Samitom u litvanskoj prijestolnici dominirat će posljedice ruske invazije na Ukrajinu, a lideri bi trebali odobriti prve sveobuhvatne planove NATO-a od kraja Hladnog rata za odbranu od bilo kakvog napada Moskve.
Diplomate su kazale da se razlike smanjuju oko nastojanja Ukrajine za članstvo u NATO-u. Iako se članice NATO-a slažu da se Kijev ne može pridružiti tokom rata, nisu se složile oko toga koliko brzo bi se to moglo dogoditi nakon toga i pod kojim uslovima.
Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskiy, koji je pozvan da prisustvuje skupu u Vilniusu, vršio je pritisak na NATO da njegovoj zemlji omogući jasan put ka članstvu u saopćenju samita kako bi se mogla pridružiti ubrzo nakon završetka rata.
"Još uvijek radimo na formulaciji... ali već razumijemo činjenicu da će Ukrajina biti u Alijansi", rekao je Zelenski na Tviteru u ponedjeljak navečer.
Rekao je da Ukrajina "radi na tome da algoritam za sticanje članstva bude što jasniji i brži".
Članice NATO-a u istočnoj Evropi podržale su stav Kijeva, tvrdeći da je stavljanje Ukrajine pod okrilje NATO-a za kolektivnu sigurnost najbolji način da se Rusija odvrati od ponovnog napada.
NATO je formiran 1949. sa primarnim ciljem suprotstavljanja riziku od sovjetskog napada na savezničku teritoriju.
Zemlje poput Sjedinjenih Država i Njemačke bile su opreznije, suzdržane od bilo kakvog poteza za koji se plaše da bi mogao uvući NATO u direktan sukob sa Rusijom i potencijalno izazvati globalni rat.
Tvrdnje da je "ukrajina zasluženo mjesto u NATO-u" i da će se pridružiti "kada uslovi dozvole" su među frazama o kojima se raspravlja za konačni tekst, kažu diplomate.
Neki od istočnih saveznika Ukrajine žele da se uključi riječ "poziv".
Pregovori su se takođe fokusirali na to koje uslove Ukrajina treba da ispuni da bi se pridružila NATO-u i kako treba pratiti njen napredak, kažu diplomate.
PRISTUPANJE BEZ MAPE
Generalni sekretar NATO-a Stoltenberg rekao je u ponedjeljak da je predložio da Ukrajina preskoči Akcioni plan za članstvo (MAP) - proces za postizanje političkih, ekonomskih i vojnih ciljeva.
"Apsolutno sam siguran da ćemo imati jedinstvo i snažnu poruku o Ukrajini", rekao je Stoltenberg novinarima.
Moskva je unaprijed kritizirala dvodnevni samit. Prema novinskoj agenciji RIA, glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova predvidjela je da će to biti "šaren spektakl u najgorim tradicijama zapadne manipulacije".
Ruska invazija na Ukrajinu u februaru prošle godine navela je nordijske susjede Finsku i Švedsku da napuste decenije vojnog nesvrstavanja i podnesu zahtjev za ulazak u NATO.
Finska je u aprilu postala 31. članica NATO-a, ali je pristupanje Švedske zaustavljeno zbog spora sa Turskom.
Čini se da je tom ćorsokaku došao kraj nakon razgovora u Vilniusu u ponedjeljak navečer, kada je turski predsjednik Tayyip Erdoğan pristao da pošalje zahtjev Švedske turskom parlamentu na ratifikaciju. Stoltenberg je pozdravio ovaj potez kao "historijski".
Turska je optužila Švedsku da ne čini dovoljno na suzbijanju militanata koje Ankara smatra teroristima, uglavnom članova Radničke partije Kurdistana (PKK), koju Turska, EU i Sjedinjene Države smatraju terorističkom organizacijom.
Švedska, koju podržavaju Stoltenberg i mnoge članice NATO-a, rekla je da je zadržala sve svoje obaveze prema Turskoj po tom pitanju.
Međutim, švedski premijer Ulf Kristersson i Erdoğan složili su se u ponedjeljak navečer o daljnjim koracima, uključujući uspostavljanje novog "Sigurnosnog sporazuma" o borbi protiv terorizma.
Njih dvojica su se također složili da pojačaju ekonomsku saradnju, a Švedska se obavezala da će podržati napore za oživljavanje zamrlog procesa približavanja Turske Evropskoj uniji.
"Ovo je bio dobar dan za Švedsku", rekao je Kristersson novinarima, rekavši da zajednička izjava predstavlja "veoma veliki korak" ka konačnoj ratifikaciji članstva Švedske u NATO-u.
