Linkovi

Teme

Ozbiljne razlike između SAD i Irana u vezi nuklearnog sporazuma iz 2015.

Iranski predsjednik Hassan Rouhani pregledava nova iranska postignuća Irana tijekom iranskog Nacionalnog dana nuklearne energije u Teheranu, Iran, 10. travanj 2021.

I dalje postoje ozbiljne razlike između Sjedinjenih Država i Irana oko načina na koji bi mogli nastaviti poštivati iranski nuklearni sporazum iz 2015. godine, unatoč tome što su postigli određeni napredak u svojim posljednjim neizravnim pregovorima u Beču, rekao je u srijedu visoki američki dužnosnik.

Za razgovore će vjerojatno trebati nekoliko rundi, njihov ishod i dalje je neizvjestan i nisu bili blizu završetka, rekao je novinarima visoki dužnosnik američkog State Departmenta u konferencijskom pozivu.

Glavne razlike su oko toga koje sankcije će Sjedinjene Države trebati ukloniti i koje će korake Iran trebati poduzeti da bi preuzeo svoje obveze suzbijanja nuklearnog programa, rekao je dužnosnik koji je govorio pod uvjetom da ostane anoniman.

"Još uvijek postoje neslaganja, a u nekim slučajevima i prilično važna", rekao je. "Nismo blizu završetka ovih pregovora. Ishod je još uvijek neizvjestan. Postigli smo određeni napredak."

Iran i svjetske sile Britanija, Kina, Francuska, Njemačka i Rusija sastale su se u Beču kako bi napravili korake potrebne za oživljavanje sporazuma koji je 2018. godine napustio bivši američki predsjednik Donald Trump.

Razgovori će se nastaviti sljedeći tjedan. Američko izaslanstvo nalazi se na odvojenom mjestu u Beču, omogućavajući predstavnicima pet sila da budu između obje strane jer je Iran odbio izravne razgovore.

Glavno je pitanje koje američke sankcije koje je Trump uveo bi trebale biti uklonjene i koje bi korake Iran trebao poduzeti da bi zaustavio svoja naknadna kršenja ograničenja pakta u vezi s kapacitetom za obogaćivanje uranijuma.

U najnovijem primjeru takvih kršenja, Iran je instalirao izuzetno napredne centrifuge u svom podzemnom postrojenju za obogaćivanje uranijuma u Natanzu koje je prošli tjedan pogodila eksplozija, pokazalo je izvješće UN-a.

Wall Street Journal citirao je dvoje ljudi koji su upoznati s tim pitanjem i oni su rekli kako je Washington otvoren za ublažavanje terorističkih sankcija protiv iranske središnje banke, nacionalnih naftnih i tankerskih kompanija i ključnih sektora, uključujući čelik i aluminij.

Analitičari su rekli da je neizbježno da bi Sjedinjene Države morale ublažiti neke od sankcija povezanih s terorizmom ako žele doći do obnove sporazuma, jer bez toga Iran ne bi mogao nastaviti izvoziti naftu.

Novine su citirale jednog visokog europskog dužnosnika da je Washington također signalizirao potencijalno ublažavanje sankcija za sektore, uključujući tekstil, automobile, brodarstvo i osiguranje.

See all News Updates of the Day

Ministri zemalja G7: Odbijamo pokušaje podrivanja teritorijalnog integriteta BiH

Ministri vanjskih poslova zemalja G7 tokom ovosedmičnog susreta u Londonu.

U komunikeu objavljenom nakon dvodnevnog sastanka ministara vanjskih poslova grupe G7 razvijenih industrijskih zemalja u srijedu, 5. maja, učesnici su potvrdili da je nastavak zajedničke posvećenosti sigurnosti, ekonomskom oporavku i evropskoj perspektivi šest zemalja Zapadnog Balkana ključna investicija u mir i stabilnost, te upozorili da navodni "non paperi" narušavaju stabilnost regije.

"Neopravdana špekulacija o promjenama granica po etničkim linijama nije rješenje za izazove s kojima se suočava regija. Takve promjene predstavljale bi prijetnju regionalnoj sigurnosti. Odlučno odbijamo svaki pokušaj podrivanja teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine", naveli su ministri.

Prema objavljenom sadržaju dva neformalna dokumenta koja se nazivaju "non-paper", govori se o prekrajanju granice Srbije i Kosova, te se predviđa mogućnost otcjepljenja bh. entiteta Republike Srpske, pripajanja dijelova Crne Gore i Sjeverne Makedonije s albanskom većinom Albaniji, te priključenja dijela Bosne i Hercegovine, zapadne Hercegovine, Hrvatskoj.

"Non paper" je termin koji se koristi u Evropskoj uniji za nezvanični dokument teza za razgovore koji se razmjenjuje povjerljivo između vlada ili institucija.

Slovenački portal "Necenzurisano" objavio je u aprilu "non paper", koji je, ustvrdio je taj portal, premijer Slovenije Janez Janša uputio u Brisel. Janša je demantovao da ovaj dokument postoji. "Non paper" o Kosovu i Srbiji je 27. aprila objavila Koha Ditore, navodeći da su ga navodno pripremili Njemačka i Francuska.

Značaj regionalne saradnje

Ministri G7 su u dokumentu naglasili važnost unaprijeđenja neophodnih unutrašnjih reformi, posebno vladavine prava, uključujući borbu protiv organiziranog kriminala, nezakonitog finansiranja i korupcije, teškim akcijama koje se poduzimaju protiv najgrubljih slučajeva.

"Stoga podržavamo formalno otvaranje pregovora o pristupanju Evropskoj uniji (EU) sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom", naveli su u dokumentu.

Ministri su nadalje podržavali daljnji napredak u regionalnoj saradnji, posebno kroz zajedničko regionalno tržište, Zelenu agendu za Zapadni Balkan i Berlinski proces i pozvali na nastavak dijaloga između Srbije i Kosova.

"Pozivamo Kosovo i Srbiju da se konstruktivno uključe u pregovore u okviru dijaloga uz pomoć EU i da u potpunosti normalizuju svoje odnose kroz sveobuhvatan i pravno obavezujući sporazum koji doprinosi regionalnoj stabilnosti", dodaju u komunikeu.

Također su izrazili podršku sprovođenju reformske agende koja se odnosi na pregovore o pristupanju EU sa Crnom Gorom i Srbijom i pozvali zemlje u regiji da prošire domaći politički prostor i poboljšaju okruženje za civilno društvo i neovisne medije.

Pozvali su sve stranke u Bosni i Hercegovini da se usaglase i provedu izborne i ograničene ustavne reforme, presude Europskog suda za ljudska prava i blisko sarađuju s Uredom za demokratske institucije i ljudska prava Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE) i Venecijanskom komisijom na približavanju zemlje ka ostvarenju svojih demokratskih težnji.

Christian Schmid
Christian Schmid

Podrška Schmidtu za mjesto visokog predstavnika

U dokumentu također pozdravljaju kandidaturu Christiana Schmidta za novog visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, kojeg je predložila Njemačka federalna vlada 20. januara, 2021. godine.

On bi na toj poziciji trebao zamijeniti Valentina Inzka, austrijskog diplomatu koji je na čelo Ureda visokog predstavnika (OHR) imenovan 2009. godine.

Blinken u posjeti Ukrajini: Ovdje sam da u ime Bidena pokažem snažnu posvećenost partnerstvu između naših zemalja

Antony Blinken sa ukrajinskim ministrom spoljnih poslova Dmitrom Kulebom u KIjevu 6. maja 2021.

Sjedinjene Države su posvećene poštovanju suverenosti, teritorijalnog integriteta i nezavisnosti Ukrajine, rekao je američki državni sekretar Antony Blinken tokom posjete Kijevu, u četvrtak, 6. maja.

"Ovdje sam zapravo iz veoma jednostavnog razloga, koji je, da u ime predsjednika Bidena pokažem snažnu posvećenost partnerstvu između naših zemalja, posvećenost suverenitetu, teritorijalnom integritetu i nezavisnosti Ukrajine", rekao je Blinken prije sastanka sa ukrajinskim šefom diplomatije Dmitrom Kulebom, prenosi agencija France Presse (AFP).

Američki državni sekretar doputovao je u jednodnevnu posjetu Kijevu noseći poruku o značaju borbe protiv korupcije i snažnoj podršci Washingtona Ukrajini, u vrijeme povišenih tenzija sa Rusijom.

Blinken je na Twitteru 5. maja napisao da će posjeta "biti važna prilika da se razgovara o nastavku ruske agresije i da se naglasi potreba za održavanjem i tempa i usredsređenosti na reforme sa našim ukrajinskim partnerima".

Visoki diplomatski zvaničnik Sjedinjenih Američkih Država će se 6. maja sastati i sa predsjednikom Vladimirom Zelenskim, članovima parlamenta i liderima nevladinih organizacija.

Zelenski je rekao da želi da čuje snažne signale Sjedinjenih Država koji podržavaju želju Ukrajine da se pridruži vojnom savezu NATO-a.

U izjavi koju je 5. maja objavio State Department o strateškom partnerstvu Kijeva i Washingtonane pominju se težnje Ukrajine ka NATO, ali piše da Sjedinjene Države nastavljaju da nadgledaju situaciju u vezi sa "ruskim agresivnim akcijama i retorikom koja cilja Ukrajinu".

Očekuje se da će se Ukrajina zalagati za veću vojnu pomoć Sjedinjenih Država. U saopštenju se napominje da su od 2014. godine Sjedinjene Države donirale Ukrajini više od 4,6 milijardi dolara ukupne pomoći.

U izjavi State Departmenta se također ponavlja stav SAD da su Donbas i Krim dio Ukrajine, poziva Rusiju da Ukrajini vrati punu kontrolu nad poluostrvom i radi u dobroj vjeri na okončanju sukoba na istoku Ukrajine.

Posjeta Blinkena ima za cilj da demonstrira "nepokolebljivu" podršku Washingtona dok se Ukrajina nosi sa ruskom podrškom separatista na istoku Ukrajine i nedavnim nagomilavanjem trupa duž njene granice, podsjeća Radio Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

Portparol State Departmenta Ned Price ove nedjelje je oštro kritikovao potez zamjene odbora državne kompanije Naftogaz u državnom vlasništvu, rekavši da "odražava nepoštovanje poštene i transparentne prakse korporativnog upravljanja i komplikuje dugogodišnje napore na reformi ukrajinskog energetskog sektora i poboljšati svoju investicionu klimu".

Vlada je 28. aprila najavila smjenu Andrija Koboljeva, izvršnog direktora Naftogaza od 2014. godine, pozivajući se na "nezadovoljavajuće" rezultate poslovanja kompanije prošle godine, kada je zabilježila gubitak od skoro 700 miliona dolara.

Nadzorni odbor, koji je privremeno suspendovan radi smjene Koboljeva, izdao je 30. aprila izjavu u kojoj navodi da su svi njegovi članovi dobili obavještenje o ostavkama koje stupaju na snagu 14. maja.

Njegovo putovanje dolazi u trenutku kada predsjednik SAD Joe Biden pojačava pritisak na Rusiju, ali se takođe priprema za samit sa predsjednikom Vladimirom Putinom u nadi da će stabilizovati odnos.

Biden je 4. maja rekao da se nada da će održati samit tokom planiranog putovanja u Evropu u junu. U aprilu je predsjedniku Rusije ponudio sastanak u trećoj zemlji na kojem će se razgovarati o tenzijama oko određenih pitanja, uključujući vojne prijetnje Ukrajini, miješanje u izbore i ruski tretman zatvorenog opozicionog aktiviste Alekseja Navaljnog.

SAD su već uvele sankcije i proterale ruske diplomate zbog višestrukih žalbi na aktivnosti Rusije.

Bivši senatori: BiH mora biti aktivna u održavanju odnosa sa SAD

Bivši senatori: BiH mora biti aktivna u održavanju odnosa sa SAD
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:50 0:00

Državni sekretar SAD Blinken u posjeti Ukrajini

Američki državni sekretar Antony Blinken

Američki državni sekretar Antony Blinken dolazi u posjetu Ukrajini 5. maja u znak podrške nakon što je Rusija prošlog mjeseca povukla svoje trupe iz pograničnih regiona i Krima.

Posjeta Blinkena pokazuje "nepokolebljivu" podršku Sjedinjenih Američkih Država (SAD) ukrajinskom "suverenitetu i teritorijalnom integritetu pred ruskom agresijom koja je u toku", rekao je u izjavi portparol State Departmenta Ned Price.

Skupljanje ruskih vojnih snaga u blizini ukrajinske sjeverne i istočne granice, kao i na Krimu, koji je Moskva zauzela 2014. godine, izazvalo je zabrinutost zbog većih eskalacija u Kijevu, Briselu i Washingtonu.

Moskva je 23. aprila objavila da je započela povlačenje svojih snaga, donijevši barem trenutno olakšanje u Kijevu, piše Radio Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

Ruska vojska je prošle nedjelje saopštila da se većina njenih trupa vratila u svoje stalne baze.

Visoki diplomatski zvaničnik SAD u Evropi Philip Reeker rekao je medijima na brifingu prošle nedjelje da će Sjedinjene Države nastaviti da nadgledaju situaciju.

"U razgovorima sa ruskom vladom vrlo smo jasno rekli da treba da se uzdrže od eskalacije i da prekinu aktivnosti koje do nje mogu da dovedu u Ukrajini i oko nje", rekao je Reeker, koji je takođe naglasio zabrinutost Washingtona zbog ruskih vježbi u Crnom moru.

Sa Zelenskim o Naftogazu

Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski
Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski

Blinken će se sastati sa ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Zelenskim kojem će prenijeti i važnost borbe protiv korupcije, što je dugotrajni zahtjev ukrajinskih zapadnih partnera, rekao je Price.

Zabrinutost zbog korupcije, posebno u ukrajinskom energetskom sektoru, ponovo se pojavila ove nedjelje zbog vladine zamjene odbora ukrajinske državne kompanije za naftu i gas Naftogaz.

Ukrajinska vlada otpustila je izvršnog direktora Naftogaza Andrija Koboljeva samo nekoliko dana prije posjete američkog državnog sekretara.

Price je rekao da potez smjene dobro cijenjenih stručnjaka "odražava nepoštovanje poštene i transparentne prakse korporativnog upravljanja i komplikuje dugogodišnje napore na reformi ukrajinskog energetskog sektora i poboljšanju njegove investicione klime".

Vlada je 28. aprila najavila smjenu Andrija Koboljeva, šefa Naftogasa od 2014. godine, pozivajući se na "nezadovoljavajuće" rezultate poslovanja kompanije prošle godine, kada je zabilježila gubitak od skoro 700 miliona dolara. Nadzorni odbor, koji je privremeno suspendovan radi smjene Koboljeva, izdao je 30. aprila izjavu u kojoj navodi da su svi njegovi članovi dobili obavještenje o ostavkama koje stupaju na snagu 14. maja.

Blinken će u Kijev stići iz Londona, gdje je prisustvovao sastanku ministara spoljnih poslova Grupe sedam (G7) razvijenih zemalja.

Njegovo putovanje dolazi u trenutku kada predsjednik SAD Joe Biden pojačava pritisak na Rusiju, ali se takođe priprema za samit sa predsjednikom Vladimirom Putinom u nadi da će stabilizovati odnos.

Biden je 4. maja rekao da se nada da će održati samit tokom planiranog putovanja u Evropu u junu. U aprilu je predsjedniku Rusije ponudio sastanak u trećoj zemlji na kojem će se razgovarati o tenzijama oko određenih pitanja, uključujući vojne prijetnje Ukrajini, miješanje u izbore i ruski tretman zatvorenog opozicionog aktiviste Alekseja Navalnog.

SAD su već uvele sankcije i protjerale ruske diplomate zbog višestrukih žalbi na aktivnosti Rusije, podsjeća RFERL.

Džamija u Minnesoti poziva vjernike da se vakcinišu protiv Covid-19

Džamija u Minnesoti poziva vjernike da se vakcinišu protiv Covid-19
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:18 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG