Prema meteorološkoj agenciji Ujedinjenih nacija, 2024. bi trebala biti najtoplija godina do sada, "zaključujući deceniju vrućine bez presedana izazvane ljudskim aktivnostima".

"Nivoi stakleničkih plinova nastavljaju rasti do zabilježenih najviših nivoa, zadržavajući još više topline za budućnost", rekao je WMO. Agencija naglašava potrebu za većom međunarodnom saradnjom u rješavanju ekstremnih toplotnih rizika "kako globalne temperature rastu, a ekstremni toplinski događaji postaju sve češći i ozbiljniji".

Celeste Saulo, koja je imenovana za generalnog sekretara WMO-a u junu 2023. i započela svoj četverogodišnji mandat u januaru 2024., rekla je da je u svojoj prvoj godini na funkciji "izdala ponovljena crvena upozorenja o stanju klime" upozoravajući da je "svaki dio od određenog stepena zagrijavanja, i povećava klimatske ekstreme, uticaje i rizike."

Izvještaj SMO o stanju klime za 2024. navodi da su globalne prosječne temperature između januara i septembra bile 1,54 stepena Celzijusa toplije od predindustrijskih vremena i iznad nivoa predviđenog Pariskim sporazumom o klimatskim promjenama iz 2016.

Ovogodišnji izvještaj UN-ovog Programa za životnu sredinu o nedostatku emisija upozorava da će temperature vjerovatno porasti na 3,1 stepen Celzijusa do kraja stoljeća ako se ne preduzmu preventivne mjere za smanjenje emisije gasova staklene bašte u atmosferu.

"Klimatske promjene se odvijaju pred našim očima gotovo svakodnevno u obliku povećane pojave i uticaja ekstremnih vremenskih pojava", rekao je Saulo. "Ove godine smo vidjeli rekordne padavine i poplave i strašne gubitke života u toliko zemalja, uzrokujući slomljeno srce zajednicama na svim kontinentima", rekla je ona.

Tropski ciklon Chido, koji je sredinom decembra pogodio francusku teritoriju Mayotte u Indijskom okeanu, a zatim se preselio na Mozambik, imao je razoran uticaj na živote i egzistenciju zajednica. Međutim, ovaj ciklon je samo posljednji od desetina ekstremnih vremenskih događaja koji su ove godine izazvali pustoš širom svijeta.

Prema novom izvještaju World Weather Attribution and Climate Central, klimatske promjene su intenzivirale 26 od 29 proučavanih ekstremnih vremenskih događaja "koji su ubili najmanje 3.700 ljudi i raselili milione".

"Klimatske promjene su dodale 41 dan opasne vrućine 2024. godine, šteteći ljudskom zdravlju i ekosistemima", navodi se.

Ekstremne vremenske prilike zahvatile su sve regije svijeta. Najznačajniji su uragan Helene, koji je pogodio američku državu Floridu, uzrokujući široke poplave i štetu od vjetra.

Obilne kiše izazvale su velike poplave i klizišta u Južnoj Americi. Ogromne kiše su takođe dovele do smrtonosnih bujičnih poplava u Evropi, posebno u Španiji, i izazvale istorijske poplave širom Zapadne i Centralne Afrike, ubivši više od 1.500 ljudi.

Ove i druge regije su također bile pogođene divljim požarima i teškom sušom koja je uzrokovala glad, nepopravljivu patnju i štetu, kao i ogromne ekonomske gubitke za bezbrojne milione.

"Ovo je klimatski slom - u realnom vremenu", upozorio je Antonio Guterres, generalni sekretar UN-a u svojoj novogodišnjoj poruci. „Moramo izaći sa ovog puta u propast i nemamo vremena za gubljenje.

"U 2024., zemlje moraju staviti svijet na sigurniji put dramatičnim smanjenjem emisija i podržavanjem tranzicije ka obnovljivoj budućnosti", rekao je.

Kao odgovor na poziv generalnog sekretara na akciju po pitanju ekstremne vrućine, grupa stručnjaka iz 15 međunarodnih organizacija, 12 zemalja i nekoliko vodećih akademskih i nevladinih partnera sastala se u sjedištu SMO-a ranije ovog mjeseca kako bi unaprijedili koordiniran okvir za borbu protiv ove rastuće prijetnje .

Ovaj plan je jedna od mnogih inicijativa SMO-a koje imaju za cilj očuvanje javnog zdravlja kroz poboljšane klimatske usluge i rana upozorenja.

Dok se meteorološka agencija UN-a priprema za obilježavanje 75. godišnjice 2025. godine, zvaničnici SMO-a kažu da će nastaviti koordinirati napore širom svijeta na promatranju i praćenju stanja klime i podržavati međunarodne napore "za ublažavanje i prilagođavanje klimatskim promjenama".

"Naša poruka će biti da ako želimo sigurniju planetu, moramo djelovati odmah", rekao je šef WMO-a Saulo. "To je naša odgovornost. To je zajednička odgovornost, globalna odgovornost."

New york — 

Većina odraslih u SAD-u namjerava dočekati Novu godinu kod kuće, prema novoj anketi koju je sproveo The Associated Press-NORC Centar za istraživanje javnih pitanja.

“Kako sam ostario u posljednjih nekoliko godina, to je kao da ako ne stignem do ponoći, to nije velika stvar, znaš?” kaže Carla Woods, 70, iz Vintona, Iowa.

Skoro 2 od 10 slaviće u kući prijatelja ili člana porodice, a samo 5% planira izaći na proslavu u bar, restoran ili organizovani događaj, pokazala je anketa.

Ali mnogi odrasli ljudi u SAD-u će Novu godinu proslaviti na drugačiji način - tako što će donijeti odluku. Više od polovine kaže da će donijeti barem jednu rezoluciju za 2025.

Postoji određeni optimizam u vezi sa godinom koja je pred nama, iako više od polovine ne očekuje pozitivnu promjenu. Otprilike 4 od 10 kaže da će 2025. biti bolja godina za njih lično. Otprilike jedna trećina ne očekuje veliku razliku između 2024. i 2025. godine, a oko jedne četvrtine misli da će 2025. biti gora godina od 2024.

Opušteni novogodišnji planovi za mnoge

Kourtney Kershaw, 32-godišnja barmenka iz Čikaga, često postavlja pitanja mušterijama i prijateljima o predstojećim događajima za novogodišnju noć. Ona je rekla da je ova godina u trendu skromnog.

„Većina onih sa kojima sam razgovarala u svom uzrastu, žele da izađu, ali ne znaju šta će da rade jer nisu ništa našli ili su stvari jednostavno skupe“, ona rekao je. “Paketi za žurke ili ulazi su skupi, posebno s obzirom na klimu u svijetu i koliko stvari koštaju.”

Kao što se i očekivalo, mlađi ljudi su više zainteresovani za doček Nove godine u baru ili organizovanom događaju - otprilike 1 od 10 odraslih Amerikanaca mlađih od 30 godina kaže da to planira. Ali oko 3 od 10 starijih odraslih osoba - od 60 i više godina - kaže da uopće neće slaviti početak 2025.

Anthony Tremblay, 35, iz Pittsburgha, obično ne izlazi da nazdravi dolasku nove godine, ali ove godine je spremio nešto posebno: on i njegova supruga će putovati kroz Irsku.

„Obično ne radim ništa previše ludo za Novu godinu. Dakle, ovo je definitivno promjena”, rekao je. “Želio sam da uradim nešto jedinstveno ove godine, pa sam to i uradio.”

Woods će raditi za Novu godinu. Ona odgovara na pozive na The Iowa Warmline, povjerljivoj liniji za slušanje za ljude koji se bore s mentalnim zdravljem ili problemima s upotrebom droga.

“Praznici su zaista teški za ljude, tako da mi ne smeta da radim”, rekla je. „Oduševljena sam time jer imam problema sa mentalnim zdravljem u porodici i zato što mogu da pomognem ljudima je nagrada za mene.”

Veća je vjerovatnoća da će mlađi Amerikanci donijeti novogodišnje odluke.

Svaka Nova godina također pokreće vječnu raspravu o odlukama. Većina odraslih u SAD-u kaže da namjerava donijeti novogodišnju odluku neke vrste, ali milenijalci i generacija Z su posebno vjerovatni da će to učiniti - oko dvije trećine očekuje da će to učiniti, u poređenju sa otprilike polovinom starijih odraslih osoba. Žene takođe češće od muškaraca kažu da će postaviti cilj za 2025.

Tremblay se nada da će smršaviti i više se fokusirati na brigu o sebi – više spavanja, meditacije i vježbi disanja. "Ovo je vjerovatno dobra godina da se fokusiramo na mentalno zdravlje", rekao je.

Mnogi drugi se slažu. Otprilike 3 od 10 odraslih osoba biraju rješenja koja uključuju vježbanje ili zdraviju prehranu. Otprilike jedna četvrtina je rekla da će donijeti odluku koja uključuje mršavljenje, a sličan broj je rekao da će odlučiti promijeniti prioritete novca ili mentalnog zdravlja.

Woodsove odluke su da ostane društvena i aktivna. Kao savjetnica za mentalno zdravlje, ona zna da su to ključ za sretnu 2025. i dalje: „Vjerovatno jedna od mojih najvećih odluka je pokušaj da ostanem društvena, pokušam da izađem barem jednom sedmično – izađi i ili popije kafu ili uradi nešto sa prijateljem. To nije samo za fizičko, već i za mentalno zdravlje.”

Kershaw, barmen, kaže da su gubitak težine i bolje zdravlje glavne odluke koje čuje od ljudi. „Mentalno zdravlje je novo, ali mislim da je visoko, kao i kod redovnog zdravlja“, rekla je.

Ona više voli odluke usmjerene na ciljeve, a ovaj put je to više putovati i vidjeti više svijeta: „Ne znam da li je to zaista rješenje, ali to je cilj koji postavljam.”

A kako će dočekati dolazak 2025. godine? Obično uzima slobodnu noć i ostaje kod kuće gledajući filmove s puno grickalica, ali ove godine Kershaw ima drugačiji plan, možda jednu od najčikaških stvari koje možete učiniti.

Ova okorjela ljubiteljka sporta će u utorak biti na Wrigley Fieldu i gledati kako Chicago Blackhawksi igraju protiv St. Louis Bluesa. “Hokej je moj omiljeni sport. Tako da ću gledati hokej i dočekati novu godinu”, rekla je.

Oko 70 zemalja u kojima živi polovina svjetske populacije održalo je ove godine izbore, a u mnogima su nosioci dužnosti kažnjeni. Od Indije i Sjedinjenih Država do Japana, Francuske i Britanije, birači umorni od ekonomskih poremećaja i globalne nestabilnosti odbacili su postojeće vlade - a ponekad su se okrenuli remetilačkim autsajderima.

Čini se da je demokratski krajolik postao još neravnomjerniji kako se dramatična godina bližila svom kraju, s masovnim protestima u Mozambiku i Gruziji, poništenim izborima u Rumuniji i pokušajem uvođenja vanrednog stanja u Južnoj Koreji.

Cas Mudde, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Džordžiji koji proučava ekstremizam i demokratiju, sažeo je 2024. u magazinu Prospect kao „odličnu godinu za krajnju desnicu, užasnu godinu za vladajuće i problematičnu godinu za demokratiju širom svijeta. ”

Vladajući potučeni

Poruka koju su glasači poslali 2024: Dosadilo im je.

Politolog sa Univerziteta u Mančesteru, Rob Ford, pripisao je raspoloženje protiv aktuelne vlasti "dugom COVID-u" - dugotrajnim zdravstvenim, obrazovnim, društvenim i ekonomskim poremećajima povezanim sa pandemijom koji su milione ljudi učinili nesretnijima. Visoka inflacija, podstaknuta ruskom invazijom na Ukrajinu, i masovno raseljavanje iz tog rata i sukoba na Bliskom istoku i u Africi doprinijeli su globalnoj nelagodi.

U Južnoj Africi, visoka nezaposlenost i nejednakost doveli su do dramatičnog gubitka podrške Afričkom nacionalnom kongresu, koji je vladao tri decenije od kraja aparthejdskog sistema vladavine bijele manjine. Stranka koju je nekada vodio Nelson Mandela izgubila je političku dominaciju na izborima u maju i bila je primorana da ide u koaliciju s opozicionim strankama.

Vladajući su također poraženi u Senegalu, Gani i Bocvani, gdje su birači zbacili stranku koja je bila na vlasti 58 godina od nezavisnosti od Britanije. Vladajuća stranka SWAPO u Namibiji produžila je u decembru svoje 34 godine na vlasti - ali tijesno.

Kandidat urugvajske lijeve opozicije, Yamandú Orsi, postao je novi predsjednik zemlje u novembarskom drugom krugu koji je iznio još jedan ukor aktuelnom predsjedniku.

U Indiji, najvećoj svjetskoj demokratiji, hinduistička nacionalistička stranka premijera Narendre Modija Bharatiya Janata izgubila je parlamentarnu većinu šokantnim izbornim rezultatom u junu nakon decenije dominacije. Prisiljena je da vlada u koaliciji jer je opozicija udvostručila svoju snagu u Parlamentu.

Japanska politika ušla je u novu eru neizvjesnosti nakon što je vladajuća Liberalno-demokratska partija premijera Shigerua Ishibe, koja je vladala gotovo bez prekida od 1955. godine, pretrpjela veliki gubitak u oktobru zbog ljutnje birača zbog stranačkih finansijskih skandala. Sada vodi manjinska vladaa.

Na julskim izborima u Velikoj Britaniji, konzervativci desnog centra su svrgnuti nakon 14 godina na vlasti, dok je Laburistička partija lijevog centra došla na vlast. Ali rezultati su također otkrili rastuću fragmentaciju: podrška dvjema velikim strankama koje su dominirale britanskom politikom stoljeće se smanjila kako su se birači okrenuli manjim strankama, uključujući tvrdo desničarsku stranku Reform UK koju predvodi Nigel Farage.

Autoritarci napreduju

Britanija nije jedina koja vidi uspon desnice. Na izborima u junu za parlament 27-člane Evropske unije vidjeli su konzervativne populiste i krajnje desničarske vladajuće stranke u Francuskoj i Njemačkoj, najvećim i najmoćnijim članicama EU.

Stranka protiv imigracije Nacionalni skup pobijedila je u prvom krugu francuskih parlamentarnih izbora u junu, ali savezi i taktičko glasanje centra i ljevice srušili su je na treće mjesto u drugom krugu, dovodeći do podijeljenog zakonodavnog tijela i krhke vlade koja je pala na glasanju o nepovjerenju 4. decembra.

U Austriji je konzervativnu vladajuću Narodnu stranku u septembru pobijedila krajnje desničarska, proruska Partija slobode, iako su se druge stranke udružile da je drže izvan koalicione vlade.

Nepotizam i političke dinastije nastavili su da vrše uticaj – i bili su osporavani. Nakon neurednih izbora u februaru, Pakistan je izabrao premijera Shehbaza Sharifa, mlađeg brata trostrukog lidera Nawaza Sharifa. Indonezija, najveća demokratska država jugoistočne Azije, izabrala je predsjednika Prabowo Subianta, zeta pokojnog diktatora Suharta.

Premijerka Bangladeša Sheikh Hasina, žena na čelu s najdužim stažem na svijetu, osvojila je četvrti uzastopni mandat na januarskim izborima koje su opozicione stranke bojkotovale. Mjesecima kasnije, njena 15-godišnja vladavina došla je do burnog kraja: nakon masovnih studentskih protesta u kojima je ubijeno na stotine, Hasina je zbačena u avgustu i pobjegla u Indiju.

U Šri Lanki, birači su takođe odbacili diskreditovanu staru gardu. Birači su izabrali marksistkinju Anuru Kumaru Dissanayake za predsjednika u septembru, dvije godine nakon što je otočki javni pokret angažirane srednje klase uklonio dugo vladajući klan Rajapaksa.

Optužbe o miješanju

Tajno miješanje i dezinformacije na internetu bili su sve veća zabrinutost 2024. godine. Meta, matična kompanija Facebooka, Instagrama i WhatsAppa, rekla je da je ove godine ukinula 20 „operacija tajnog utjecaja u vezi s izborima širom svijeta, uključujući Bliski istok, Aziju, Evropi i SAD.” Navodi se da je Rusija glavni izvor takvog miješanja, a slijede Iran i Kina.

U Rumuniji, kandidat krajnje desnice Călin Georgescu došao je niotkuda kako bi pobijedio u prvom krugu predsjedničkih izbora u novembru, djelimično potpomognut poplavom TikTok videa koji promovišu njegovu kampanju. Usred navoda o ruskom miješanju, Ustavni sud Rumunije otkazao je drugi krug predsjedničkih izbora dva dana prije nego što je trebalo da se održi nakon što je gomila deklasificiranih obavještajnih podataka navela da je Rusija organizovala opsežnu kampanju na društvenim medijima kako bi promovirala Georgescua. Još nije određen novi datum izbora.

Prozapadna predsjednica Moldavije Maia Sandu pobijedila je u novembarskom drugom krugu protiv svog rivala naklonjenog Moskvi na izborima koji se smatraju ključnim za budućnost jedne od najsiromašnijih evropskih zemalja.

Gruzija je doživjela ogromne proteste otkako je na izborima u oktobru pobijedila promoskovska partija Gruzijski san, koja je obustavila pregovore o pridruživanju Evropskoj uniji. Opozicija i prozapadna predsjednica Salome Zourabichvili optužila je vladajuću stranku za namještanje glasanja uz pomoć Rusije.

Neizvjesnost vlada

Vjerovatno najpotresniji rezultat u godini, pobjeda Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u SAD-u u novembru, dovela je do toga da se američki saveznici i protivnici pripremaju za ono što će nepredvidivi lider "Amerika prvo" učiniti sa svojim drugim mandatom.

A na kraju godine na nekoliko kontinenata već vlada nestabilnost. Venecuela je u političkoj krizi od julskih izbora narušenih ozbiljnim optužbama za prevaru za koje i predsjednik Nicolás Maduro i opozicija tvrde da su pobijedili. Usred protesta opozicije i oštrog obračuna, opozicioni kandidat Edmundo González otišao je u egzil u Španiju.

U Mozambiku je partija Frelimo koja je vladala pola vijeka proglašena pobjednikom oktobarskih izbora koje je opozicija nazvala namještenim. Više od 100 mrtvih je ostavilo više od 100 mrtvih sedmica uličnih protesta koji traju širom zemlje.

Južnokorejski konzervativni predsjednik Yoon Suk Yeol — oslabljen nakon što je liberalna opozicija zadržala kontrolu na izborima u aprilu — zaprepastio je zemlju proglašenjem vanrednog stanja u kasnonoćnom saopštenju 3. decembra. Parlament je šest sati kasnije izglasao poništenje odluke, a u roku od nekoliko dana glasali za opoziv Yoona. Kriza u duboko podijeljenoj zemlji je daleko od kraja.

Čini se da će se trzavice demokratije nastaviti i 2025. godine, s tim da će se suočiti s izazovom u različitim zemljama uključujući Njemačku, gdje je kancelar Olaf Scholz izgubio glasanje o povjerenju 16. decembra, što je dovelo do prijevremenih izbora vjerovatno u februaru. Kanada će također glasati 2025. godine, a vladajući liberali su uvelike nepopularni i sve više podijeljeni nakon skoro decenije na vlasti.

Seema Shah, šefica odjela za procjenu demokratije na Međunarodnom institutu za demokratiju i izbornu pomoć sa sjedištem u Štokholmu, rekla je da globalna istraživanja pokazuju da podrška konceptu demokratije ostaje jaka, ali brojke padaju “kada pitate ljude koliko su zadovoljni svojom demokratijom.”

“Ljudi žele demokratiju. Oni vole teoriju o tome”, rekla je. „Ali kada vide da se to zaista odigrava, to ne ispunjava njihova očekivanja.”

"Možemo sa potpunom jasnoćom reći da je avion oborila Rusija. [...] Ne kažemo da je to učinjeno namjerno, ali je učinjeno", rekao je on za državnu televiziju Azerbejdžana.

Aliyev je rekao da je avion, koji se srušio u srijedu u Kazahstanu, pogođen vatrom sa zemlje iznad Rusije. On je optužio Rusiju da nekoliko dana pokušava "zataškati" ovo pitanje, rekavši da je "uznemiren i iznenađen" verzijama događaja koje su iznijeli ruski zvaničnici.

U nesreći je poginulo 38 od 67 ljudi. Kremlj je saopštio da su sistemi protivvazdušne odbrane pucali u blizini Groznog, regionalnog glavnog grada ruske republike Čečenije, gdje je avion pokušao da sleti, kako bi odbili napad ukrajinskih bespilotnih letjelica.

Aliyev je rekao da je Azerbajdžan postavio Rusiji tri zahtjeva u vezi s nesrećom.

"Prvo, ruska strana mora se ispričati Azerbajdžanu. Drugo, mora priznati svoju krivnju. Treće, kazniti krivce, privesti ih kaznenoj odgovornosti i platiti odštetu azerbajdžanskoj državi, ozlijeđenim putnicima i članovima posade", rekao je.

Aliyev je istaknuo da je prvi zahtjev "već ispunjen" kada mu se ruski predsjednik Vladimir Putin u subotu ispričao. Putin je nesreću nazvao "tragičnim incidentom", iako nije priznao odgovornost Moskve.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je ruskim državnim medijima u nedjelju da je Putin ponovno razgovarao s Aliyevim preko telefona, ali nije naveo detalje razgovora.

Kremlj je također rekao da je započela zajednička istraga Rusije, Azerbajdžana i Kazahstana na mjestu nesreće u blizini grada Aktau u Kazahstanu.

Avion je letio iz glavnog grada Azerbajdžana, Bakua, za Grozni kada je skrenuo prema Kazahstanu, stotinama kilometara preko Kaspijskog jezera od planiranog odredišta, i srušio se dok je pokušavao sletjeti.

Putnici i posada koji su preživjeli nesreću rekli su azerbajdžanskim medijima da su čuli glasnu buku u zrakoplovu dok je kružio iznad Groznog.

Dmitry Yadrov, čelnik ruske uprave za civilno zrakoplovstvo Rosaviatsia, rekao je u petak da su ukrajinske bespilotne letjelice gađale grad dok se avion pripremao za slijetanje u Grozni po dubokoj magli, zbog čega su vlasti zatvorile područje za zračni promet.

Mnogo ljudi je ove godine ostalo na ulici i zbog prirodnih katastrofa, a u nekim dijelovima zemlje zabilježen je i veliki priliv imigranata što je povećalo broj beskućnika.

Sekretarijat za stanovanje i urbani razvoj saopštio je da se više od 770.000 ljudi u Americi vode kao beskućnici, što sigurno nije i realan broj jer ne uključuje one koji odsjedaju kod porodice ili prijatelja jer nemaju gdje drugo da stanuju.

U 2023. godini zabilježen je porast broja beskućnika za 12 odsto, što Sekretarijat objašnjava sve višim kirijama i okončanju pomoći koja je stizala tokom pandemije. Također, u 2023. je konstatovan rast broja ljudi koji su prvi put ostali bez krova nad glavom.

"Nijedan Amerikanac ne treba da bude beskućnik i administracija Biden-Harris je posvećena tome da svaka porodica ima pristup priuštivom, bezbjednom stanovanju koje zaslužuje", rekla je direktorica Sekertarijata Adrianne Todman. Dodala je da se i ubuduće treba fokusirati na rad na prevenciji i okončanju beskućništva.

Jedan od trendova koji najviše zabrinjava je porast od skoro 40 odsto u broju porodica koje ostaju bez krova nad glavom - i to je jedna od oblasti na koju je utjecao dolazak velikog broja migranata u velike gradove. U 13 gradova, među kojima su Denver, Chicago, New York, udvostručio se broj porodica beskućnika. Skoro 150.000 djece bar je jednu noć provelo na ulici u 2024. godini, što je za 33 odsto više nego u prošloj.

Prirodne katastrofe takođe imaju udjela u povećanju broja beskućnika, posebno poslije katastrofalnih požara na Havaijma.

"Povećanje broja beskućnika je tragično, ali istovremeno je predvidljiva posljedica sve manjeg ulaganja u resurse i pomoć kako bi ljudima bilo dostupno priuštivo stanovanje", kaže Renee Willis iz Nacionalne koalicije za jeftino stanovanje. "Aktivisti, istraživači, ljudi koji su to preživjeli - svi upozoravaju da će broj beskućnika rasti jer troškovi stanovanja idu u nebesa."

Istovremeno, u nekim dijelovima Amerike donose se stožiji propisi o beskućnicima. Zbog velikih, često prljavih i opasnih šatorskih naselja u gradovima, neke države na zapadnoj obali uvele su zabranu postavljanja tih kampova. To je uslijedilo nakon odluke Vrhovnog suda - da zabrana spavanja na ulici ne krši Osmi amandman Ustava SAD.

Zastupnici prava beskućnika kažu da će kažnjavanje ljudi koji spavaju na ulici doprinijeti kriminalizaciji beskućništva.

Ipak, uočen je i jedan pozitivan trend ove godine - da se smanjio broj beskućnika među veteranima i u odnosu na prošlu godinu pao je za 8 odsto, na 32.882.

"Smanjenje ovog broja jasno trasira kako treba da rješavamo problem beskućnika na širem nivou. Sa dvostranačkom podrškom, adekvatnim sredstvima i pametnim političkim rješenjima, možemo da kopiramo ovaj model i na druge oblasti. Federalne investicije su ključne kako bismo osigurali jeftine stanove i omogućili svima u Americi da imaju pristup bezbjednom i stabilnom stanovanju", kaže Ann Oliva, direktorica Nacionalne alijanse za okončanje beskućništva.

Neki veliki gradovi su uspjeli da smanje broj beskućnika - u Dallasu je pao za 16 odsto, u Los Angelesu je broj onih koji su živjeli na ulici smanjen za 5 odsto u odnosu na 2023. godinu. Kalifornija ima najveću populaciju beskućnika u SAD, a iza nje su države New York, Washington, Florida i Massachusetts.

Veliki porast broja beskućnika u protekle dvije godine u suprotnosti je sa pomacima u toj oblasti u protekloj deceniji.

Od prvog istraživanja 2007. godine, pa do 2017, SAD su postigle napredak po pitanju smanjenja broja beskućnika - od 637.000 koliko ih je bilo 2010. godine do 554.000 u 2017. godini. Međutim, broj je ponovo počeo da raste poslije pandemije i kada je ukinuta pomoć koja je građanima tada upućivana.