Linkovi

Analize i istraživanja

COVID-19 u centru pažnje debate Pencea i Harris

Demokratska kandidatkinja za potpredsjednicu senatorica Kamala Harris i potpredjsednik SAD Mike Pence tokom debate na Univerrzitetu Utah u Salt Lake Cityju (Foto: Reuters)

Potpredsjednik Mike Pence branio je način na koji se Trumpova adminstracija suočila sa pandemijom COVID-19 u kojoj je stradalo više od 210 hiljada Amerikanaca, dok ga je demokratska kandidatkinja za potpredsjednicu Kamala Harris osudila kao "najveći neuspjeh bilo koje američke administracije ikada", tokom uglavnom civilizovane debate, u kojoj je dominantna tema bila koronavirus.  

Dok se predsjednik SAD Donald Trump oporavlja od virusa u Washingtonu, Kamala Harris je naglasila da ne bi uzela vakcinu ukoliko bi je reklamirao republikanski predsjednik, bez podrške zdravstvenih profesionalaca.

Pence, koji rukovodi predsjednikovom radnom grupom za koronavirus, priznao je da je "naša zemlja prošla kroz veoma izazovan period ove godine".

Međutim, dodao je i da "želi da američki narod zna, da je od prvog dana, predsjednik Trump zdravlje Amerikanaca stavio na prvo mjesto".

Pence je obećao milione doza tretmana, koji još nije objavljen, prije kraja godine.

On je takođe osudio sumnje Kamale Harris povodom činjenice da se predsjednik Trump hvali vakcinom: "Senatorko, molim vas da prestanete da se igrate politike sa ljudskim životima."

Bilo je žustrih razmjena na samom početku, ali sve u svemu, učesnici debate pokazali su mnogo više poštovanja, nego što je to bio slučaj prošle nedjelje tokom prve predsjedničke debate. I dok je Trump tada bio agresor, upadao u riječ i skoro vikao, Pence je pokazao veću disciplinu.

Kandidati su se suočili u auditorijumu, u kojem je svaki gost, koji je odbio da nosi masku na licu, bio zamoljen da napusti salu, što je prilično izuzetna situacija za jedinu potpredsjedničku debatu u okviru kampanje za izbore 2020.

Debata u udarnom terminu bila je na kraju krajeva prilika za glasače da odluče da li su Pence ili Harris spremni da preuzmu dužnosti predsjednika prije isteka sljedećeg mandata. To pitanje, iako djeluje tako, nije ni blizu teoretsko, s obzirom da se 74-godišnji predsjednik SAD Donald Trump trenutno oporavlja od koronavirusa, a 77-godišnji Joe Biden bi, iako nije inficiran, bio najstariji predsjednik ikada.

Iz tih razloga i nekih drugih, debata na Univerzitetu Utah u Salt Lake Cityju bila je u neku ruku najznačajnija potpredsjednička debata u novijoj istoriji. Posebno se odigrala u neizvjesnom trenutku za republikance, zbog sve većih zabrinutosti da Trumpova pozicija slabi, jer je više od 10 visokih zvaničnika u Bijeloj kući, Pentagonu i njegovom izbornom štabu ili zaraženo koronavirusom ili u karantinu.

Budući da zaostaju u anketama, Trump i Pence nemaju vremena za gubljenje. Izbori su za manje od četiri nedelje, a milioni Amerikanaca su već glasali.

Demokratska kandidatkinja za potpredsednicu Kamala Harris tokom debate sa potpredsjednikom SAD Mikeom Penceom (Foto: AP)
Demokratska kandidatkinja za potpredsednicu Kamala Harris tokom debate sa potpredsjednikom SAD Mikeom Penceom (Foto: AP)

Prije nego što je Harris izgovorila ijednu riječ, čim je kročila na binu, ušla je u istoriju kao prva crnkinja učesnica potpredsjedničke debate. Bila je to odlična prilika za nju da motiviše potencijalne birače koji nisu pokazali pretjerani entuzijazam prema Bidenu, političaru koji je proveo decenije u Washingtonu i ima mješovite rezultate u svom radu, kada je riječ o pitanjima rase i krivičnog pravosuđa, posebno u svojim ranim godinama u Senatu.

55-godišnja Harris je kćerka Indijke i Jamajčanina. Takođe je bivši tužilac, a postala je zvijezda među demokratama zbog svog oštrog ispitivanja Trumpovih kandidata za pozicije u pravosuđu.

Pence je 61-godišnji bivši guverner Indiane i bivši radio-voditelj, evanđelista poznat po šarmu “običnog čovjeka” i nepokoljebljivoj lojalnosti prema predsjedniku Trumpu. Iako u javnosti odlučno brani Trumpa, manje je impulsivan od njega i ima disciplinovaniji stil.

Dvoje kandidata sukobilo se oko poreza, konkretno Trumpovog odbijanja da objavi svoje poreske prijave četiri godine pošto je obećao više puta da će to učiniti. New York Times je prošlog mjeseca objavio da predsjednik plaća veoma mali porez na lična primanja, ali da ima dug od više stotina miliona dolara.

"Bilo bi dobro znati kome predsjednik duguje novac”, rekla je Harris.

"Jedno što svi znamo o Joeu je da on sve iznese u javnost. On je pošten, on je otvoren”, dodala je. “Donald Trump, s druge strane, sve zataškava”.

Pence je branio Trumpa kao biznismena koji otvara nova radna mjesta i koji je više nego pošteno platio porez, i preusmjerio je razgovor na Bidena.

“Od prvog dana, Joe Biden će vam podići porez”, rekao je.

Potpredsjednik SAD Mike Pence tokom debate sa Kamalom Harris (Foto: AP)
Potpredsjednik SAD Mike Pence tokom debate sa Kamalom Harris (Foto: AP)

Dok je debata pokrila različite teme, u prvom planu je bio virus.

Samo tri sata prije debate, predsjednik Trump je objavio video snimak u kojem je svoju dijagnozu nazvao “prikrivenim blagoslovom”, jer je skrenuo pažnju na eksperimentalnu kombinaciju antitela, za koju vjeruje da je zaslužna za poboljšanje njegovog stanja - iako ni on, niti njegovi ljekari još nemaju način da znaju da li je lek imao taj efekat.

Pence je predsjedavajući radne grupe Bijele kuće za koronavirus, koja nije uspjela da primijeni sveobuhvatnu nacionalnu strategiju, u vrijeme dok se sam Trump oporavlja od bolesti, a broj smrtnih slučajeva u Americi je prešao 210.000 dok se epidemiji ne nazire kraj.

See all News Updates of the Day

U Norveškoj počeli razgovori sa talibanima

Predstavnici Talibana stižu u Norvešku na razgovore sa zapadnim predstavnicima o ljudskim pravima i hitnoj humanitarnoj pomoći, u Gardermoenu, Norveška, 22. januara 2022.

Delegacija Talibana koju predvodi vršilac dužnosti ministra inostranih poslova Amir Kan Mutači u nedjelju je započela trodnevne razgovore u Oslu sa zvaničnicima zapadne vlade i predstavnicima afganistanskog civilnog društva usred pogoršanja humanitarne situacije u Afganistanu.

Sastanci iza zatvorenih vrata održavaju se u hotelu u planinama prekrivenim snijegom iznad norveške prijestolnice. Prvog dana će se predstavnici Talibana sastati sa aktivistkinjama za prava žena i braniteljima ljudskih prava iz Afganistana i iz afganistanske dijaspore.

Prije razgovora, talibanski zamjenik ministra kulture i informisanja objavio je na Twitteru glasovnu poruku za koju je rekao da je od Mutakija, izražavajući nadu u "dobro putovanje puno dostignuća" i zahvaljući se Norveškoj, zemlji za koju je rekao da se nada da će postati "kapija za pozitivno odnos sa Evropom".

Ovo je prvi put otkako su talibani preuzeli zemlju u augustu da njihovi predstavnici održavaju zvanične sastanke u Evropi. Ranije su putovali u Rusiju, Iran, Katar, Pakistan, Kinu i Turkmenistan.

Tokom razgovora, Mutaki će sigurno insistirati na zahtjevu Talibana da se oslobodi skoro 10 milijardi dolara koje su zamrznule Sjedinjene Države i druge zapadne zemlje jer se Afganistan suočava sa nesigurnom humanitarnom situacijom.

Ujedinjene nacije su uspjele da obezbjede izvjesnu likvidnost i dozvolile novoj administraciji da plaća uvoz, uključujući struju, ali su upozorile da je čak milion afganistanske djece u opasnosti od gladovanja, a većina od 38 miliona ljudi u zemlji živi ispod granica siromaštva.

Norveško Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da će se delegacija Talibana također sastati sa Afganistancima u Norveškoj, uključujući "žene lidere, novinare i ljude koji se, između ostalog, bave ljudskim pravima i humanitarnim, ekonomskim, socijalnim i političkim pitanjima".

"Norveška nastavlja da se angažuje u dijalogu sa talibanima u cilju promovisanja ljudskih prava, učešća žena u društvu i jačanja humanitarnih i ekonomskih napora u Afganistanu za podršku avganistanskom narodu", navodi se u saopštenju Ministarstva spoljnih poslova.

A delegacija SAD, koju predvodi specijalni predstavnik za Afganistan Thomas West, planira da razgovara o "formiranju reprezentativnog političkog sistema, odgovoru na hitne humanitarne i ekonomske krize, zabrinutosti za bezbjednost i borbu protiv terorizma i ljudska prava, posebno obrazovanje za djevojke i žene", navodi se u saopštenju koji je objavio američki State Department.

Norveška ministrica spoljnih poslova Anniken Huitfeldt u petak je istakla da ta posjeta "nije legitimacija ili priznanje Talibana. Ali moramo razgovarati sa onima koji danas u praksi upravljaju državom".

Ovoj skandinavskoj zemlji, inače domu Nobelove nagrade za mir, nije strana osjetljiva diplomatija i u prošlosti je bila uključena u mirovne napore u nekoliko zemalja, uključujući Mozambik, Afganistan, Venecuelu, Kolumbiju, Filipine, Izrael i palestinske teritorije, Siriju, Mjanmar, Somaliju, Šri Lanku i Južni Sudan.

Počelo suđenje policajcima za kršenje građanskih prava Georgea Floyda

Brat Georgea Floyda, Terrence, na otvaranju njegove statue u Brooklynu, New York.

U Minnesoti je ponedjeljak počelo suđenje trojici policajaca za federalno krivično djelo - kršenje građanskih prava Afroamerikanca Georgea Floyda, koji je preminuo tokom privođenja u maju 2020.

Za njegovo ubistvo osuđen je policajac Derek Chauvin na 22 i po godine zatvora.

Trojica policajaca koja su prisustvovala hapšenju, Thomas Lane, J. Kueng i Tou Thao, optuženi su za kršenje Floydovih građanskih prava. Sva trojica su optužena da Floydu nisu ukazala medicinsku pomoć, a Thao i Kueng se terete i da nisu spriječili Chauvina koji je Floydu klečao na vratu više od devet minuta.

Dok je Chauvin klečao na vratu Floyda, Kueng je klečao na njegovim leđima, a Lane mu je držao noge. Thao je sprječavao prolaznike da intervenišu.

U uvodnoj izjavi, federalna tužiteljica Samantha Trepel, iz Odsjeka za ljudska prava u Sekretarijatu za pravosuđe, navela je da su bivši policajci prekršili zakon zato što nisu spriječili Chauvina da ubije Floyda i da su bili ravnodušni prema Floydovim molbama za pomoć dok je umirao.

Trepel je navela da su optuženi svojom okrutnom ravnodušnoćšu prema Floydu prekšrili policijsku zakletvu. Dodala je da se na snimcima vidi kako je Kueng povremeno bio više zabrinut zbog šljunka zaglavljenog u točku obližnjeg policijskog automobila nego zbog čovjeka koji je više puta govorio kako ne može da diše.

"Više od devet minuta, sva trojica optuženih su svjesno donosili odluku da ne reaguju. Odlučili su da ne ne intervenišu i zastave Chauvina dok je polako ubijao čovjeka pred njihovim očima, na ulici, usred dana", navela je tužiteljica i podsjetila da su policajci položili zakletvu da će brinuti o ljudima koje su priveli i da ih je zakon obavezivao da zaustave Chauvina.

Thao, porijeklom iz Azije, Lane, koji je bijelac i Kueng, koji je crnac, terete se da su namjerno Floydu uskratili pravo da dobije medicinsku pomoć. U optužnici se navodi da su trojica muškaraca bila svjesna da mu je pomoć neophodna, ali da mu je nisu obezbjedili.

Thao i Kueng se također terete da Floyda nisu oslobodili od Chauvina dok mu je klečao na vratu.

Advokati trojice policajaca naveli su da su optuženi imali pravo i dužnost da uhapse Floyda zbog sumnje da je koristio falsifikovanu novčanicu od 20 dolara da kupi cigarete, i da ne mogu krivično da odgovaraju za Chauvinove postupke.

"Smrt gospodina Flojda je zaista tragedija. Međutim, tragedija nije zločin", rekao je Robert Paul, Thaov advokat.

Pravnici kažu da tužilaštvo mora da dokaže da su Kueng, Lane i Thao sa namjerom kršili građanska prava Floyda, dok se očekuje da odbrana svali krivicu za ubistvo na Chauvina, koji je već osuđen.

Početku suđenja prethodio je izbor 18 porotnika, od kojih 12 treba da donese presudu, a šestero su zamjena u slučaju da zatreba. Dvoje porotnika su azijskog porijekla, ostali su bijelci.

U slučajevima kada policijaci na dužnosti usmrte nekoga, federalna suđenja su rijetkost.

Sudija je procijenio da bi proces mogao da traje oko četiri nedjelje, a još nije poznato da li će trojica policajaca svjedočiti.

Lanea, Thaoa i Kuenga u junu očekuje drugo suđenje za pomaganje u ubistvu Georgea Floyda.

Krojački program za izbjeglice

Krojački program za izbjeglice
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:05 0:00

Kalifornija: Guverner želi zdravstveno osiguranje za sve, bez obzira na imigracijski status

Kalifornija: Guverner želi zdravstveno osiguranje za sve, bez obzira na imigracijski status
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:51 0:00

[VOA SERBIAN] Analitičari: Afera prisluškivanja kao potvrda da je Beograd produžena ruka Moskve

BIA

Špijunska afera na relaciji Beograd-Moskva možda se malo slegla, ali posljedica akcije srpskih službi bezbjednosti svakako će se tek osjetiti, ocjenjuju sagovornici Glasa Amerike.

Prema nedavnom svedočenju ruskog opozicionog aktiviste Vladimira Kara-Murze, pripadnici ruske opozicije prisluškivani su tokom boravka u Beogradu u maju prošle godine, a ministar policije Aleksandar Vulin odneo je transkripte prisluškivanih razgovora u Moskvu, tvrdi Kara-Murza.

Iako je Vulin tu informaciju brzo demantovao, čini se da je malo onih koji odbacuju kao neistinite tvrdnje ruskog opozicionara, a bivši diplomata i ambasador u Belorusiji Srećko Đukić kaže da su takve stvari neprihvatljive i nezamislive i da predstavljaju demonstraciju nekog podaničkog odnosa prema ruskim službama i uopšte prema Moskvi.

Beograd se ovim praktično deklariše kao produžena ruka Moskve i sarađuje na onim pitanjima na kojima se ne može sarađivati. Dakle, Beograd treba da pomogne Moskvi u njenoj politici, u njenim odnosima ili u njenom obračunu sa njenim političkim unutrašnjim protivnicima. To je zaista jedan nerazuman potez. Srpske službe su se pretvorile u servis FSB-a, to tako može da se tumači. Sutra one mogu da dobiju neki drugi zadatak da izvrše, ili možda imaju neki drugi zadatak koji vrše za te službe", ukazuje Đukić.

Ni saradnik Beogradskog centra za bezbednosnu politiku Predrag Petrović ne veruje u demanti ministra policije Aleksandra Vulina i ističe da nije tajna da službe bezbednosti znaju da sarađuju, ali da se to radi u okviru zakona i potpisanih sporazuma. Po njegovom mišljenju, primena posebnih mera, to jest prisluškivanje pripadnika ruske opozicije urađeno je na nezakonit način.

Ruska opozicija tokom boravka u Beogradu je obavljala legitimne i legalne aktivnosti. Koji je osnov za primenu veoma intenzivnih mera od strane srpske službe, ja pretpostavljam Bezbednosno informativne agencije, ukoliko su oni radili sve legitimno i legalno. Dakle, oni nisu ugrožavali ni ustavni poredak Srbije ili na bilo koji drugi način su ugrožavali berzbednost Srbije. Dakle ovo meni liči da se radi o jednom ličnom ustupku Aleksandra Vučića Vladimiru Putinu”, kaže Petrović.

On dodaje da je tom aferom Srbija poslala poruku da nije demokratska država i da nije u ovom momentu spremna za članstvo u EU još dugo.

Takođe, bivši diplomata Srećko Đukić sumnja da je akcija samoinicijativno delo jednog čoveka, to jest ministra policije Aleksandra Vulina.

Centralno je tu pitanje da li je zaista moguće da on to radi na svoju ruku. To je apsolutno neshvatljivo i neprihvatljivo i nerazumnjivo, niti bi to jedan ministar u bilo kojoj vladi mogao da radi na svoju ruku. To su jako osetljive stvari, to uopšte nisu stvari za igru. Svaki ministar bi sa tog mesta leteo da je išta to radio samostalno na svoju ruku. Prema tome jasno je da taj njegov individualni čin nije individualni čin, već je izvršenje nekog zadatka koji je dobio sa nekog višeg nivoa", kaže Đukić.

Predrag Petrović podseća na činjenicu da ministar policije nema nikakve ingerencije kada se govori o takvim aktivnostima, to jest špijuniranju na teritoriji Srbije.

Ministarstvo unutrašnjih poslova je nadležno za borbu protiv organizovanog kriminala i nasilnog ekstremizma i terorizma, ali u slučaju da oni rade na otkrivanju krivičnih dela. Sve drugo spada pod nadležnost Bezbednosno informativne agencije”, kaže saradnik BCBP-a.

Srećko Đukić, pak, naglašava da se nameće sasvim logično pitanje:

Da li sad treba ruske službe da pomažu srpskim službama u obračunu sa političkim neistomišljenicima u Srbiji. To je jedan logičan nastavak reda poteza od ovoga koji smo čuli iz Moskve. I osim toga tu još ima neki sporazum koji je potpisan o zajedničkoj radnoj grupi koja treba da se bori protiv obojenih revolucija. To su stvarno neke stvari, čovek ne može da ih smesti u jedan racionalni politički okvir", zaključuje Đukić.

Ni informaciju o formiranju zajedničke radne grupe koja ima zadatak da prati takozvane obojene revolucije vlasti u Srbiji nisu potvrdile, ali Petrović podseća da Rusija već dugi niz godina proučava kako su se te obojene revolucije odvijale, kanale širenje nezadovoljstva građana, načine organizovanja demonstranti.

I to uskustvo Rusije je Srbiji jako dragoceno jer očigledno da se režim Aleksandra Vučića oseća veoma nestabilno i ugroženo, i onda na svaki mogući način nastoji da spreči ili da odloži svoj pad. Meni se čini da je vlast SNS odlučila da ide tim koracima, ne samo u pogledu ove saradnje sa ruskom službom, već i sa primenom određenih lekcija koje ih je Rusija naučila", kaže Petar Petrović.

Iako Brisel i Vašington nisu zvanično reagovali na ovaj slučaj, kako smatraju sagovornici Glasa Amerike to će verovatno da se pojavi u godišnjem izveštaju o napretku Srbije kao još jedan veliki minus.

I samo će dodatno da pojača sumnje u ozbiljnost evropskog puta Srbije.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG