U razgovoru s novinarima u utorak, Dmitrij Peskov je priznao da bi odluka Turske da nastavi s ratifikacijom članstva Švedske u zapadnom vojnom savezu imala implikacije na Rusiju. Rekao je da će ruska vlada implementirati kontramjere, ali nije rekao koje bi one bile.
Ali Peskov je rekao da će Moskva nastaviti da sarađuje kada bude smatrala prikladnim sa Turskom, koja se predstavljala kao posrednik između Rusije i Ukrajine. On kaže da, iako Rusija i Turska imaju nesuglasice, dijele i zajedničke interese.
Portparol Kremlja je također ponovio tvrdnju Moskve da je nemilosrdno širenje NATO-a na istok nakon završetka Hladnog rata "jedan od razloga koji je doveo do sadašnje situacije" - upućivanje na vojnu akciju Rusije u Ukrajini.
Mnoge članice alijanse su se suprotstavile da su bile prisiljene da pojačaju svoju odbranu nakon ruskih upada na mjesta poput Gruzije i Ukrajine.
Peskov je ponovio upozorenje da NATO ne dovodi Ukrajinu na brzi put ka članstvu. Kremlj je tvrdio da bi ulazak Ukrajine u NATO doveo do direktne konfrontacije između alijanse i Rusije.
“Potencijalno je to vrlo opasno za evropsku sigurnost. To nosi veoma velike rizike”, rekao je Peskov.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kaže da je "apsurdno" da nije određen vremenski rok za njegovu zemlju da bude pozvana da se pridruži NATO-u ili da jednog dana postane članica.
Zelenskyy je na Twitteru rekao da planira razgovarati o "neizvjesnosti" NATO članstva Ukrajine tokom samita alijanse u Vilniusu, glavnom gradu Litvanije.
On kaže da je ukrajinska delegacija na samitu koji je počeo u utorak "primila signale da se određene formulacije" o kojima se raspravlja tiče mogućnosti da NATO pozove Ukrajinu da postane članica, "a ne o članstvu Ukrajine".
Zelenskyy je nazvao "bez presedana i apsurdnim" to što nije određen vremenski okvir, bilo za poziv ili članstvo Ukrajine.
„Izgleda da nema spremnosti da se Ukrajina pozove u NATO ili da je postane članica alijanse“, rekao je predsjednik.
Britanski premijer Riši Sunak kaže da želi da NATO pokaže "demonstriran napredak" na samitu o članstvu Ukrajine.
"Uvijek sam govorio da je mjesto Ukrajine u NATO-u", rekao je Sunak novinarima tokom leta za Vilnius.
___
Francuska će isporučiti rakete dubokog udara kao dio pojačanih napora da pomogne ukrajinskoj kontraofanzivi protiv ruskih snaga, izjavio je u utorak francuski predsjednik Emmanuel Macron.
Francuska je vagala da li da pošalje rakete Skalp u Ukrajinu. Oni su francuski pandan britanskim projektilima Storm Shadow, koje je Velika Britanija već poslala Ukrajini.
Makron je po dolasku na samit NATO-a u Vilniusu rekao: "Odlučili smo da Ukrajini isporučimo nove rakete dubokog udara" kao dio pojačane vojne podrške. Francuski lider nije precizirao koje rakete, niti je rekao kada i koliko će biti isporučeno.
Makron je rekao da je odluka donijeta "s obzirom na situaciju i kontraofanzivu koju vodi Ukrajina" protiv ruskih snaga. On je u maju rekao da bi rakete većeg dometa Skalp mogle pomoći kontraofanzivi, koja je u ranoj fazi.
Zvaničnik francuske vlade, koji nije bio ovlašten da javno govori o tom pitanju, potvrdio je da je Macron mislio na rakete Skalp.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov nazvao je francuski potez "pogrešnom odlukom koja ima posljedice po ukrajinsku stranu, jer će nas to, naravno, primorati da preduzmemo kontramjere".
___
Njemački kancelar Olaf Scholz kaže da će budući odnosi Evropske unije s Turskom odražavati njen status "važnog partnera", ali ne elaborira šta bi to podrazumijevalo.
Zvaničnici NATO-a saopćili su u ponedjeljak da je Turska pristala ratifikovati članstvo Švedske u zapadnom vojnom savezu, uklanjajući jednu od posljednjih velikih prepreka na putu ka pridruživanju nordijske zemlje NATO-u.
Međutim, turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan povezao je podršku svoje zemlje s dugotrajnom nastojanjem Turske za pridruživanje Evropskoj uniji. Scholz i drugi su odbacili vezu.
Govoreći po dolasku u utorak na dvodnevni samit NATO-a u Vilniusu, Scholz je Tursku nazvao “važnim partnerom za nas” i rekao da će razgovarati s Erdoğanom tokom tog događaja.
Luksemburški premijer Xavier Bettel rekao je da je važno nastaviti tražiti saradnju sa Ankarom. Rekao je da Erdoğanova odluka o Švedskoj "pokazuje da ako se razgovara s Turskom, nalazi se rješenja".
"Nismo već uvijek imali najlakše odnose sa Turskom, ali ne trebamo okretati leđa Turskoj, inače će naći druge partnere", rekao je Bettel.
___
Njemačka je najavila paket dodatne vojne pomoći Ukrajini koji uključuje 40 dodatnih oklopnih transportera Marder, još 25 starih tenkova Leopard 1 i dva odbrambena uređaja za lansiranje raketa Patriot.
Njemačko ministarstvo odbrane je u utorak saopćilo da će Njemačka također Ukrajini dati još 20.000 metaka artiljerijske municije, 5.000 metaka dimne municije, paket za izviđanje i odbranu od dronova i sistem dronova Luna. Biće tu i pet oklopnih vozila za spasavanje.
Njemačka, koja je već jedan od najvećih pružalaca vojne pomoći Ukrajini, procijenila je vrijednost najnovijeg paketa na skoro 700 miliona eura .
Njemački zvaničnici obećali su značajnu novu vojnu pomoć na samitu NATO-a u Vilniusu, ali su jasno stavili do znanja da se kontinuirano oklijevaju da pristanu na zahtjev Ukrajine za krstareće rakete dugog dometa Taurus.
——
Stav o Švedskoj „je jasan: vlada podržava članstvo u NATO-u, zbog čega smo prije mnogo mjeseci iznijeli prijedlog u tom smislu u Parlamentu. Sada je samo tehničko pitanje da se završi proces ratifikacije.”
Turska i Mađarska su jedine članice NATO-a koje još nisu ratificirale pristupne dokumente Švedske.
Mađarska predsjednica Katalin Novak je na Tviteru objavila da je zamolila premijera Viktora Orbana "da učini sve što je moguće kako bi osigurao da i #mađarski parlament što prije doprinese proširenju odbrambenog saveza".
