Linkovi

Rusija proglašava kraj mobilizacijske kampanje za Ukrajinu, SAD šalju još oružja


Regruti nose municiju tokom vojne obuke na poligonu u regiji Rostov na Donu u južnoj Rusiji, 4. oktobra 2022. Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu rekao je 28. loktobra da je Rusija dovršila mobilizaciju 300 000 rezervista
Regruti nose municiju tokom vojne obuke na poligonu u regiji Rostov na Donu u južnoj Rusiji, 4. oktobra 2022. Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu rekao je 28. loktobra da je Rusija dovršila mobilizaciju 300 000 rezervista

Rusija je u petak priopćila da je završila s pozivanjem rezervista za borbu u Ukrajini, regrutiravši stotine tisuća u mjesec dana i poslavši više od četvrtine njih već na bojište nakon razdorne kampanje mobilizacije koja je bila prva od Drugog svjetskog rata.

Sjedinjene Države su u međuvremenu najavile da će poslati dodatnih 275 milijuna dolara vojne pomoći Ukrajini, uključujući oružje, streljivo i opremu iz inventara Pentagona, čime je američka vojna pomoć toj zemlji pod Bidenovom administracijom porasla na više od 18,5 milijardi dolara.

Američki državni tajnik Antony Blinken rekao je da Washington radi na pružanju Ukrajini potrebnih sposobnosti protuzračne obrane, s dva početna sofisticirana protuzračna NASAMS-a spremna za isporuku sljedećeg mjeseca.

Rekao je da Sjedinjene Države također rade sa saveznicima i partnerima kako bi omogućile isporuku vlastitih sustava protuzračne obrane Ukrajini.

Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskiy rekao je kako sumnja da je Moskva završila s pozivanjem vojske.

U svom noćnom televizijskom obraćanju, rekao je da su ruske snage "tako loše pripremljene i opremljene, tako brutalno korištene od strane njihovog zapovjedništva, da nam to dopušta pretpostaviti da će Rusiji vrlo brzo trebati novi val ljudi koje će poslati u rat."

Zbog mobilizacije koja izaziva podjele deseci tisuća muškaraca su pobjegli iz zemlje, što je dovelo do prvih javnih prosvjeda protiv rata.

"Zadatak koji ste postavili o (mobilizaciji) 300.000 ljudi je izvršen. Nisu planirane daljnje mjere", rekao je ministar obrane Sergej Šojgu predsjedniku Vladimiru Putinu na televizijskom sastanku u Kremlju. Rekao je da je 82.000 već poslano u zonu borbe, a ostali su na obuci.

Putin je zahvalio rezervistima "na njihovoj predanosti dužnosti, na njihovom patriotizmu, na njihovoj čvrstoj odlučnosti da brane našu zemlju, da brane Rusiju, što znači svoj dom, svoju obitelj, naše građane, naš narod".

Obojica su priznala "probleme" u prvim danima poziva. Šojgu je rekao da su početni problemi u opskrbi novomobiliziranih trupa u međuvremenu riješeni. Putin je rekao da su pogreške vjerojatno bile neizbježne jer Rusija tako dugo nije provodila mobilizaciju, ali da su lekcije naučene.

Mobilizacija koju je Putin naredio prošlog mjeseca nakon što su njegove snage pretrpjele velike neuspjehe na bojnom polju bila je prvi put da se većina Rusa suočila s izravnim osobnim utjecajem "specijalne vojne operacije" koju je pokrenuo u veljači.

Više od 2000 ljudi uhićeno je u prosvjedima protiv mobilizacije, posebice u dijelovima Rusije naseljenim etničkim manjinama koje su se žalile da su nerazmjerno ciljane da budu poslane na frontu.

ESKALACIJA

Putin je naredio poziv kad je podržao planove za aneksiju ukrajinskih zemalja. Zapad te poteze opisuje kao eskalaciju kao odgovor na neuspjehe na bojnom polju koji su pokazali da je Rusija na putu da izgubi rat.

Zapadni vojni analitičari rekli su da bi poziv mogao pomoći Moskvi da ublaži nedostatak ljudstva u Moskvi duž linije bojišnice od 1.000 km (600 milja), ali će vojna vrijednost novačenja ovisiti o tome hoće li Moskva moći pravilno opremiti i obučiti rezerviste.

U međuvremenu, Kijev je nastavio ostvarivati dobitke. Serhiy Gaidai, ukrajinski guverner pokrajine Luhansk, rekao je u petak da su ukrajinske trupe praktički preuzele punu kontrolu nad važnom cestom koja povezuje Svatove i Kreminnu, velike gradove koji se smatraju sljedećom velikom bojnom frontom na istoku. Reuters nije mogao neovisno potvrditi tvrdnju.

Na jugu su ukrajinske snage ovog mjeseca napredovale prema Hersonu, najvećem gradu koji je Rusija zauzela netaknut od svoje invazije u veljači. Nalazi se na ušću široke rijeke Dnjepar koja presijeca Ukrajinu i okolno područje kontrolira kopnene pristupe Krimu, koji Moskva drži od 2014.

Međutim, čini se da je ukrajinsko napredovanje usporilo posljednjih dana, a Kijev krivi loše vrijeme i težak teren.

Vojnici ukopani u blatnjave linije rovova sjeverno od grada razmjenjivali su raketnu, minobacačku i topničku vatru.

Ukrajinski vojnici koji su upravljali minobacačima od 120 mm skriveni u grmlju ispalili su visokoeksplozivne granate u gromkim rafalima vatre na ruske položaje oko silosa za žito udaljenog manje od kilometra.

Hennadyi, 51, rekao je da su Rusi koristili silos za zaklon i promatranje. Štrčao je poput prsta iznad golemog prostranstva polja, a iza njega lebdio je stup dima.

Hennadyi je rekao da su ukrajinski topnici gađali ruska oklopna vozila i streljivo iza silosa i izbjegavali pogoditi samu strukturu zbog njene važnosti za poljoprivrednu regiju. Ali nisu imali dovoljno granata, rekao je.

"Za svaku granatu koju mi pošaljemo, oni vrate pet", rekao je usred dvoboja granatiranja. – Većinu vremena pucaju na nas.

Rusija je naredila civilima da izađu iz džepa zemlje koju je okupirala na zapadnoj obali Dnjepra, što uključuje i grad Kherson. Kijev kaže da je evakuacija paravan za prisilnu deportaciju civila od strane ruskih snaga, što Moskva niječe.

Sergey Aksyonov, čelnik Krima, rekao je da je dovršen rad na premještanju stanovnika koji žele pobjeći iz Hersona u regije Rusije uoči očekivane protuofenzive Ukrajine.

Glavni stožer Ukrajine rekao je da se bolnička i poslovna oprema uklanjaju s tog područja, dok su dodatne ruske snage raspoređene u praznim kućama.

Putinova eskalacija posljednjih tjedana također je uključila novu kampanju bacanja projektila i bespilotnih letjelica iranske proizvodnje na ciljeve ukrajinske civilne infrastrukture, posebice električne trafostanice.

Kijev kaže da su napadi namijenjeni smrzavanju Ukrajinaca zimi i da se radi o namjernom ratnom zločinu. Moskva kaže da je dopuštena odmazda za ukrajinske napade uključujući eksploziju na mostu prema Krimu.

U Mikolaivu, velikom gradu koji drže Ukrajinci blizu linije fronta Herson, projektil je preko noći napravio golemi krater ispred pekare. Osoblje je reklo da je dvoje ljudi ozlijeđeno staklom koje je razletjelo.

"U početku nismo ništa čuli – vjerojatno smo oglušili od eksplozije. S vremenom smo se našli (jedni druge), počeli dozivati i našli se", rekla je Oksana Ilyenko, pekarica, za Reuters, prisjećajući se eksplozije.

  • 16x9 Image

    REUTERS

    Reuters je novinska agencija osnovana 1851. godine u vlasništvu Thomson Reuters Corporation sa sjedištem u Torontu, Kanada. Jedna od najvećih svjetskih agencija vijesti, pruža finansijske vijesti, kao i međunarodno pokrivanje na preko 16 jezika za više od 1000 novina i 750 emitera širom svijeta.

XS
SM
MD
LG