Sabina, 30-godišnja Bosanka s kojom je novinarka Glasa Amerike Heather Murdock razgovarala u kampu Roj u Siriji, priča da u ratom zahvaćenu Siriju odlazi na početku uspostave Islamske države.
Pošla je za suprugom koji je uvidio da je to idealno mjesto za njegovu porodicu, nakon što je bio svjedok zločina i genocida nad muslimanima u BiH.
“Bila sam mlada i luda - ‘OK’”, govori Sabina u kampu Roj, dok teroristička organizacija Islamska država, odgovorna za mnoge brutalne zločine, bilježi ratne poraze u Siriji.
Američki saveznici, Sirijske demokratske snage, nastavljaju napade na posljednje uporište Islamske države na istoku Sirije u gradu Baguz.
Sabina nije usamljena žena iz BiH u kampu Roj u Siriji. Tamo borave i druge žene iz BiH s djecom.
„Nas tri, bosanske državljanke, apelujemo da nas BiH vrati natrag i našu maloljetnu djecu u normalan život, koji smo nekad imali”, poruka je jedne Sarajke koju je prenio Radio Slobodna Evropa.
O prihvatu žena s djecom odlučivat će državno koordinaciono tijelo koje se treba oformiti.
Dok Islamska država gubi teritoriju, njihovi borce privode Sirijske demokratske snage. Među njima su i oni iz BiH. Tačan broj nije poznat, dok Slobodna Evropa navodi da je uhapšeno više državljana BiH koji su se borili pod zastavom Islamske države.
Ministar sigurnosti Dragan Mektić kaže da je utvrđen identitet dvojice državljana BiH i da u narednih 30 dana očekuje njihovu deportaciju, nakon čega će uslijediti sudski postupak.
Motivi priključenja Islamskoj državi
Jedan uhapšenih od boraca Islamske države, za kojeg dostupne informacije govore da riječ o bh. državljanu, za kurdsku televiziju govori da je u Siriju stigao prije šest godina.
„Pa da se pomogne narodu… zbog naroda djece, žena…”, obrazlaže on.
Upravo su to članovi selefijske zajednice u BiH navodili kao jedan od glavnih razloga odlaska na sirijsko ratište i priključenju jedinicama koje se bore protiv režima tamošnjeg predsjednika Bashara al-Asada.
Uz to, vladalo je vjerovanje da će u Islamskoj državi naći zemlju po mjeri i pravilima kojima teže.
To je motivisalo jednog selefiju, koji živi nedaleko od Sarajeva, da drugi put u Siriju otputuje sa suprugom. Govoreći kao svjedok u jednom sudskom procesu koji se ticao odlazaka na sirijsko ratište, on je ispričao da je povjerovao u priče o uspostavi šerijatske države, ali se lično se uvjerio da to nije tako i vratio se kući.
Dok je Islamska država rasla, među selefijama u BiH sve se više govorilo i propagiralo o odlasku na sirijsko ratište.
Na početku, takvi odlasci nisu bili zakonski zabranjeni u BiH. Sigurnosne agencije prve odlaske registruju 2012. godine, a vrhunac je dosegnut godinu poslije, kada odlazi više od 120 muškaraca i više od 20 žena.
„Obavezno je ratovati ko dođe na područje ISIL-a (…) Što se tiče Bošnjaka, većina nas je došla da ratuje”, svjedočio je jedan povratnik iz Sirije pred Sudom BiH.
Procjene govore da je iz BiH otputovalo više od 250 osoba, uključujući kompletne porodice, podaci su iz izvještaja Novi zov rata u Siriji i bosanskohercegovački kontigent stranih boraca. Prema tom izvještaju, prosječna starost je 31 godina, a najčešća je 22 godine.
Do početka 2016. godine život je izgubilo oko 50 državljana BiH, navodi se u izvještaju Atlantske inicijative.
U Siriju se preselila i porodica Dine Pečenkovića, uključujući i brata koji tamo poginuo.
„Šta je on znao, luda glava, 18 godina. Oženio se sa 16, dobio sina sa 17 i uzeo pušku, izgubio glavu”, rekao je Pečenković u razgovoru za Balkansku istraživačku mrežu BiH.
Pad interesa za Islamsku državu
U namjeri da zaustave ovaj trend, u ljeto 2014. godine dolazi do promjena u krivičnom zakonu, te odlazak na sirijsko ratište i pridruživanje terorističkim organizacijama postaje zatvorom kažnjiv potez.
U međuvremenu, želja za odlaskom na sirijsko ratište nestaje, gotovo pa potpuno do kraja 2015. godine. Istovremeno, sigurnosne agencije su evidentirale povratak blizu 50 muškaraca.
Izvještaj Atlantske inicijative konstatuje da su odlasci i povratci smanjeni zbog pojačane aktivnosti da to onemoguće, ali i toga što je postao teži ulazak na teritoriju Islamske države, kao izlazak.
Neki povratnici su razloge povratka obrazlagali od sukoba među jedinicama koje se bore protiv Bashara al-Aasada, pa do toga da Islamska država nema veze sa islamom.
Njihova procesuiranja odvijaju se pred Sudom BiH. Podaci Balkanske istraživačke mreže BiH pokazuju da je procesuirano blizu 25 muškaraca kojima je izrečena zatvorska kazna u rasponu od godine do četiri godine zatvora. Ta brojka uključuje i one koji su pokušali otputovati na sirijsko ratište i druga povezana krivična djela.
Najveća kazna izrečena je Bilalu Bosniću, koji nije išao na sirijsko ratište. Presuđen je na sedam godina zatvora zbog javnog podsticanja na pridruživanje Islamskoj državi i drugih krivičnih djela.
Posebna procedura za povratak žena i djece
Danas, BiH očekuje nove borce Islamske države, a ministar sigurnosti Dragan Mektić kaže da je nesumnjivo utvrđen identitet dvojice. Njihovu deportaciju Mektić očekuje kroz mjesec dana, a onda slijedi sudski proces.
„Oni su učestvovali dole u tim svim aktivnostima u sastavu ISIL-a, terorističke organizacije”, kaže Mektić.
Slobodna Evropa prenosi da se radi o Ibri Ćufurović u (1995.) iz Velike Kladuše i Arminu Čurtu (1997.) iz Sarajeva.
Dok američki State Department u svom izvještaju od septembra prošle godine konstatuje da su povratnicima izrečene niske kazne, na Sudu BiH je da donese presude za nove povratnike.
Izručenje žena i djece, kaže Mektić, bit će odvojen proces jer se radi o djeci koja su rođena u Siriji i nisu nigdje zavedena.
„Pogotovo da su upisana ovdje u BiH u matične knjige (…) Tako da smo mi odlučili da formirano jedno interesorno koordinaciono tijelo koje će svaki takav slučaj posmatrati zasebno”, kaže ministar Dragan Mektić.
