Zamjena stogodišnjeg Ticonic mosta u Watervilleu i unapređenja aerodroma na ostrvu Presque Isle su među hiljadama projekata širom zemlje finansiranih zahvaljujući dvostranačkom zakonu o infrastrukturi američkog predsjednika Joea Bidena, vrijednom 1.000 milijardi dolara.

Ipak, Hampson kaže da ljudi koji koriste svu tu infrastrukturu često zanemaruju takve činjenice.

"Imali smo historijske nivoe finansiranja u posljednjih nekoliko godina", kaže ona, "ali možda je nama u ruralnim područjima jednostavno teže vidjeti širinu toga."

Ta diskonekcija čini srž Bidenovih napora da povrati podršku dijelova ruralne Amerike – u kojima živi svaki peti Amerikanac. Ta područja su u velikoj mjeri podržala Donalda Trumpa i republikance na predsjednčkim izborima 2016. i 2020. godine.

Dobijanje zasluga za ekonomske dobitke ključno je za Bidenov reizbor 2024. i nigdje ta borba nije teža nego u ruralnim područjima SAD, gdje su frustracije porasle među biračima koji su generalno stariji i bijele boje kože, nakon decenija industrijskog nazadovanja i gubitka radnih mjesta zbog globalizacije, kao i zbog i slabljenja poljoprivrede.

Bidenova kampanja planira sveobuhvatan i temeljit pristup ruralnim biračima, koji čine 30% biračkog tijela u državama Sjeverna Karolina, Georgia i Wisconsin, te oko 22% u Pennsylvaniji i oko 61% u Maineu.

Reuters je razgovarao sa više od 25 demokratskih zvaničnika, lokalnih političara, aktivista i akademika koji su rekli da godine zanemarivanja ruralnih područja, skepticizam prema vladinoj potrošnji i podjele oko društvenih pitanja kao što su abortus i obrazovanje znače da se Biden suočava sa teškom bitkom.

Trump je povećao prednost među ruralnim biračima sa 59% u 2016. na 65% u 2020. godini. Na izborima na sredini mandata 2022. republikanski kandidati dobili su 69% ruralnih glasova.

Bidenovi problemi u drugom ruralnom okrugu Mainea, koji je podržao Baracka Obamu 2008. i 2012. - prije nego što je prihvatio Trumpa - su mikrokosmos problema širom zemlje, kaže Mark Brewer, profesor političkih nauka na Univerzitetu Maine.

Biden je pobijedio u obalskom, naseljenijem prvom okrugu, uzevši tri od četiri elektorska glasa u državi. (Maine i Nebraska su jedine američke savezne države koje dijele izborne glasove, a u ostalih 48 "pobjednik uzima sve".)

Gotovo sav rast u broju radnih mjesta od 2000. godine - čak 94% - u SAD se dogodio u urbanim okruzima, napisali su Suzanne Mettler, profesorica politike na Cornellu i Trevor Brown, tadašnji doktorant na tom univerzitetu, u studiji iz 2022. godine o demokratama i ruralno-urbanim podjelama.

Trump i drugi republikanski kandidati iskoristili su ogorčenost koju osjećaju mnogi ruralni Amerikanci zbog onoga što vide kao pritisak urbanih "elita" da nametnu svoje stavove o obrazovanju, oružju i rodnom identitetu, navedeno je u toj studiji.

Ron Kaufman, član Republikanskog nacionalnog komiteta iz Massachusettsa, rekao je da su ruralni birači više fokusirani na visoku cijenu goriva i druge probleme koji im stvaraju prazninu u novčanicima, nego na velike vladine investicije za koje bi mogle biti potrebne godine da podstaknu lokalne ekonomije, a istovremeno povećavaju nacionalni dug.

Dok je inflacija pala otkako je dostigla 40-godišnji vrhunac od 9,1% u ljeto 2022. godine, troškovi hrane su i dalje visoki, a cijene benzina rastu, što teže pogađa Amerikance u ruralnim područjima koji voze duže udaljenosti.

"Oni vide ovu administraciju kao katastrofu za američki narod po pitanjima do kojih im je stalo, poput odlaska na benzinsku pumpu", kaže Kaufman, bivši savjetnik senatora iz Utaha Mitta Romneyja, koji je također radio za predsjednika Georgea Busha starijeg.

Milijarde za zdravstvo i energiju

Demokratski zvaničnici rekli su da planiraju udvostručiti broj poruka ka odabranim ruralnim zonama uoči izbora 2024. godine. Poruke će u prvi plan stavljati milijarde dolara saveznog finansiranja koje su se slile na ta poručja otkako je Biden preuzeo funkciju, kroz zakone o infrastrukturi, čipovima i inflaciji.

To uključuje 20 milijardi dolara za ruralne zdravstvene sisteme, 20 milijardi dolara za poljoprivredne projekte sa čistom energijom, 11 milijardi dolara za ruralnu elektrifikaciju i 13 milijardi dolara za projekte čiste energije na selu, računica je Bijele kuće.

"U trenutku smo prilike bez presedana za ruralnu Ameriku, kada pogledate investicije koje su napravljene", rekao je Tom Perez, bivši predsjednik Demokratskog nacionalnog komiteta koji je u junu preuzeo dužnost Bidenove glavne veze sa guvernerima, gradonačelnicima i drugim izabranim zvaničnicima.

Politički veterani, čak i oni koji podržavaju Bidena, ostaju skeptični.

"Ova administracija čini više nego iko u dugo vremena da pomogne naprednoj poljoprivredi, ali nisam siguran da li će se to - barem kratkoročno - pretvoriti u promjenu obrazaca glasanja u ruralnoj Americi", kaže John Piotti, demokrata i izvršni direktor Trusta za američko poljoprivredno zemljište (American Farmland Trust), koji je osam godina proveo u zakonodavnom tijelu države Maine.

Ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da su čak i mlađi birači - koji historijski podržavaju demokrate - glasali za republikanske kandidate u ruralnim područjima 2022. godine, čak i u omjeru 64% prema 33%.

Interne ankete Bijele kuće navode da ruralni Amerikanci "u velikoj mjeri podržavaju" neke specifične Bidenove politike, poput onih koje proširuju zdravstvenu zaštitu i beneficije veteranima, rekao je jedan Bidenov zvaničnik. Porodična fondacija Kaiser i progresivni tink-tenk Podaci za napredak (Dana for Progress) pokazuju da ova pitanja imaju dvostranačku podršku birača.

Ipak, glasači ne odaju priznanje Bidenu.

Nedavna anketa Reutersa i Ipsosa pokazala je da 60% Amerikanaca ne odobrava Bidenovo upravljanje inflacijom, a mnogi koji su glasali za njega 2020. nisu sigurni da će to opet učiniti.

"Izađete u ruralna područja, a ljudi su stariji i nemaju obrazovni nivo. Kulturne i moralne vrijednosti su različite", kaže James Gimpel, profesor na Univerzitetu Maryland.

Podaci Sekretarijata za poljoprivredu SAD pokazuju da 21% radno sposobnih odraslih u ruralnim područjima imaju barem fakultetsku diplomu sa osnovnih studija, u poređenju sa 37% u urbanim područjima. Birači sa fakultetskom diplomom ili višim formalnim obrazovanjem su 2022. glasali za demokratske kandidate sa razlikom od 56% prema 43%, pokazalo je istraživanje nevladinog istraživačkog centra Pews

Demokratama bi možda bilo bolje da pokušaju da pokupe glasače na rubovima predgrađa, doaje Gimpel.

"Mekano srce" demokrata

Otkako je Biden postao predsjednik, državi Maine je dodijeljeno oko 4,6 milijardi dolara sredstava za pomoć zbog Covida i još 2,5 milijardi dolara za aerodrome, puteve i mostove, širenje pristupa internetu i otpornost na klimatske promjene, naveli su državni zvaničnici.

Otprilike 106.000 veterana - nešto manje od 10% stanovništva te države - takođe će imati koristi od "PACT zakona", koji nudi proširene beneficije veteranima koji su tokom služenja vojnog roka bili izloženi jamama za spaljivanje i drugim toksinima.

Dik Bouchard, vijetnamski ratni veteran iz grada Poland u Maineu, kaže da i dalje vidi Trumpa kao boljeg upravitelja ekonomijom, iako su ga pokolebale višestruke optužnice protiv Trumpa, koje uključuju optužbe da se urotio da poništi izbore 2020.

"Biden i [demokratska] guvernerka Mainea Janet Mills: oni su previše mekanog srca. Kažu ’da’ svima i svemu", rekao je Bouchard.

Demokrata Jared Golden, koji u Kongresu SAD predstavlja drugi okrug Mainea, upozorio je Bidena u izjavi za Reuters da ne precjenjuje ekonomsku situaciju: "Možda je istina da inflacija i nezaposlenost idu u pravom smjeru, ali to ne znači da privreda cvjeta".

Trump popunio vakum

Mnoge ruralne demokrate iz Mainea kažu da su frustrirani nakon što su godinama molili za pažnju stranke, ali i za stvari kao što su promotivni znakovi koje oni ili simpatizeri mogu da okače u dvorišta.

"Nacionalne demokrate su se spakovale i otišle, a Trump je popunio vakum", kaže Paul Tewes, koji je vodio Obaminu kampanju u Iowi 2008. godine. Prema njegovim riječima, tokom prošlih izbora morao je kupiti dvorišni znak za svoju majku u sjevernom Maineu.

Matt Hildreth, izvršni direktor Ruralnog organizovanja (RuralOrganizing.org), nacionalne organizacije fokusirane na senatske trke u državama Ohio i Montana, kao i na predsjedničke izbore u državama u kojima je pobjednik obično neizvjestan, kaže da je njegova grupa identifikovala 100 ruralnih okruga sa ključnim utrkama za Kongres i Senat, ali je otkrila da polovina nema predsjedavajućeg među demokratama.

"To su mjesta na kojima ne možemo da koordinišemo sa Demokratskom strankom jer nemamo s kim da koordinišemo", rekao je on.

Potvrđivanje imenovanja Browna na glasanju sa 83:11, mjesecima nakon što ga je predsjednik Joe Biden predložio za tu funkciju, događa se u trenutku kada demokrate pokušavaju da manevrišu nakon pokušaja senatora iz Alabame Tommyja Tubervillea da blokira stotine nominacija zbog politike Pentagona o abortusu.

Očekuje se da će Senat ove nedjelje potvrditi i postavljenje generala Randyja Georgea za načelnika Generalštaba Vojske SAD i generala Erica Smitha za komandanta Marinskog korpusa SAD.

Tuberville je u Senatu blokirao rutinski proces odobravanja vojnih nominacija, frustrirajući demokrate koje su rekle da neće prolaziti kroz dugotrajan proces iznošenja pojedinačnih nominacija za glasanje. Više od 300 nominacija je u zastoju usljed Tubervilleove blokade, a njihovo potvrđivanje jednog po jednog trajalo bi mjesecima.

Ali, lider većine u Senatu Chuck Schumer, demokrata iz New Yorka, u srijedu je promijenio kurs i prešao na prisilno glasanje o Brownu, Georgeu i Smithu.

"Senator Tuberville nas tjera da se suočimo sa njegovom opstrukcijom", rekao je Schumer. "Želim da jasno stavim do znanja republikanskim kolegama - ovo se ne može nastaviti."

Tuberville se nije protivio glasanju za potvrđivanje, rekavši da će ostati pri stavovima, ali da se slaže sa iznošenjem nominacija pojedinačno za glasanje prozivkom.

Portparol Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost John Kirby rekao je da je potvrđivanje Browna, zajedno sa očekivanim glasanjem o Smithu i Georgeu, pozitivna vijest. Ali da "nije trebalo ni da dođemo u ovu poziciju", rekao je on.

"Iako je dobro za ova tri oficira, to ne rješava problem niti obezbjeđuje put naprijed za 316 drugih generala i viših oficira koji su zadržani zbog ovog smiješnog držanja", rekao je Kirby novinarima.

Brown, karijerni borbeni pilot, bio je prvi crnac na poziciji komandanta Pacifičkih vazduhoplovnih snaga u Vazduhoplovstvu SAD, a postaće drugi Afroamerikanac na mjestu načelnika Združenog generalštaba vojske SAD.

Njegovo potvrđivanje će također biti prvi put da dva najviša mjesta Pentagona zauzimaju Afroamerikanci, sa sekretarom za odbranu Lloydom Austinom kao najvišim civilnim liderom.

Šezdesetogodišnji Brown je zamijenio generala Marka Milleyja, koji odlazi u penziju poslije četiri decenije vojne službe. Njegov četvorogodišnji mandat na mjestu predsjednika ističe 30. septembra.

Tuberville je u srijedu rekao da će nastaviti da blokira druge nominacije osim ako Pentagon ne prekine svoju politiku plaćanja putovanja kada neka pripadnica službe mora da ode van države da bi izvršila abortus, odnosno kad pripadnici odlaze na zahvate u sklopu druge mjere reproduktivnog zdravlja.

Bidenova administracija je uvela ovu politiku nakon što je Vrhovni sud poništio nacionalno pravo na abortus, a neke države ograničile ili zabranile proceduru.

"Hajde da radimo jednu po jednu ili da Pentagon promijeni politiku", rekao je Tuberville nakon što je Schumer stavio tri nominacije na glasanje. "Hajde da glasamo o tome."

Glasanje se događa nakon što je mnogo vojnih oficira progovorilo o šteti po pripadnike zbog odlaganja procesa. Dok su Tubervilleovi potezi usredsređeni na sve generale i više oficire, oni imaju uticaj na karijeru mlađih kadrova u usponu. Dok se ne potvrdi svaki general ili admiral, to blokira priliku da se drugi mlađi oficiri uzdignu na više pozicije.

To utiče na plate, penzije, način života i buduće zadatke - a u nekim oblastima u kojima privatni sektor nudi više zarade, postaje teže ubijediti te visoko obučene mlade lidere da ostanu u oružanim snagama.

Blokada je frustrirala članove obje stranke, a još uvijek nije jasno kako će se riješiti veći sukob. Schumer nije rekao da li će staviti dodatne nominacije na glasanje.

U svom svjedočenju, Garland je uzvratio protiv zakonodavaca koji su kritikovali Sekretarijat za pravosuđe (DOJ) zbog postupanja po optužnicama protiv bivšeg republikanskog predsjednika Donalda Trumpa i sina demokratskog predsjednika Joea Bidena, Huntera Bidena.

„Naš posao nije da primamo naređenja od predsjednika, Kongresa ili bilo koga drugog o tome koga ili šta da krivično istražujemo”, rekao je Garland pred Odborom za pravosuđe Predstavničkog doma.

„Ja nisam predsjednikov advokat. Dodaću da nisam ni tužilac Kongresa. Ministarstvo pravde radi za američki narod.”

To je Garlandovo prvo od dva svjedočenja pred Kongresom u periodu koji su obilježile optužnice koje je podiglo federalno tužilaštvo, a imaju epitet historijskih. Prva je optužnica protiv bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, a druga protiv sina aktuelnog šefa države, Huntera Bidena.

Također dolazi nedjelju dana pošto je Predstavnički dom predvođen republikancima pokrenuo istragu o opozivu predsjednika Bidena, u vezi sa poslovima u inostranstvu njegovog sina Huntera.

Bijela kuća je odbacila tu istragu kao politički motivisanu i nepotkrijepljenu dokazima, a demokrata u Odboru za pravosuđe Predstavničkog doma Jerrold Nadler optužio je republikance da troše „ogromne količine dolara poreskih obveznika” na istrage o Bidenu „kako bi pronašli dokaze za apsurdni opoziv”.

Specijalni tužilac Jack Smith, kojeg je Garland imenovao prošle jeseni, dva puta je obezbijedio optužnice protiv Trumpa zbog njegovog navodnog lošeg upravljanja povjerljivim dokumentima i navodnih napora da poništi rezultate predsjedničkih izbora 2020.

Trump, favorit za republikansku predsjedničku nominaciju 2024, izjasnio se da nije kriv po tim optužbama i po još dvjema državnim optužnicama sa kojima se suočava u New Yorku i Georgiji.

Trump je u više navrata verbalno napao Smitha, potencijalne svjedoke i američku okružnu sutkinju Tanyju Chutkan, koja predsjedava slučajem podrivanja izbora, rekavši da su krivična gonjenje sa kojim se suočava politički motivisana.

Republikanci su također kritikovali ponašanje tužilaštva u petogodišnjoj poreskoj istrazi protiv Huntera Bidena.

Mlađi Biden je u julu trebalo da se izjasni krivim po dvije tačke optužnice za prekršaje i pristane da učestvuje u programu zbog optužbe za posedovanje oružja, a sve u sklopu nagodbe sa Davidom Weissom, tadašnjim tužiocem za državu Delaware.

Dogovor je propao pošto je savezni sudija doveo u pitanje njegove uslove. Neposredno prije toga, uzbunjivač iz Poreske službe (IRS) koji je radio na istrazi o krivičnom djelu utaje poreza rekao je da je Ministarstvo pravde spriječilo Weissa da podnese ozbiljnije optužbe tako što ga nije ranije imenovalo za specijalnog tužioca kako bi mogao da vodi slučajeve u Washingtonu ili centralnoj Kaliforniji.

Usred sve glasnijih kritika republikanaca, Garland je imenovao Weissa za specijalnog tužioca kako bi mogao da nastavi da istražuje i eventualno traži poreske prekršaje u drugim saveznim okruzima.

Weissova kancelarija je ovog mjeseca optužila Huntera Bidena po tri tačke u vezi sa kupovinom i posjedovanjem vatrenog oružja dok je koristio ilegalne droge. Mlađi Biden namjerava da se izjasni da nije kriv.

Republikanci su u srijedu ispitivali Garlanda o slučaju Huntera Bidena.

„Da li je neko iz Bijele kuće u bilo kom trenutku dao uputstva vama lično ili bilo kom višem zvaničniku Sekretarijata za pravosuđe o tome kako je trebalo da se sprovede istraga o Hunteru Bijdenu“, upitao je republikanski kongresmen Mike Johnson.

„Ne”, rekao je Garland.

Sekretar za pravosuđe je također branio kako je istraga sprovedena pod Weissom, rekavši da se nikada nije miješao u njegov rad.

Članovima Kongresa je kazao da je Weiss uvijek imao „puna ovlaštenja da vodi sopstvenu istragu” onako kako je smatrao prikladnim i da je tek nedavno tražio status specijalnog tužioca.

Pored toga, Garland je branio Sekretarijat od optužbi da slučaj Biden predstavlja primjer dvostrukih standarda pravosuđa, rekavši članovima Kongresa daSekretarijat „tretira sve podjednako, bez obzira na stranku, etničku pripadnost ili bogatstvo”.

Američki Kongres prati šta se dešava na Zapadnom Balkanu, jer ne želi još jedan konflikt u Evropi, a administracija predsjednika Joea Bidena i State Department trebalo bi da daju veći prioritet rješavanju odnosa Kosova i Srbije i situaciji u Bosni i Hercegovini, rekao je u ekskluzivnom intervjuu za srpski servis Glasa Amerike kongresmen Mike Turner, predsjedavajući Odbora Predstavničkog doma za obavještajne poslove.

Turner, republikanski kongresmen iz savezne države Ohio, koji je nedavno boravio u posjeti regionu, rekao je da bi premijer Kosova Albin Kurti trebalo da ispuni preuzete obaveze kada je riječ o formiranju Zajednice opština sa srpskom većinom, te da je predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću uputio poruku da Vašington i Brisel žele da Beograd primjenjuje sankcije protiv Rusije, zbog njene agresije na Ukrajinu.

Glas Amerike: Nedavno ste posjetili region Zapadnog Balkana. Kakvi su vam utisci, šta vas je najviše zabrinulo kada je riječ o regionu?

Turner: Područje Balkana posjećujem već oko 28 godina. Bio sam gradonačelnik Dejtona, Ohio, tokom pregovora o Dejtonskom mirovnom sporazumu, i tadašnji predsjednik (Bill) Clinton tražio je od mene da posjetim region i uspostavim bratske odnose između mog grada i područja u Bosni i Hrvatskoj da bi se istinski započeo proces izgradnje demokratskih institucija. I moja zajednica ima mnogo afiniteta prema regionu, zato što tamo imaju prijatelje, lične odnose i zainteresovani su za uspostavljanje snažnih demokratskih institucija. Kao što znate, cilj Dejtonskog sporazuma - kada je riječ o Bosni i svakako regionu - od početka je bio uspostavljanje snažnih vlada ukorijenjenih u demokratiji, koje bi zatim mogle da počnu proces ponovne integracije u Evropu kroz NATO i Evropsku uniju.

I kada idete u region, razmatrate koliki je napredak postignut u te dvije oblasti. Nažalost, u regionu trenutno nema mnogo napretka da bi se preduzeli bilo kakvi dodatni koraci. Region je i dalje stabilan, svakako postoje isti ukorijenjeni problemi koji su postojali i nakon što je Dejtonskim mirovnim sporazumom okončan rat i konflikt. Međutim, mislim da međunarodna zajednica, Evropska unija, Sjedinjene Države, ne obraćaju dovoljno pažnje na region koji svakako zaslužuje da bude u našem fokusu da bi se osiguralo da postoji demokratija koja bi ga stabilizovala.

Glas Amerike: Pomenuli ste da nije postignut dovoljan napredak. Šta vas je najviše zabrinulo kada ste bili u posjeti regionu? Gdje vidite najveću nestabilnost?

Turner: U Bosni naravno imate poteškoće između Republike Srpske i Federacije koje su i dalje neriješene. Međutim, postoji značajan dio stanovništva u Bosni koji želi tranziciju ka integrisanijoj, suverenijoj naciji. Još imate problem tročlanog Predsjedništva, koje, prema Ustavu iz Dejtonskog sporazuma, i dalje veoma otežava upravljanje nacionalnom integrisanom državom, da funkcioniše na način koji bi omogućio tranziciju na EU ili NATO. Nastavlja se i konflikt između Kosova i Srbije. To je veoma zabrinjavajuće i postavlja se pitanje kako možemo da dođemo do rešenja. Ima mnogo stvari na stolu koje obje strane i dalje nisu obavile, koje i Srbija i Kosovo moraju da riješe. I tu sam poruku uputio dok sam bio u obje zemlje.

Glas Amerike: Prošle nedelje je održana još jedna neuspješna runda dijaloga između predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i premijera Kosova Albina Kurtija, i to poslije porasta nasilja i sukoba na Kosovu. Da li je došlo vrijeme da SAD udvostruče napore da riješe to pitanje i možda razmotre novi pristup u rešavanju tog problema?

Turner: Mislim da postoji određeni nemar Sjedinjenih Država i u Bosni i Hercegovini i u vezi sa pitanjem Kosova i Srbije, kada je riječ o pokušajima da se pronađe rešenje. Naši ambasadori u tom području obavljaju odličan posao i svakako rade sve što je u njihovoj moći. Mislim da bi State Department i svakako Bidenova administracija mogli da tome daju veći prioritet. U svjetlu ruske agresije i njenih brutalnih poteza u Ukrajini, ne želimo da imamo još jedno područje u Evropi koje je destabilizovano, u konfliktu, ili je nerješivo.

Glas Amerike: SAD i EU za neuspjeh dijaloga trenutno najviše okrivljuju premijera Kosova i njegovu, kako smatraju, nespremnost da formira Zajednicu opština sa srpskom većinom. Kurti pak optužuje izaslanika EU Miroslava Lajčaka da je pristrasan u korist Srbije. Kako to komentarišete?

Turner: Kada sam se sastao sa predsjednicom (Kosova, Vjosom) Osmani, jasno sam stavio do znanja da je potreban napredak u pogledu zajednice. Kosovo još nije ni iznijelo prijedlog. I to je obaveza koja je rezultat dijaloga, uz evropsko posredovanje, i koji su Sjedinjene Države podržale, ali nisu bile dio toga. Međutim, ta obaveza je preuzeta i premijer mora da je ispuni i napravi prijedlog, kako bi ljudi barem uvidjeli da on nije neiskren, da ovi razgovori u stvari imaju kao cilj rešavanje konflikta.

Glas Amerike: Američki zvaničnici upozorili su na posljedice i po Prištinu i Beograd ako ne primijene dogovoreno. Kosovo, kako navode, već se suočava sa nekima. Koje bi mogle da budu posljedice po obje strane ako ne primijene dogovoreno?

Turner: Prije posljedica, trebalo bi barem doći do tačke gdje postoje aktivni diplomatski napori i podrška za rešenje. Ovdje bi Bidenova administracija zaista trebalo da intenzivira napore State Departmenta, iako naše ambasade rade punom parom na ovom pitanju. Ima još toga što bi moglo biti urađeno kada je riječ o diplomatiji.

Glas Amerike: Na koji način bi trebalo intenzivirati diplomatske napore?

Turner: Problem širom Balkana, kada je riječ o svim neriješenim pitanjima, jeste da svi ljudi koji su odgovorni da ih riješe imaju tendenciju da sjede i upiru prste jedni u druge i govore da ne moraju da urade nešto zato što druge osobe nisu. Mora da bude jasno da je pitanje kredibiliteta kada preuzmete obavezu da postignete napredak. Nemate izgovor da druga strana ne reaguje brzinom kojom biste željeli ili da navodite kako ste vi blizu rešavanja svojih obaveza. SAD moraju da stave do znaja da ovo nije samo bilateralno pitanje između Kosova i Srbije, već je primjena dogovorenog multilateralnog pitanja, između EU, SAD i Kosova i EU, SAD i Srbije.

Glas Amerike: Srbija u međuvremenu i dalje odbija da primijeni sankcije protiv Rusije zbog agresije na Ukrajinu. Da li ste razgovarali o tome sa predsjednikom Srbije kada ste bili u Beogradu? Da li ste ga ohrabrili da preispita odluku o sankcijama?

Turner: Sastao sam se sa predsjednikom Vučićem i poruka je bila jasna, svakako u našim razgovorima, da bi EU i SAD voljele da Srbija primijeni sankcije. Predsjednik Vučić svakako pokušava da balansira svoju poziciju. I jedno od pitanja koje mora da rešava jeste kako će napredovati kada je riječ o ulasku u EU, prepoznajući njene investicije u Srbiji koje su izazvale takav ekonomski rast, a da ipak zacrta nezavisni kurs. Na kraju će morati da se opredijeli.

Glas Amerike: Već ste govorili o situaciji u Bosni i Hercegovini. Kakve sve opasnosti vidite u BiH, naročito kada je riječ o separatističkoj retorici predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, njegovim kritikama na račun visokog predstavnika Christiana Schmidta?

Turner: Kada sam bio tamo, on je prijetio nasiljem. Na dan kada sam bio tamo, bili su protesti, blokade, zatvoreni dijelovi unutrašnje granice. On je, očigledno, veoma destabilizujuća snaga u bilo kojim naporima Bosne da postane više funkcionalna država koja vidi u budućnost u EU i NATO. Međutim, ima više strana koje i dalje pokušavaju da ohrabre smanjenje konflikta tamo.

Glas Amerike: Šta Amerika može da uradi da umanji tenzije, da osigura da se historija ne ponovi, da se spriječi još veća nestabilnost?

Turner: Biće potrebno da se SAD i EU udruže i da razmotre da okupe međunarodnu zajednicu za pronalaženje rješenja za Bosnu. Nažalost, sa agresijom na Ukrajinu, Rusija svakako nije partner u pokušajima da se riješe problemi u regionu, ali su dodatni konflikti u Evropi svakako u Putinovom interesu. Međutim, ako okupimo međunarodnu zajednicu da razmotri kako Bosna može da obavi tranziciju na funkcionalnu strukturu, i kako njeni stanovnici da to izaberu, onda bi mogli na to da se usredsredimo.

Glas Amerike: Koliko je interesovanje u Kongresu trenutno za Zapadni Balkan, imajući u vidu aktuelna unutrašnja pitanja u Americi, te činjenicu da ona ulazi u izbornu godinu?

Turner: Mislim da Kongres prati Balkan zato što razumije da ako se tamo ne riješe neka pitanja, da biste onda mogli da imate dva konflikta u Evropi. I ti konflikti bi bili rezultat gubitka diplomatskih opcija i rada na diplomatskim rešenjima, a ne samo zato što su neizbježni.