Linkovi

Najnovije

Trump kaže da više nema COVID19, planira nastavak kampanje

Trumpov doktor Sean Conley
Trumpov doktor Sean Conley

Predsjednik SAD Donald Trump rekao je u nedjelju u intervjuu kablovskoj mreži Foxs News da su njegovi ljekari utvrdili da više nema COVID19 i da ne postoji opasnost da prenese virus, dok se priprema da u ponedjeljak nastavi kampanju na terenu i ponovo drži velike mitinge uoči novembarskih izbora.

"Prošao sam najveći test sa najvišim standardima, i u sjajnom sam stanju", rekao je Trump.

Takođe je naglasio da više nije na lijekovima za coronavirus.

"Pobijedio sam ovaj ludi, užasni kineski virus", rekao je Trump i dodao da "izgleda da je imun".

Tvrdnje da je imun i da ne može da prenese virus drugima ponovio je i na Twitteru.

Twitter je međutim stavio oznaku na Trumpov tvit, navodeći da krši pravila te društvene mreže u pogledu širenja obmanjujućih informacija povezanih sa COVID19.

Naučni dokazi o tome koliko dugo ljudi, koji su se oporavili od COVID19, imaju antitijela i zaštićeni su od druge infekcije su nejasni, prenosi Reuters.

Bijela kuća: Nema opasnosti da Trump prenese virus druguma

Ljekar predsjednika SAD Sean Conley izjavio je da je Donald Trump u subotu testiran na COVID-19 i da više nema opasnosti da drugima prenese virus.

"Deset dana od pojave simptoma, i pošto 24 sata nema temperaturu i simptomi generalno nestaju, napredni test je ukazao da više nema dokaza o aktivnom repliciranju virusa", piše u saopštenju doktora Conleyja.

Ipak, Bijela kuća nije odgovorila na pitanje da li izjava Trumpovog ljekara znači da je predsjednik testiran negativno na koronavirus, od kojeg je u Americi umrlo više od 213 hiljada, a oboljelo skoro 7,7 miliona ljudi.

Izvještaj Trumpovog ljekara objavljen je nekoliko sati pošto je predsjednik u Bijeloj kući održao predizborni miting na kojem se posjetiocima obratio sa terase, i skinuo masku čim je počeo da govori.

Trump je poručio da se osjeća sjajno.

Članovi njegove administracije, međutim, su zajedno sa njim kritikovani zbog toga kako su upravljali pandemijom, jer nisu nosili maske i nisu držali fizičku distancu. Najmanje 11 bliskih saradnika predsjednika SAD su pozitivni na koronavirus.

Trump je 2. oktobra objavio da su on i njegova supruga Melania pozitivni na koronavirus, a hospitalizovan je kasnije tog dana.

U bolnici Walter Reed Merilendu proveo je tri dana.

Iako je njegov ljekar rekao da predsjednik može da nastavi sa pojavljivanjima u javnosti jer nema rizika da nekome prenese virus, drugi stručnjaci kažu da se sa tim malo požurilo.

Doktorica Sandy Nelson​, infektološkinja iz Opšte bolnice u Massachusettsu, kaže za Reuters da uputstva govore da oni sa blažom kliničkom slikom kroonavirusa mogu da obnove kontakte deset dana posle pojave simptoma i pošto 24 sata nemaju temperaturu, ali bez da piju lijekove za to.

Ali za ljude koji su bili hospitalizovani i primali kiseonik, poput Trumpa, uputstva govore da treba da budu u izolaciji od 10 do 20 dana.

"On ispunjava uslove određenih vremenskih okvira, ali ti okviri ne važe za ljude koji su bili u bolnici", rekla je Nelson za Reuters.

Trump se prvi put pojavio uživo u javnosti u subotu, a od kada je otpušten iz bolnice, davao je nekoliko telefonskih intervjua i uključivao se u TV i radio emisije.

See all News Updates of the Day

update

Izrael izveo vazdušni napad na Iran, izvještavaju mediji, pozivajući se na izraelske i američke zvaničnike

Mapa Irana (Foto: AP)
Mapa Irana (Foto: AP)

Izrael je izveo zračni napad na Iran u petak prije zore po lokalnom vremenu, javljaju američki mediji pozivajući se na neimenovane izraelske i američke zvaničnike.

New York Times i Washington Post su citirali izraelske zvaničnike koji su rekli da je Izrael izveo zračni napad na Iran. Brojni mediji citirali su američke zvaničnike koji su rekli da je riječ o raketnom udaru.

Lokacija ili cilj očiglednog izraelskog napada nije odmah identificiran.

Otprilike sat vremena nakon što su se pojavili izvještaji, portparol izraelske vojske s kojim je kontaktirao Glas Amerike rekao je da nema komentara "u ovom trenutku".

Također nije bilo trenutnog javnog komentara Bidenove administracije o incidentu u Iranu.

Iranske državne novinske agencije IRNA i Fars rekle su da je protivzračna odbrana Islamske republike aktivirana u blizini centralnog grada Isfahana kao odgovor na projektil. Oni su također izvijestili da su se eksplozije čule na istočnoj periferiji grada, ali nisu precizirali da li su eksplozije bile od presretanja ili udara na tlo.

Direktor iranske svemirske agencije rekao je da su snage protivvazdušne odbrane oborile nekoliko dronova.

Iranski državni mediji brzo su pokušali umanjiti incident, rekavši da su nuklearna postrojenja u Isfahanu sigurna. Također su rekli da su se operacije na međunarodnom aerodromu Imam Homeini u Teheranu i domaćem aerodromu Mehrabad vratile u normalu u petak, nekoliko sati nakon što su letovi bili obustavljeni.

Izrael je upozorio Iran da će uzvratiti za iranski zračni napad na izraelsku teritoriju prošle nedjelje koji je uključivao stotine dronova i projektila. Izrael je rekao da je presreo gotovo sve projektile uz pomoć koalicije zapadnih saveznika i arapskih partnera.

Iran je zauzvrat upozorio da će svaki izraelski uzvratni udar naići na brži i oštriji odgovor.

SAD i druge zapadne sile pozvale su izraelsku vladu da izbjegne eskalaciju sukoba u razmatranju svog sljedećeg poteza. Američki zvaničnici rekli su da ne namjeravaju da se američke snage pridruže bilo kakvoj izraelskoj akciji odmazde.

Ahmed Fouad Alkhatib, sigurnosni analitičar za Bliski istok u Atlantskom vijeću, rekao je za Glas Amerike da je Bidenova administracija razumjela potrebu Izraela da izvrši odmazdu kako bi "sačuvali obraz" za nedjeljni iranski napad.

"Svaki izraelski udar zahtijevat će američko uključivanje, saradnju i konačnu podršku, što dovodi u sumnju tačnost tvrdnji Bidenove administracije da neće biti uključena u izraelsku odmazdu", rekao je Alkhatib.

Šefica biroa Bijele kuće Glasa Amerike Patsy Widakuswara i kurdske i perzijske službe Glasa Amerike doprinijele su ovom izvještaju.

Desničarski lideri u Evropi pozivaju na obustavu pomoći Ukrajini

Mađarski premijer Viktor Orban (Foto: Szilard Koszticsak/MTI via AP)
Mađarski premijer Viktor Orban (Foto: Szilard Koszticsak/MTI via AP)

Desničarski političari u Evropi pozvali su da se prekine zapadna podrška Ukrajini u ratu protiv Rusije, nakon što su se stotine ljudi ove nedjelje okupile u Briselu na Konferenciji o evropskom nacionalnom konzervativizmu, koja je završena u srijedu.

Pokušaj gradonačelnika Brisela da prekine konferenciju iz bezbjednosnih razloga samo je izazvao optužbe da je napadnuto pravo na slobodu govora.

Orbanov govor

Mađarski premijer Viktor Orban bio je u vrhu liste govornika na tom događaju. U njegovom fokusu su poznati neprijatelji: Evropska unija, imigracija i multikulturalizam.

„Mislim da države imaju pravo da odlučuju o svojoj budućnosti. Dakle, ako bi neko hteo da pokuša da stvori mješovito društvo, hrišćansko sa muslimanskim i liberalnom idejom da će ishod biti nešto dobro, neka uradi to, to je tvoja sudbina, tvoja budućnost, ali nemojte nas prisiljavati na to”, rekao je Orban na konferenciji.

„Mislimo da mješavina dvije civilizacije neće rezultirati dobrim stvarima", dodao je Orban.

Pomoć Ukrajini

Samo nekoliko sati prije nego što je prisustvovao specijalnom sastanku šefova država EU na obližnjem Evropskom savjetu, mađarski lider je kritikovao podršku Zapada Ukrajini u borbi protiv Rusije i rekao da će njegova zemlja održavati veze sa Moskvom.

„Ukrajina je sada samo protektorat Zapada. Dakle, bez novca i oružja od Evropske unije i Sjedinjenih Država, Ukrajina kao država bi prestala da postoji”, rekao je Orban, u velikoj mjeri ponavljajući stavove Kremlja. „Dakle, to više nije suverena država.”

„Priručnik desnice”

Orban je postao glavni lider evropske desnice, smatra Georgios Samaras, politički analitičar i stručnjak za evropsku krajnju desnicu na Kings koledžu u Londonu.

„Viktor Orban možda može biti jedini lider koji ujedinjuje krajnju desnicu, jer desničarske snage i centralne desničarske snage slijede njega, pošto je veoma uspješan u nametanju autoritarne prakse i autoritarnog režima u svojoj zemlji. Vjerujem da krajnja desnica upravo pokušava da koristi istu taktiku”, rekao je Samaras za Glas Amerike.

„Ovdje leži opasnost od krajnje desnice. Ali to je uvijek bilo prisutno, a sada ga otvoreno normalizuju elite koje su spremne da sarađuju sa takvim političkim akterima i entitetima kako bi upravljali i vjerovatno zloupotrebljavali demokratske institucije”, dodaje Samaras.

EU izbori

Uprkos jakim kritikama i evropskih i američkih saveznika, Orban poriče zauzimanje demokratskih institucija u Mađarskoj. Konzervativna konferencija održana je uoči izbora za Evropski parlament zakazanih za jun.

„Ovo je konsolidacija različitih manifesta u jedan. Obično kada se ove konferencije održe, oni pokušavaju da se dogovore oko ideoloških ciljeva za narednih nekoliko godina”, rekao je Samaras.

Policijska akcija

Konferencija je zamalo otkazana kada je belgijska policija blokirala pristup mjestu održavanja u utorak nakon što je gradonačelnik Emir Kir izdao naredbu da se prekine zbog straha za javnu bezbednost.

Hitnom presudom suda u utorak uveče, međutim, poništen je nalog gradonačelnika. Nigel Farage, bivši član Evropskog parlamenta i borac za izlazak Britanije iz EU, koji je govorio na konferenciji, rekao je da su postupci gradonačelnika primjer onoga što ljevičari zovu „kulturom otkazivanja”.

„Vidimo da ovdje, u Briselu, domu globalizma, legalno razmišljanje ljudi koji će pobijediti na nacionalnim izborima više nije prihvatljivo, jer ako se ne slažete sa sve ujedinjenijom unijom, mora da ste loš momak”, rekao je Farage.

Pokušaje da se konferencija zatvori, kritikovali su političari iz cijelog spektra, uključujući belgijskog premijera Alexadera De Croa, koji je taj potez opisao kao neprihvatljiv.

Ankete pokazuju da bi stranke desnog centra i krajnje desnice mogle da dobiju mandate na evropskim izborima u junu. Istraživanje EU objavljeno ove nedjelje navodi da su ruska invazija na Ukrajinu, kao i evropska odbrana i bezbjednost, visoko na listi prioriteta birača.

Keš na ruke umjesto plata na račun i za sankcionisane lidere RS-a

Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske u Banjoj Luci, 28. marta.
Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske u Banjoj Luci, 28. marta.

Najviši zvaničnici Republike Srpske (RS) Milorad Dodik, Radovan Višković i Nenad Stevandić mogli bi ubuduće primati platu u gotovini umjesto na račun u banci i tako zaobići američke sankcije.

Najviši zvaničnici Republike Srpske (RS) Milorad Dodik, Radovan Višković i Nenad Stevandić mogli bi ubuduće primati platu u gotovini umjesto na račun u banci i tako zaobići američke sankcije.

To im je omogućeno izmjenama Zakona o radu, koje je Narodna skupština RS usvojila 19. aprila.

Predsjednik ovog bh. entiteta Milorad Dodik, premijer Radovan Višković i predsjednik Skupštine Nenad Stevandić pod sankcijama su Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC) američkog Ministarstva finansija.

Banke su im ugasile račune sredinom marta, ubrzo nakon posjete Sarajevu pomoćnice američkog ministra finansija Ane Moris (Anna Morris), koja je upozorila da će se i banke naći na udaru sankcija ukoliko i dalje budu poslovale sa osobama sa "crne liste".

Na njoj se nalazi više od 40 pojedinaca i organizacija iz Bosne i Hercegovine, zbog korupcije, terorizma i kršenja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Šta predviđa zakon?

Prema dopunama Zakona, poslodavac platu i druga lična primanja radniku isplaćuje u gotovom novcu ako ne može da je primi putem tekućeg računa, ukoliko ta blokada "niјe zasnovana na pravosnažnoј sudskoј, upravnoј ili drugoј odluci nadležnog organa".

Prije isplate plate, poslodavci moraju da dostave pismeno obavještenje Poreskoj upravi RS o načinu i razlogu isplate, te podacima o radniku.

Način isplate će urediti Ministarstvo finansija, ali nije precizirano na koji način će se uplaćivati porezi, doprinosi za zdravstveno i penziono osiguranje, kao i ostala davanja koja su dio bruto plate svakog radnika.

Za kršenje zakona, predviđene su drakonske kazne, do 200.000 maraka (oko 102.000 evra).

U obrazloženju zakonskog rješenja nije eksplicitno navedeno zašto se mijenja, ali je navedeno da su "pravo na rad, slobodu rada i zaradu" bez diskriminacije garantovana Ustavom RS.

Danijel Egić, ministar rada i boračko invalidske zaštite RS potvrdio je u Skupštini RS da se radi o "rješavanju problema" za osobe u RS koji se nalaze na američkoj listi sankcija.

Vlasti u RS posljednjih nekoliko godina aktivno pokušavaju da suzbiju isplatu plate "u koverti", obzirom da pojedini poslodavci dio plate radnicima isplaćuju na bankovni račun, a dio u gotovini, "na ruke".

Time entitetske institucije ostaju bez značajnog novca na godišnjem nivou, obzirom da taj dio plate nije oporezovan.

Poreska uprava RS je krajem prošle godine sa ciljem suzbijanja ove prakse pokrenula medijsku kampanju "Reci NE plati u koverti", a tokom 2021. akciju "Deblja koverta, tanja penzija".

Iz ove institucije nije odgovoreno na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) kako oni komentarišu zakonski prijedlog, ni kako bi uplata poreza trebalo da funkcioniše.

"Svi će moći da isplaćuju keš"

Ekonomska analitičarka i bivša ministarka finansija Republike Srpske, Svetlana Cenić, za RSE je rekla da će svi privatnici imati pravo da isplaćuju keš svojim zaposlenima, a "oni neka kontrolišu".

"Prvo su suzbijali isplatu na ruke, ali sada su dozvolili, ali kome? Kome je ukinut račun. Pa, zašto, i ovi će reći, nemamo račun, i šta će, moramo isplatiti u kešu. Hajde, neka oni dokažu zašto nema račun", kaže Cenić.

Ona dodaje da taj zakon sigurno "pada na Ustavnom sudu", jer je u pitanju diskriminacija.

"Jednima može, jer su vanredne okolnosti, pa što ne bi i oni imali vanredne okolnosti", pita Cenić.

Ekonomistkinja pojašnjava da svačija tajnost u banci mora biti zagarantovana i da se ne može bez sudskog naloga dolaziti do podataka o računu. Prema njenom mišljenju, o cijelom slučaju je trebalo da se oglasi Agencija za bankarstvo RS, te da oni kontaktiraju OFAC.

"Da vidi način na koji će se isplaćivati plate ljudima, jer to i Sjedinjene Američke Države znaju, da ne možete ukinuti nekome naknadu za rad. To je kršenje ljudskih prava, to i SAD znaju, ali isto tako neće trpjeti obesmišljavanje i omalovažavanje sankcija", naglašava Cenić.

Ona ističe da je svaki zakon u RS potpuno obesmišljen "time što je nešto dozvoljeno nekome, nekome nije", te da vlastodršci "krše zakone koje sami donose".

Šta će se isplaćivati zvaničnicima?

Banjalučki advokat Vladimir Dragičević rekao je za RSE da je jasan cilj i smisao dopuna Zakona o radu, ali, da bi ispunile ono što vlasti žele, morale su biti preciznije.

"Smatram da je tekst te odredbe trebao biti malo precizniji kako bi se još više spriječile potencijalne zloupotrebe te odredbe, jer samo navođenje bez presude suda u tekstu, možda nije dovoljno da se spriječe zloupotrebe", smatra Dragičević.

Prema njemu, dobar korak je određivanje visoke kazne, koja je u poređenju sa drugim novčanim kaznama iz Zakona o radu "višestruko veća od ostalih".

On takođe podsjeća na problem uplate poreza i doprinosa, te će, pretpostavlja, biti potrebno mijenjati i druge zakone.

"Doprinose je nemoguće uplatiti u gotovom novcu, morali bi izmjeniti i Zakon o doprinosima, i mnoge druge podzakonske akte Poreske uprave", kazao je Dragičević.

Dodaje da se postavlja i pitanje da li će zvaničnicima kojih se direktno tiču dopune Zakona biti isplaćivana bruto plata.

"Po Zakonu o radu, termin 'plata' podrazumijeva bruto platu. Po Zakonu o doprinosima radnik nema mogućnost da sam sebi uplaćuje doprinose", upozorava Dragičević.

On naglašava da, iako je tendencija u cijelom svijetu da se gotovinski novac izbacuje iz upotrebe, ova odredba sve mijenja i vraća u prošlost.

Otvaranje Pandorine kutije

Potpredsjednik Narodne skupštine RS i član poslaničke grupe Pokret za državu, Mirsad Duratović, za uvođenje plate "na ruke", upozorava da se time otvara Pandorina kutija.

"Predlagači su svjesni činjenice da bez obzira koji način uvedu da oni isplaćuju platu, da oni koji su stavili sankcije i koji su doveli do toga da banke pogase račune i ne učestvuju u tim finansijskim sankcijama, ne može očekivati da se na istom udaru neće naći druge institucije", naglašava Duratović.

"Kud nas to vodi, gdje ćemo završiti", pita Duratović.

Ipak, on ocjenjuje da treba pričekati da krene provođenje tog zakona.

"Jasno je da to nije u redu, trebalo bi tu ići i izmjene drugih zakona, ne može se samo izmjeniti Zakon o radu. Ono što je navedeno u onom članu, zašto, kad i u kojem slučaju se može isplatiti plata direktno u gotovini, ostavilo je širok prostor za jako puno malverzacija za one koji to i danas rade, isplaćuju platu u kovertama", smatra Duratović.

Šta kažu važeći zakoni?

Prema entitetskom Zakonu o radu, "plate se isplaćuju samo u novcu, na tekući račun radnika, osim ako zakonom nije drugačije određeno". Poslodavac je takođe dužan da radniku uruči pismeni obračun plate.

Za povrede prava radnika, uključujući i isplaćivanje dijela plate "u koverti", zakon predviđa kazne od 2.000 do 20.000 maraka (oko 1.000 do oko 10.000 evra).

Zakon o unutrašnjem platnom prometu RS pojašnjava da Vlada donosi uredbu "kojom se uređuju način i uslovi po kojima poslovni subjekti mogu vršiti plaćanje u gotovom novcu".

Prema definiciji u ovom zakonu, gotovinsko plaćanje se može odnositi na direktnu predaju gotovog novca između učesnika.

Sjedinjene Države uložile veto na palestinski zahtjev za članstvom u UN

Arhiv - Sjednica Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija
Arhiv - Sjednica Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija

Sjedinjene Države uložile su veto u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija na palestinski zahtjev za punopravnim članstvom u svjetskoj organizaciji.

Time je blokiran nacrt rezolucije koji bi Generalnoj skupštini UN preporučio da država Palestina bude primljena u članstvo. Velika Britanija i Švicarska su bile uzdržane, dok je dvanaest članica Savjeta bezbjednosti podržalo palestinsko članstvo.

"Sjedinjene Države nastavljaju da podržavaju rješenje o dvije države. Uloženi veto ne znači protivljenje palestinskoj državnosti - već ukazivanje da se to može ostvariti isključivo direktnim pregovorima između strana", rekao je tokom zasjedanja Savjeta bezbjednosti Robert Wood, zamenik američkice ambasadorice u Ujedinjenim nacijama.

Stav Sjedinjenih Država, stalne članice Savjeta bezbjednosti UN za koju je vezivana mogućnost ulaganja veta, je da bi uspostavljanje nezavisne palestinske države trebalo da se dogodi kroz direktne pregovore Izraela i palestinske strane, a ne u Ujedinjenim nacijama.

Palestinski predsjednik Mahmoud Abbas veto Sjedinjenih Država označio je kao nepravedan, neetički i neopravdan.

"Sjedinjene Države osporavaju volju međunarodne zajednice koja znažno podržava punopravno članstvo Palestine", naveo je Abbas u saopštenju.

Izraelski ambasador u Ujedinjenim nacijama Gilad Erdan izneo je tvrdnje da palestinska strana nije ispunila kriterijume da postane punopravni član svjetske organizacije.

"To obuhvata stanovništvo, definisanu terirotiju, vladu i kapacitete za uspostavljanje odnosa sa drugim državama. Kome treba priznati status punopravnog članstva? Hamasu u Gazi? Palestinskom islamskom džihadu u Nablusu? Kome?", upitao je Erdan.

Sjednica Savjeta bezbjednosti održana je pola godine od početka sukoba između Izraela i ekstremista Hamasa u Gazi, nakon njihovog napada na područje južnog Izraela - kada je ubijeno 1.200 izraelaca i oteto njih više od 250.

U ofanzivi Izraela nakon toga, prema palestinskim izvorima koji su pod kontrolom Hamasa, u Gazi je poginulo više od 34.000 ljudi.

Amerika uvela nove sankcije Iranu zbog napada na Izrael

Američke sankcije usmerene su na iransku proizvodnju dronova. (Foto: AP/Patrick Semansky)
Američke sankcije usmerene su na iransku proizvodnju dronova. (Foto: AP/Patrick Semansky)

Sjedinjene Države su uvele nove sankcije Iranu koje ciljaju proizvodnju njegovih nenaoružanih letjelica poslije napada na Izrael, a predsjednik SAD Joe Biden rekao je da su lideri G7 posvećeni zajedničkom djelovanju kako bi povećali ekonomski pritisak na Teheran.

Biden je rekao da su Sjedinjene Države i saveznici pomogli Izraelu da se odbrani od napada raketama i dronovima 13. aprila i da sada pozivaju Iran na odgovornost novim sankcijama i kontrolom izvoza.

„Sankcije ciljaju lidere i entitete povezane sa Islamskom revolucionarnom gardom (IRGC), iranskim Ministarstvom odbrane i programom raketa i bespilotnih letjelica iranske vlade koji su omogućili ovaj drski napad”, naveo je Biden u saopštenju.

„A naši saveznici i partneri imaju ili će izdati dodatne sankcije i mjere za ograničavanje iranskih destabilizujućih vojnih programa”, rekao je Biden.

U saopštenju američkog Sekretarijata finansija navodi se da su sankcije usmjerene na 16 pojedinaca i dva entiteta koji omogućavaju iransku proizvodnju bespilotnih letjelica, uključujući tipove motora koji pokreću dronove Shahed, koji su korišteni u napadu 13. aprila.

Trezor je rekao da će također odrediti pet kompanija u više jurisdikcija koje obezbjeđuju komponente za proizvodnju čelika iranskoj kompaniji Khouzestan Steel (KSC), jednom od najvećih iranskih proizvođača čelika, ili kupuju gotove čelične proizvode KSC.

Na meti su i tri podružnice iranskog proizvođača automobila Bahman Group, za koje se navodi da je novčano podržavala IRGC.

U saopštenju se navodi da Sekretarijat za trgovinu SAD također nameće nove kontrole kako bi Iranu ograničio pristup tehnologijama, kao što je osnovna komercijalna mikroelektronika.

Teheran je saopštio da je izveo napad 13. aprila u znak odmazde za pretpostavljeni izraelski napad na zgradu konzulat u Damasku u kojem su 1. aprila ubijena dva generala i još nekoliko osoba.

Izrael je najavio da će uzvratiti, dok je visoki komandant Iranske revolucionarne garde rekao u četvrtak da bi Iran mogao da preispita sopstvenu „nuklearnu doktrinu” poslije izraelskih prijetnji.

Istovremeno sa Amerikom i Velika Britanija je uvela sankcije protiv nekoliko iranskih vojnih organizacija, pojedinaca i entiteta uključenih u industriju bespilotnih letjelica i balističkih projektila. Britanija je saopštila da su ove sankcije obuhvatile Generalštab oružanih snaga i mornaricu Iranske garde, navodi se u zvaničnom obaveštenju.

„Koristimo ekonomske alate Ministarstva finansija da degradiramo i poremetimo ključne aspekte iranske zlonamjerne aktivnosti, uključujući njegov program bespilotnih letjelica i prihod koji režim generiše da podrži svoj terorizam”, rekla je u saopštenju američka sekretarica za finansije Janet Yellen.

„Nastavićemo da raspoređujemo naša ovlaštenja za sankcije kako bismo se suprotstavili Iranu daljim akcijama u narednim danima i nedjeljama”, dodale je ona.

Odluka SAD usledila je nakon što su ministri finansija i guverneri centralnih banaka G7, grupe čiji su članovi sedam najrazvijenijih industrijskih demokratija, poslije sastanka saopštili da će „osigurati blisku koordinaciju svake buduće mjere za smanjenje sposobnosti Irana da nabavi, proizvodi ili prenosi oružje za podršku destabilizovanju regionalnog aktivnosti”.

Lideri Evropske unije također su u srijedu odlučili da pojačaju sankcije Iranu nakon što je napad Teherana na Izrael izazvao zabrinutost zbog šireg sukoba na Bliskom istoku.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG