Linkovi

Aktuelno

Američki saveznici ukidaju „kalifat”

Muškarci, za koje se sumnja da su borci Islamske države, prolaze pored člana Sirijske demokratske snage (SDF) i idu na pretres prije nego napuste posljednje uporište Islamske države, Baghouz, Sirija, 27. februar 2019.

Militanti Islamske države na kraju su jednako zlobni kao što su bili na početku kada su uspostavljali svoj kalifat.

Postigavši svjetsku slavu s jezivim ubistvima na javnim mjestima, odrubljivanjem glava zapadnjacima, ubijanjem gay sirijaca i Iračana i porobljavanjem Yazidskih žena, militantna grupa hvalila se svojim kalifatom kako bi se suprotstavila srednjovjekovnom Abasidskom carstvu koje je trajalo dva stoljeća.

Njihovo je trajalo manje od pola desetljeća. U pokušaju da zadrže svoje posljednje uporište u istočnoj Siriji, militanti su se držali obrasca tako što su kršili ratne zakone, žrtvovali živote neboraca, koristeći žene i djecu kao ljudski štit, gotovo svi oni su kao štit koristili vlastite žene i potomke.

Islamska država nekada je kontrolisala 88.000 kvadratnih kilometara teritorije u Siriji i Iraku i nametnula je srednjovjekovnu vladavinu gotovo osam miliona ljudi. Na svom vrhuncu militantna grupa, koja je iskrivila pobunu protiv sirijskog predsjednika Bashara al-Assada, dobila je milijarde dolara od iznude, krijumčarenja naftom, krađa i otmica.

Propagandisti Islamske države pokušali su legitimirati svoju kvazi-državu nastojeći da državnost stvore lažnim atributima, od kovanja novca do otvaranja škola, dok lokalno stanovništvo nije željelo da njihova djeca pohađaju te škole.

Za Sirijske demokratske snage i kurdske snage koje se bore protiv Islamske države, konačni napadi ne idu dovoljno brzo. Zbog opasnosti od ne-borbenih žrtava, „bili smo prisiljeni ići oprezno i tačno”, kaže Mustafa Bali, glasnogovornik SDF-a.

Muškarac, za kojeg se sumnja da je borac Islamske države, prolazi pored člana Sirijske demokratske snage (SDF) i ide na pretres prije nego napusti posljednji uporište Islamske države, Baghouz, Sirija, 27. februar 2019.
Muškarac, za kojeg se sumnja da je borac Islamske države, prolazi pored člana Sirijske demokratske snage (SDF) i ide na pretres prije nego napusti posljednji uporište Islamske države, Baghouz, Sirija, 27. februar 2019.

Američki i evropski dužnosnici navode da je smanjenje kalifata primjer uspješne intervencije Zapada. Kurde i saveznička plemena prvenstveno su podučavale, opskrbljivale i savjetovale Sjedinjene Države - najprije od administracije Baracka Obame, a zatim Donalda Trumpa.

Unatoč malim ulaganjima u smislu američkih kopnenih trupa, nikada više od 2.500, američka strategija oblikovanja lokalnih snaga i podrške iz zraka radila je bolje nego što su mnogi očekivali. I to se već pojavljuje kao zadani model za druge izazovne protuterorističke misije SAD-a, kažu američki dužnosnici.

General James Hecker, potpredsjednik operacija u Pentagonu, istaknuo je prednosti korištenja zamjenskih snaga, prije kongresnog panela prošlog mjeseca, tvrdeći kako strategija smanjuje „potrebu za razmještajem američkih trupa velikih razmjera”, smanjujući šanse da budu uhvaćeni i „potiče okruženje u kojem lokalne snage preuzimaju vlasništvo nad problemom“.

Među onima koji su preuzeli vlasništvo u istočnoj Siriji bili su pripadnici plemena Shaitat.

Godine 2014., militanti Islamske države masakrirali su plemena Shaitat, koji su imali drskost za pobunu. Borci Islamske države pucali su, odrubljivali glave i razapeli ih oko 900, što je najkrvaviji zločin koji je počinila teroristička grupa u Siriji. Kao i kod drugih klanja, Islamska država je likovala u barbarstvu, bilježeći ubistva na mobitelima radi dijeljenja putem društvenih medija.

Taj masakr, kao i drugi, potaknuli su bivšeg britanskog obavještajca Richarda Barretta da u izvještaju za Soufan Group, sigurnosnu konsultantsku kompaniju, predvidi da je Islamska država posijala sjeme smrti kalifata, tvrdeći da će barbarstvo militanata stići njih same i izazvati reakciju. Shaitat pleme, koje se bore zajedno s Kurdima u istočnoj Siriji, dio su te reakcije.

Borac iz Sirijskih demokratskih snaga (SDF) prolazi pokraj trgovina s natpisima "čuvajte se snajpera" i "kalifatska država", u gradu Hajinu u istočnoj pokrajini Deir Ezzor u Siriji, 27. Februar 2019.
Borac iz Sirijskih demokratskih snaga (SDF) prolazi pokraj trgovina s natpisima "čuvajte se snajpera" i "kalifatska država", u gradu Hajinu u istočnoj pokrajini Deir Ezzor u Siriji, 27. Februar 2019.

Kalifat može biti slomljen, ali je za sobom ostavio veliki broj tijela koja su pridonijela ratnoj traumi začaranog sukoba u Siriji. Ali Islamska država nastavlja da ostavlja naslijeđe.

Pro-islamski državni online magazin, „Omladina kalifata”, hvalio se kako će grupa preživjeti. Drugi društveno-medijski kanali Islamske države naglasili su da je strategija terorističke grupe sada da izazove što je više moguće pustoši, koristeći taktiku pobune u Iraku koju je brusio Abu Musab al-Zarqawi, al-Qaidin mentor Abu Bakr al-Baghdadija, nakon svrgavanja Saddama Husseina.

Iscrpljujući ustanak već je u punom zamahu u susjednom Iraku. Što se Islamske države tiče sve je bilo pošteno - vladini ciljevi, civili, svi koji se smatraju suradnicima lokalnih ili centralnih vlasti. Cilj grupe, kao i u prošlosti, je izazvati prekomjernu reakciju i proširiti duboko usađene sektaške podjele, koje su postale otrovnije u dugotrajnom sukobu u Siriji, i da iskoriste osjećaj napuštenosti mnogih običnih sunitskih muslimana u Siriji i Iraku, kojim upravljaju šiitski režimi, upozoravaju analitičari i zapadni zvaničnici.

„Danas su uslovi u obje zemlje povoljniji za buduće obnavljanje ISIS-a. Područja od sjeveroistočne Sirije do zapadnog Iraka leže u ruševinama, cijele zajednice su opustošene, a granice su previše porozne da bi ih osigurale centralne vlade”, kaže Hassan Hassan, koautor knjige o terorističkoj grupi.

Još uvijek postoje žarišta boraca Islamske države na području koje kontrolira sirijski predsjednik Bashar al-Assad. Drugi su se probijali u sjeverozapadnu pokrajinu Idlib, kojom dominira grupa Hayat Tahrir al-Sham povezana sa Al-Qaidom.

Ne prihvataju ih njihovi suparnički džihadisti, koji također njeguju snove o uspostavljanju kalifata. Skupina Al-Qaida vjerojatno se brine da će prisustvo Islamske države pozvati na bombardiranje Rusa. Al-Qaida uživa u svom ponovnom preporodu na osnovu poniženja svog konkurenta, kažu zapadni zvaničnici.

Neki od hiljade boraca Islamske države u Siriji mogu se pridružiti Al-Qaidi zbog preživljavanja, ali analitičari vjeruju da većina neće. Većina preživjelih Islamske države izvršit će bombaške napade poput eksplozije 16. januara u sjevernom sirijskom gradu Manbij, u kojem je poginulo 15 osoba, uključujući četiri Amerikanca, kažu američki i UN dužnosnici.

Muškarci i dječaci za koje se sumnja da su iz Islamske države, čekaju da ih pretresu pripadnici sirijskih demokratskih snaga (SDF) nakon što su napustili posljednje uporište u Baghouzu u sjevernoj pokrajini Deir Ezzor, 27. februar 2019.
Muškarci i dječaci za koje se sumnja da su iz Islamske države, čekaju da ih pretresu pripadnici sirijskih demokratskih snaga (SDF) nakon što su napustili posljednje uporište u Baghouzu u sjevernoj pokrajini Deir Ezzor, 27. februar 2019.

Islamska država ima pristalice u Libiji, Nigeriji, Somaliji, Afganistanu i na Filipinima kao i u Evropi. No, nada zapadnih zvaničnika je da će propast kalifata umanjiti mračnu privlačnost militantne grupe i barem smanjiti privlačnost grupe za evropske regrute.

Bez obzira na to, čelnik britanske obavještajne službe MI6, Alex Younger, nedavno je upozorio kreatore zapadne politike na osjećaj trijumfalizma, budući da se Islamska država „vraća u svoje prirodno stanje kao asimetrična, transnacionalna teroristička organizacija”.

See all News Updates of the Day

U Zavodu u Pazariću: Djeca vezana za radijator, namještaj...

U Zavodu u Pazariću: Djeca vezana za radijator, namještaj...
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:30 0:00

Protesti pred Parlamentom FBiH nakon potresnih fotografija o odnosu prema štićenicima u Zavodu u Pazariću

Protestno okupljanje građana pred Parlamentom FBiH, 20. novembar 2019.

Pred Parlamentom FBiH okupilo se nekoliko desetina građana nakon objavljenih potresnih fotografija zlostavljanja štićenika u Zavodu u Pazariću.

Fotografije i snimke sa medijima je podijelila zastupnica u Parlamentu FBiH Sabina Ćudić.

„Mnoga od te djece sama pružaju ruke da im se ruke vežu, zato što su navikli da i po 14 sati budu vezanih ruku i nogu (…)”, kaže Ćudić.

U Zavodu u Pazariću: Djeca vezana za radijator, namještaj...
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:30 0:00

Mediji izvještavaju da je Ćudić zatražila u Parlamentu da se na dnevnom redu nađu i informacije o stanju u Pazariću, ali je ta njena inicijativa većinom glasova odbijena.

Građani okupljeni ispred Parlamenta traže odgovornost i da se utvrdi kada su snimci nastali.

„Ovo se mora riješiti odmah, ne za sedam dana, već odmah. Grozno je da se iživljavaju ovako nad ljudskim bićima, posebno djecom. Nama su, nažalost, ruke svezane, a parlamentarci su radi nas i moraju raditi za dobrobit građana”, kazali su okupljeni građani.

Protestno okupljanje građana ispred Parlamenta FBiH, 20. novembar 2019.
Protestno okupljanje građana ispred Parlamenta FBiH, 20. novembar 2019.

Aktuelni direktor Zavoda Redžep Salić tvrdi da su snimci nastali prije njegovog dolaska na tu poziciju.

Portal Klix javlja da je Parlament FBiH naložio da se u narednih sedam dana izvrše provjere.

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike je hitno zatražilo od nadležnih institucija - svih kantonalnih ministarstava za socijalni rad da djeluju na području svoje mjesne nadležnosti, ukoliko imaju smještene svoje štićenike u Zavodu Pazarić, a federalne i kantonalne uprave za inspekcijske poslove da hitno izvrše nadzor i utvrde činjenice te poduzmu odgovarajuće zakonske mjere.

Fotografije i snimci su objavljeni na Međunarodni dan djeteta.

Za sutra su najavljeni protesti pred Vladom FBiH.

Sondland kaže da je radio po Trumpovom naređenju i da je bilo "usluge za uslugu", Trump to negira

U.S. Ambassador to the European Union Gordon Sondland is sworn in to testify before the House Intelligence Committee on Capitol Hill in Washington, Nov. 20, 2019, during a public impeachment hearing of President Donald Trump.

Američki ambasador pri Evropskoj uniji ​Gordon Sondland rekao je u svedočenju pred Odborom za obavještajna pitanja Predstavničkog doma, u istrazi o opozivu Donalda Trumpa, da je sve radio u skladu sa "Trumpovim naređenjima", a implicirao je i da su sa pritiscima na Ukrajinu bili upoznati i državni sekretar Mike Pompeo i potpredsjednik SAD Mike Pence.

Sondlend je kazao da je po "Trumpovim naređenjima" radio i sa Trampovim ličnim advokatom Rudyjem Giulianijem koji je pritiskao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da pokrene istragu o kompaniji "Burisma" i navodnom ukrajinskom miješanju u američke izbore 2016.

Ambasador SAD u EU je rekao da je to bilo povezano sa dolaskom Zelenskog na sastanak u Belu kuću i da je to bila "usluga za uslugu".

U istom danu planirano je da javno svjedoče još dva američka zvaničnika – Laura Cooper, zamjenica pomoćnika državnog sekretara odbrane i Daivd Hale, službenik State Departmenta.

Gordon Sondland, jedan je od važnijih diplomata u administraciji Donalda Trumpa i jedan od značajnijih donatora predsjednika države iz redova republikanaca. U okviru istrage o opozivu, koju sprovodi većinski demokratski Predstavnički dom, jedan je od najintrigantnijih zvaničnika, zbog revizije izjave koju je dao o tom slučaju.

Taj američki diplomata je sredinom oktobra iza zatvorenih vrata dao iskaz u kojem je tvrdio da dodijeljivanje vojne pomoći Ukrajini u iznosu od 400 miliona dolara i pokretanje istrage o bivšem potpredsjedniku SAD-a Joeu Bidenu i njegovom sinu Hunteru Bidenu nisu povezane.

Potom je početkom novembra Sondlandov advokat predao odborima Predstavničkog doma novu izjavu u kojoj diplomata potvrđuje sumnje o Trumpovom pritisku na Ukrajinu da se obaveže na sprovođenje istrage sa političkom konotacijom.

U dodatku na prethodno svjedočenje, Sondland je naveo da je visoko pozicioniranom ukrajinskom zvaničniku prenio da stotine miliona dolara vojne pomoći, najvjerovatnije neće biti isplaćene, dok Ukrajina ne pristane da se oglasi antikorupcijskom izjavom - koju su dvije strane razmatrale.

Svjedoci koji su do sada prisustvovali javnom pretresu ili svjedočili iza zatvorenih vrata, čiji su transkripti objavljeni, govorili su o zajedničkom djelovanju Trumpa i Sondlanda u tom slučaju.

Tako je David Holmes, zvaničnik američke ambasade u Kijevu, bez prisustva javnosti i u sjenci javnog svjedočenja bivše američke ambasadorice Mari Jovanovič, prošlog petka govorio o telefonskom razgovoru Trumpa i Sondlanda, koji se dogodio 26. jula 2019.

Prema detaljima Holmsovog svjedočenja, koji su procurili u javnost, a objavila ih agencija Reuters, američki predsjednik interesovao se za spremnost Ukrajine da sprovede istragu o Joeu Bidenu i njegovom sinu Hunteru – koji je bio član Upravnog odbora jedne ukrajinske energetske kompanije.

Telefonski razgovor dogodio se dan poslije telefonske konverzacije američkog i ukrajinskog predsjednika - centralne tačke istrage o opozivu Donalda Trumpa.

“Dakle, sprovešće istragu?”, bilo je pitanje koje je, prema tvrdnjama svjedoka Davida Holmesa, Donald Trump uputio Gordonu Sondlandu, aludirajući na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

“Učiniće to”, odgovorio je Sondland, naveo je Holmes, dodajući da je ukrajinski predsjednik spreman da učini sve što se od njega bude zatražilo.

Svjedočenje Davida Holmesa, pomoćnika američkog diplomate Williama Taylora, koji je u srijedu bio na javnom pretresu u Predstavničkom domu Kongresa, direktnije povezuje Trumpa sa kampanjom pritisaka na Ukrajinu da se podrobnije istraži porodica Biden - predvođena predsjednikovim ličnim advokatom Rudyjem Giulianijem.

Holmesova izjava suprotstavljena je svjedočenju koje je Gordon Sondland dao pod zakletvom - u kojem nije pominjao telefonski razgovor sa Trumpom, koji je prema tvrdnjama američkog diplomate Holmesa, održan 26. jula 2019.

Poslije Sondlanda, Cooper i Halea, ostalo je da u četvrtak pred Odborom za obavještajna pitanja Predstavničkog doma svedoči Fiona Hill, bivša zvaničnica Savjeta za nacionalnu bezbjednost. Do sada je pred tim tijelom govorilo šestoro diplomata ili vojnih zvaničnika - William Taylor, George, Kent, Mari Jovanovič, Jennifer Williams, Alexsander Vindman, Kurt Volker i Tim Morrison.

Senat SAD podržao demokratiju u Hongkongu

Police officers stand guard in front of a street scattered with umbrellas outside Hong Kong Polytechnic University (PolyU) in Hong Kong, China, November 19, 2019. Picture taken November 19, 2019. REUTERS/Thomas Peter

Senat SAD odobrio je zakon koji podržava ljudska prava u Hongkongu, nakon nekoliko mjeseci nasilnih protesta na toj teritoriji.

"Hongkonški zakon o ljudskim pravima i demokratiji", kako javlja novinska agencija AP, sada ide u Predstavnički dom.

Zakonom je predviđeno da SAD svake godine potvrđuju visok stepen autonomije Hongkonga kako bi opravdao poseban trgovinski status te teritorije kao i sankcije kineskim i hongkonškim zvaničnicima ako bi suzbijali slobode na toj teritoriji.

Republikanski senator Marko Rubio rekao je da će zakon poslati poruku podrške stanovnicima Hongkonga, koji mjesecima protestuju sa zahtjevima za osnovne slobode usprkos ugnjetavanju kineske vlade.

Kina je upozoravala ostale zemlje da se ne miješaju, navodeći da je situacija u Hongkongu njena unutrašnja stvar te je kao odgovor obećala još uvijek neodređene kontramere.

Protesti u Hongkongu traju od početka juna. Izbili su zbog prijedloga zakona o ekstradiciji koji je predviđao izručenje osumnjičenih Pekingu, ali su ubrzo prerasli u borbu za demokratska prava i očuvanje građanskih sloboda koje su Hongkongu garantovane 1997. kada je Velika Britanija vratila tu teritoriju Kini.

Irak: U novim sukobima ranjeno najmanje 27 demonstranata

Iraqi riot police fire tear gas while blocking al-Rashid Street during clashes with anti-government demonstrators in al-Rashid Street, in Baghdad, Iraq, Nov. 17, 2019.

Irački bezbjednosni zvaničnici saopštili su da je najmanje 27 demonstranata ranjeno u toku noći u novim sukobima u Bagdadu.

Iračke snage bezbjednosti bacile su suzavac kako bi spriječile demonstrante da udju u Zelenu zonu, sjedište vlade.

Najmanje 320 demonstranata ubijeno je, a hiljade su ranjene od kada su počeli nemiri 1. oktobra.

Desetine hiljada demonstranata od tada izlaze na ulice ogorčeni zbog korupcije i loših uslova za život uprkos ogromnom naftnom bogatstvu Iraka.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG