotovo tačno dva odsto.

"Ako se ažurirane projekcije pokažu tačnim, bilo bi sasvim razumno u drugoj polovini 2023. godine početi sa popuštanjem pedale za monetarni gas", rekao je Wilcox.

SAD: Najveća prijetnja domaćeg terorizma dolazi od rasnih i etničkih motiviranih ekstremista

SAD: Najveća prijetnja domaćeg terorizma dolazi od rasnih i etničkih motiviranih ekstremista
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:58 0:00

Juneteenth postao nacionalni praznik kojim se obilježava kraj ropstva

Predsjednik SAD Joe Biden potpisuje zakon kojim se 19. juni proglašava federalnim praznikom koji obilježava kraj ropstva u zemlji (Foto: Reuters/Carlos Barria)

Sjedinjene Države od četvrtka imaju novi nacionalni praznik kojim se obilježava kraj ropstva.

Predsjednik Joe Biden potpisao je zakon kojim se Juneteenth ili 19. juni proglašava 11. federalnim praznikom, nakon što je prijedlog u srijedu usvojen u Predstavničkom domu američkog Kongresa sa 415 glasova za i 14 protiv.

"Juneteenth označava i dugu tešku noć ropstva i najavu vedrijeg jutra", rekao je Biden u Bijeloj kući uoči potpisivanja zakona i dodao da je taj dan podsjetnik na "užasne posljedica ropstva u zemlji" u prošlosti i sadašnjosti.

"Velike nacije ne ignorišu najbolnije trenutke. Ne ignorišu te trenutke u prošlosti. Prihvataju ih. Velike nacije ne ignorišu stvari, već se suočavamo sa greškama koje smo počinili. Podsjećanjem na te trenutke, počinjemo da zacijeljujemo rane i da jačamo", rekao je predsjednik na ceremoniji potpisivanja u Bijeloj kući.

Juneteenth obilježava dan kada je posljednjim robovima u Americi, 1865. godine u Galvestonu, u Texasu, rečeno da su slobodni, dvije godine nakon što je potpisana Proklamacija o emancipaciji tokom građanskog rata, čime je okončano 246 godina ropstva u Sjedinjenim Državama.

To je prvi novi federalni praznik od kako je 1983. godine proglašen Dan Martina Luthera Kinga mlađeg.

"Federalnih praznika sa razlogom ima malo i njima se prepoznaju najvažnije prekretnice. Mislim da nema važnije od kraja ropstva u Sjedinjenim Državama", poručila je demokratska članica Predstavničkog doma Carolyn Maloney​.

Zakonski prijedlog o novom prazniku prethodno je jednoglasno usvojen u Senatu, a glasalo se u trenutku kada članovi Kongresa pokušavaju da prevaziđu podjele u pogledu policijske reforme, predložene poslije ubistva Afromamerikanca Georgea Floyda tokom policijskog privođenja.

Republikanci u brojnim saveznim državama također usvajaju zakone za koje stručnjaci kažu da ograničavaju biračko pravo. Republikanci tvrde da je cilj da se spriječe izborne nepravilnosti, dok demokrate ističu da se usvojenim mjerama podrivaju biračka prava manjina.

Velika većina američkih država već priznaje 19. jun kao praznik ili zvanično obilježava ili proslavlja taj dan. Juneteenth je plaćeni praznik za zaposlene u državnim upravama u Texasu, New Yorku, Virginiji i Washingtonu.

Prema zakonu, uvojenom godinu nakon što su zemlju potresali protesti protiv rasizma i policijske brutalnosti, novi praznik će biti poznat kao Nacionalni dan nezavisnosti Juneteenth.

Povećan broj nezaposlenih, poslodavci se žale na manjak radne snage

Ilustracija - Poslodavci žale se na nedostatak radne snage – uglavnom u uslužnim slabije plaćenim djelatnostima poput ugostiteljstva i trgovanja. (Foto: AP/Rogelio V. Solis)

Broj američkih građana koji su se prijavili za pomoć nezaposlenima povećan je protekle sedmice, pokazali su podaci Sekretarijata za rad.

Registrovano ih je ukupno 412.000 što ukazuje na okončanje šestonedjeljnog trenda smanjenja zvaničnog broja nezaposlenih, u trenutku kada je američka ekonomija u nastojanju da se oporavi od posljedica pandemije koronavirus, uzroka gubitka miliona radnih mjesta.

Širom američkih država, kao i na lokalnom nivou, ukidaju se restriktivne mjere uvedene za suzbijanje Covida-19, što se smatra potezom koji bi mogao da podstakne zapošljavanje.

California, najmnogoljudnija američka država, u potpunosti je ukinula ograničenja koja su uticala na ekonomiju.

U tim okolnostima brojni poslodavci žale se na nedostatak radne snage – uglavnom u uslužnim slabije plaćenim djelatnostima poput ugostiteljstva i trgovanja.

Stopa nezaposlenosti opala je u maju na 5,8 posto – što je i dalje više od 3,5 procenata, koliko je prije pandemije, iznosila u martu 2020.

Federalna vlada odobrila je nedjeljnu novčanu pomoć od 300 dolara nezaposlenim radnicima do septembra.

Međutim, najmanje 25 od ukupno 50 američkih država u kojima su na vlasti republikanci, počeli su da se povlače iz programa – tvrdeći da finansijske donacije stimulišu nezaposlene radnike da se ne zapošljavaju, već da žive od pomoći.

Ekonomski stručnjaci pak smatraju da su uzrok drugi faktori poput nedostatka njege za djecu zaposlenih roditelja, ili pak strahovanja od zaraze koronavirusom.

Aktuelna ekonomska situacija u SAD poboljšana je od kada usvajanja i primjene finansijskog paketa pomoći za ugrožene koronavirusom u iznosu od 1,9 hiljada milijardi dolara.

Tom mjerom povećana je potrošnja – pošto je milionima građana odobrena isplata sume od 1.400 dolara. Brojnim građanima je taj novac uplaćen.

Uz uspješno sprovedenu kampanju vakcinacije u kojoj je 55 posto građana kompletno vakcinisano – ljudi se vraćaju društvenom životu nalik onom prije pandemije.

Ipak, jedna od nepovoljnosti u svemu tome je porast inflacije. Prema podacima koje je objavio Biro za statistiku tokom protekle sedmice cijene su porasle za 0,6 procenata, a tokom čitave 2020. za 5 posto.

Nakon videa SNSD-a iz Facebooka kažu da će nastaviti uklanjati sadržaje koji šire mržnju

Poslije uklanjanja sadržaja sa zvanične Facebook stranice Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) kojim se odaje počast Ratku Mladiću, osuđenom na doživotnu kaznu zatvora za genocid u Srebrenici i druge zločine u Bosni i Heregovini, i negodovanja ove stranke zbog odluke, iz ove društvene mreže su za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) pojasnili da bi se stranica stranke mogla suočiti sa trajnom zabranom ako nastavi sa sličnim objavama.

U videu “General se danas upisao u legendu”, uklonjenom sa Facebooka, u različitim ratnim situacijama prikazuje se Ratko Mladić, bivši komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) koji je nedavno pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora.

Kadrove Mladića u videu prati glas Milorada Dodika, predsjednik SNSD-a koji govori kako je Mladić nakon osuđujuće presude “Mehanizma poslat direktno u legendu a da srpski narod zna da bi bez njegovog komandovanja i držanja u samoj vojsci doživio mnogo veća stradanja”.

Video je na Facebook i na YouTube postavljen nakon što je Mladić u Haagu drugostepenom presudom osuđen za genocid u Srebrenici 1995. godine, progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH i terorisanje grada Sarajeva.

Na upit BIRN-a BiH o uklanjanju videa SNSD-a, iz Facebooka su objasnili da oni određuju i zabranjuju pojedince ili organizacije koje su u vezi sa terorizmom, mržnjom i kriminalnim aktivnostima. Oni su podsjetili na svoja pravila koja ne dozvoljavaju da Facebook bude platforma za mržnju i da kada jednom utvrde da određena grupa ispunjava njihovu definiciju opasne organizacije mogu trajno zabraniti korištenje svoje društvene mreže toj grupi.

“Zabranjujemo organizacije i pojedince koji šire mržnju i organiziraju nasilje nad ljudima na osnovu njihove rase, vjere, nacionalnosti, etničke pripadnosti, spola i seksualne orijentacije i uklanjamo sadržaj koji hvali ili podržava ove organizacije i pojedince”, rekla je za BIRN BiH Magdalena Szulc, glasnogovornica iz Facebooka.

U SNSD-u su, nakon što im je sadržaj uklonjen sa Facebooka, rekli da akciju te kompanije smatraju za jednu vrstu napada na javno i otvoreno iznošenje stavova.

“Ovo predstavlja logičan slijed događaja nakon što su neke teme postale zabranjene i nakon što su naši građani primorani da se o tim temama na društvenim medijima oglašavaju koristeći znakove interpunkcije ili izbjegavajući da se o njima direktno izjašnjavaju”, saopštili su iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata.

Portparol te stranke Radovan Kovačević nije želio detaljnije da komentariše odluku Facebooka.

“Pušteno je saopštenje i to je što se nas tiče za sada dovoljan komentar”, kratko je, na zahtjev BIRN BiH da prokomentariše uklanjanje sadržaja, odgovorio Radovan Kovačević.

Društvena mreža Facebook se u posljednje vrijeme suočava sa kritikama o načinu na koji moderira svoj sadržaj. Dok dio javnosti i stručnjaka dovodi u pitanje slobodu govora na Facebooku, veliki broj političara i stručnjaka kritikuje ovu društvenu mrežu zbog nedovoljnog filtriranja sadržaja koji potiče na mržnju. Nakon nasilnih protesta u Washingtonu, ova mreža je na period od dvije godine uklonila stranicu bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa zbog glorificiranja nasilja.

Sadržaj i dalje dostupan na drugim mrežama

Psiholog Srđan Puhalo smatra da u SNSD-u, ukoliko je njihova ljutnja zbog uklanjanja sadržaja o Mladiću iskrena, imaju problem gubitka veze sa realnošću.

“Ako ne mogu da shvate da svijet daje veći legitimitet presudama u Haagu od toga šta misli jedna stranka onda je to ozbiljan problem. Ako oni ne mogu da shvate da cijeli svijet to prihvata, a da njihova lokalna istina o srpskoj istini ne pije vodu i važi samo u granicama Republike Srpske i donekle u Srbiji, onda oni imaju problem”, smatra Puhalo.

On vjeruje da se iza ljutnje SNSD-a krije pokušaj političkog poentiranja i na presudi Mladiću i na uklanjanju videosadržaja sa Facebooka.

“Ja mislim da oni pokušavaju da iskoriste to i da se prikažu kao ekskluzivne patriote i zaštitnici srpstva i kao neko ko je jedini relevantan istoričar među Srbima. Oni će pokušati da to kapitalizuju”, kaže Puhalo za BIRN BiH.

Za advokata i poslanika stranke “Ujedinjena Srpska” te potpredsjednika Narodne skupštine Republike Srpske Milana Petkovića jasno je da Facebook ima svoja pravila o kojima se ne pregovara a koja svako ko je korisnik te društvene mreže prihvata korištenjem.

“U konkretnom slučaju oni su cijenili da objava SNSD-a nije u skladu sa njihovim pravilima i zato su je zabranili. Međutim, oni nisu ti koji mogu da sude da li je nešto zakonito ili nije, već oni samo imaju pravo da utvrde da li je nešto u skladu sa njihovim pravilima“, kaže Milan Petković za BIRN BiH.

On smatra da korisnici Facebooka nemaju puno izbora što za njega otvara pitanja demokratičnosti.

“Korisnik može ili da odustane od korištenja te društvene mreže ili da pređe na drugu društvenu mrežu”, kaže Petković.

Sadržaj koji je uklonjen sa Facebooka i dalje je bio dostupan na platformi YouTube u trenutku pisanja teksta. Iz ovog videoservisa nisu odgovorili na upit BIRN-a BiH o videu SNSD-a.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG