Najnovije
Trump kaže da više nema COVID19, planira nastavak kampanje
Predsjednik SAD Donald Trump rekao je u nedjelju u intervjuu kablovskoj mreži Foxs News da su njegovi ljekari utvrdili da više nema COVID19 i da ne postoji opasnost da prenese virus, dok se priprema da u ponedjeljak nastavi kampanju na terenu i ponovo drži velike mitinge uoči novembarskih izbora.
"Prošao sam najveći test sa najvišim standardima, i u sjajnom sam stanju", rekao je Trump.
Takođe je naglasio da više nije na lijekovima za coronavirus.
"Pobijedio sam ovaj ludi, užasni kineski virus", rekao je Trump i dodao da "izgleda da je imun".
Tvrdnje da je imun i da ne može da prenese virus drugima ponovio je i na Twitteru.
Twitter je međutim stavio oznaku na Trumpov tvit, navodeći da krši pravila te društvene mreže u pogledu širenja obmanjujućih informacija povezanih sa COVID19.
Naučni dokazi o tome koliko dugo ljudi, koji su se oporavili od COVID19, imaju antitijela i zaštićeni su od druge infekcije su nejasni, prenosi Reuters.
Bijela kuća: Nema opasnosti da Trump prenese virus druguma
Ljekar predsjednika SAD Sean Conley izjavio je da je Donald Trump u subotu testiran na COVID-19 i da više nema opasnosti da drugima prenese virus.
"Deset dana od pojave simptoma, i pošto 24 sata nema temperaturu i simptomi generalno nestaju, napredni test je ukazao da više nema dokaza o aktivnom repliciranju virusa", piše u saopštenju doktora Conleyja.
Ipak, Bijela kuća nije odgovorila na pitanje da li izjava Trumpovog ljekara znači da je predsjednik testiran negativno na koronavirus, od kojeg je u Americi umrlo više od 213 hiljada, a oboljelo skoro 7,7 miliona ljudi.
Izvještaj Trumpovog ljekara objavljen je nekoliko sati pošto je predsjednik u Bijeloj kući održao predizborni miting na kojem se posjetiocima obratio sa terase, i skinuo masku čim je počeo da govori.
Trump je poručio da se osjeća sjajno.
Članovi njegove administracije, međutim, su zajedno sa njim kritikovani zbog toga kako su upravljali pandemijom, jer nisu nosili maske i nisu držali fizičku distancu. Najmanje 11 bliskih saradnika predsjednika SAD su pozitivni na koronavirus.
Trump je 2. oktobra objavio da su on i njegova supruga Melania pozitivni na koronavirus, a hospitalizovan je kasnije tog dana.
U bolnici Walter Reed Merilendu proveo je tri dana.
Iako je njegov ljekar rekao da predsjednik može da nastavi sa pojavljivanjima u javnosti jer nema rizika da nekome prenese virus, drugi stručnjaci kažu da se sa tim malo požurilo.
Doktorica Sandy Nelson, infektološkinja iz Opšte bolnice u Massachusettsu, kaže za Reuters da uputstva govore da oni sa blažom kliničkom slikom kroonavirusa mogu da obnove kontakte deset dana posle pojave simptoma i pošto 24 sata nemaju temperaturu, ali bez da piju lijekove za to.
Ali za ljude koji su bili hospitalizovani i primali kiseonik, poput Trumpa, uputstva govore da treba da budu u izolaciji od 10 do 20 dana.
"On ispunjava uslove određenih vremenskih okvira, ali ti okviri ne važe za ljude koji su bili u bolnici", rekla je Nelson za Reuters.
Trump se prvi put pojavio uživo u javnosti u subotu, a od kada je otpušten iz bolnice, davao je nekoliko telefonskih intervjua i uključivao se u TV i radio emisije.
See all News Updates of the Day
Šta oluju čini uraganom? Opasnosti u 5 kategorija
Ozbiljno vrijeme može pogoditi bilo koji dio svijeta, ali svake godine sezona uragana na Atlantiku donosi obilne kiše, jak vjetar, olujni udar i ponekad katastrofalna razaranja lokacijama od karipskih otoka i Centralne Amerike pa sve do Sjedinjenih Država i Kanade.
Prognostičari Nacionalnog centra za uragane sa sjedištem u Majamiju prate oluje od trenutka kada se razviju do nestanka. Ove godine se očekivalo da će sezona 2024. biti izuzetno aktivna.
Ali kako nastaju uragani i šta znače kategorije?
Šta uzrokuje uragan?
Uragani često počinju kao tropski talasi koji se kombinuju sa toplim okeanskim vodama, prema Nacionalnoj administraciji za okeane i atmosferu. Oni takođe mogu biti podstaknuti grmljavinom. Vremenski sistem se pomiče na zapad dok se topli okeanski vazduh diže u njega, a to stvara područje niskog pritiska ispod njega, saopštila je NOAA. Vazduh se diže i hladi, a to stvara oblake i grmljavinu.
Uragani imaju maksimalan trajni vjetar - najveću jednominutnu prosječnu brzinu vjetra u određenom trenutku - 120 kilometara na sat ili više. Ako tropski ciklon ima maksimalne trajne vjetrove između 63 km/h do 120 km/h, naziva se tropska oluja. Ako je maksimalna brzina vjetra manja od 39 mph, to se naziva tropska depresija.
Uragani se obično javljaju tokom sezone uragana, koja se u Atlantskom bazenu dešava svake godine od 1. juna do 30. novembra.
Koje su različite kategorije uragana?
Saffir-Simpsonova skala vjetra uragana ocjenjuje uragane od jedan do pet. Uragani kategorije 1 kreću se od 120 do 150 km/h i mogu donijeti vrlo opasne vjetrove koji mogu oštetiti čak i čvrste kuće. Kategorija 1 je najslabiji uragan, a oluje odatle pojačavaju skalu.
Ako je uragan kategorije 3 ili više, smatra se velikim uraganom. Uragani kategorije 3 počinju sa maksimalnim trajnim vjetrom od 180 km/h.
Koliko je ozbiljan uragan 5. kategorije?
Katastrofalan. Uragan kategorije 5 uništava kuće, prekida struju na ogromnim područjima i izoluje zajednice zbog oborenog drveća i oborenih stubova. Također može uzrokovati kritičnu štetu na infrastrukturi kao što su putevi, mostovi i brane. Uragan kategorije 5 ima sposobnost da velika područja učini nenastanjivim sedmicama ili duže.
Kakva razaranja uzrokuju uragani?
Visina štete od uragana zavisi od njegove jačine i mesta na kojem dolazi. Čak i relativno slab uragan može uzrokovati veliku štetu i mnoge smrtne slučajeve ako pogodi ranjivu zajednicu ili ošteti ključni dio infrastrukture. Uragan srednje jačine kao što je uragan Jeanne iz 2004. na Floridi nanijet će razornu štetu kućama, infrastrukturi i električnoj mreži. Smrtni slučajevi se javljaju i zbog poplava, nesreća, povreda i drugih poremećaja uzrokovanih olujom.
Koji je bio najsmrtonosniji uragan u SAD?
Uragan Galveston iz 1900. godine u Teksasu najsmrtonosnija je prirodna katastrofa u istoriji SAD-a, prema NOAA i drugim vlastima. Oluja je ubila najmanje 8.000 ljudi, uništila hiljade zgrada i ostavila stotine miliona dolara štete po današnjim standardima. Drugi izuzetno smrtonosni uragani u novijoj istoriji uključuju uragan Marija, koji je ubio više od 3.000 ljudi 2017., i uragan Katrina, koji je ubio više od 1.300 2005. godine.
CTBTO potvrdio: dva zemljotresa u Iranu prirodne pojave
Organizacija za sveobuhvatnu zabranu nuklearnih testiranja (CTBTO) potvrdila je da su dva zemljotresa, zabilježena 5. oktobra u provinciji Semnan u Iranu, prirodne pojave i da nisu rezultat nuklearnih testiranja. Analiza je pokazala da su seizmički događaji u skladu s prethodnim potresima u regionu.
CTBTO je saopštila da su njene monitoring stanice registrovale dva potresa na sjeveru Irana, u provinciji Semnan, 5. oktobra 2024. Prvi potres dogodio se u ranim jutarnjim satima, a drugi je zabilježen kasno popodne. Oba događaja karakterišu se kao prirodni zemljotresi koji odgovaraju prethodnim seizmičkim aktivnostima u toj oblasti.
Prvi događaj, zabilježen u 03:29 sati po univerzalnom vremenu (UTC), imao je magnitudu 4.0 prema podacima Međunarodnog centra za podatke (IDC) CTBTO-a. Epicentar ovog potresa bio je lociran na geografskoj širini 32.20 i dužini 56.53. Drugi potres, jačine 4.2, dogodio se u 19:15 po UTC vremenu i bio je lociran na koordinatama 35.37 geografske širine i 52.57 geografske dužine.
Analizirani podaci prikupljeni su s više od 25 stanica Međunarodnog sistema za monitoring (IMS), koje CTBTO održava širom svijeta, a analize su provedene u sjedištu CTBTO-a u Beču. „Analiza pokazuje da su ovi događaji dosljedni prirodnim potresima koji su se ranije dešavali u toj oblasti u Iranu“, izjavio je Robert Floyd, izvršni sekretar CTBTO-a. Slični potresi dogodili su se u prošlosti, 15. januara 2018. i 25. augusta 2015., s magnitudama od 4.1 i 4.2.
IMS mreža, koja sadrži više od 306 stanica širom svijeta, ključni je element CTBTO-ovog monitoringa i omogućava praćenje nuklearnih testiranja, kao i bilježenje prirodnih događaja. IMS obuhvata seizmičke, hidroakustičke, infrazvučne i radionuklidne stanice, a iako je prvenstveno namijenjena kontroli nuklearnih eksplozija, podaci koje prikuplja koriste se i u civilne svrhe, uključujući praćenje prirodnih katastrofa i naučna istraživanja, kao što su klimatske promjene, cunamiji i migracije morskih životinja.
Organizacija će nastaviti praćenje seizmičkih aktivnosti u Iranu i osiguravati podatke državama potpisnicama Ugovora o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih testiranja (CTBT). Sve potpisnice, njih 187, imaju pristup ovim podacima u realnom vremenu, što im omogućava nezavisne analize. CTBT, koji zabranjuje sva nuklearna testiranja širom svijeta, još uvijek nije stupio na snagu jer devet ključnih zemalja, uključujući nekoliko nuklearnih sila, još uvijek nije ratifikovalo ovaj sporazum.
CTBTO je saopštila da njeni analitičari pomno prate situaciju u Iranu kako bi osigurali tačnost podataka i transparentnost prema državama potpisnicama CTBT-a, te dodala kako mreža IMS-a doprinosi sigurnosti i napretku u globalnim naučnim istraživanjima i smanjenju rizika od prirodnih katastrofa.
Članice EU odobrile Plan rasta za pet zemalja Zapadnog Balkana, bez BiH
Države članice Evropske unije (EU) su odobrile reformske agende za pet zemalja Zapadnog Balkana, kako bi one dobile pravo za prijem finansijskih sredstava iz evropskog Plana rasta za region.
Jedino Bosna i Hercegovina nije dobila zeleno svjetlo jer nije Briselu podnijela potpunu reformsku agendu koja nije ni razmatrana na nivou država EU.
EU ostaje spremna da odobri reformsku agendu Bosne i Hercegovine čim bude završena i priloži je paketu koji je odobrila za sve ostale zemlje regiona.
Ovaj proceduralni korak otvara put da Evropska komisija odobri reformske agende. Na ovaj način Evropska komisija će biti spremna da izvrši prve uplate iz ovog paketa.
Zatim zemlje korisnice, prema svojim internim procedurama, moraju da potpišu sporazume o fondovima i kreditima, dok moraju da ratifikuju Sporazum o zajmu u svojim nacionalnim parlamentima.
Radi se o reformama koje se odnose između ostalog, na vladavinu prava, demokratiju, institucionalne reforme, te sprječavanje korupcije i sukoba interesa, kao i preduzimanje neophodnih koraka kako bi se osiguralo da sredstva ne budu zloupotrebljena.
Plan rasta za Zapadni Balkan je najambiciozniji finansijski paket Evropske unije vrijedan šest milijardi eura, koji ima za cilj da se u narednih deset godina udvostruči ekonomski rast u tim državama.
Plan pokriva period od 2024. do 2027. godine. Od ukupne sume, dvije milijarde eura biće obezbijeđene kroz grantove odnosno bespovratnu pomoć, a preostalih četiri milijarde eura u obliku zajmova sa povoljnim kamatnim stopama.
BiH: Ustavni sud privremeno zaustavio veličanje ratnih zločinaca u školskim knjigama entiteta Republika Srpska
Ustavni sud Bosne i Hercegovine je donio privremenu mjeru kojom se obustavlja primjena Pravilnika o nastavnom planu i programu za osnovno vaspitanje i obrazovanje Republike Srpske i Priloga u dijelu koji se odnosi na istoriju za 9. razred a u kome se veličaju Ratko Mladić i Radovan Karadžić.
Rusija: Militarizovanim obrazovanjem do opravdanja za napad na Ukrajinu
Ricardo Marquina donosi priču o, kako kritičari kažu, potezima Rusije da militarizuje obrazovanje uvođenjem novih predmeta koji objašnjavaju i opravdavaju njen sveobuhvatni napad na Ukrajinu.
