Linkovi

Aktuelno

12 mjeseci – (više od) 12 naučnih otkrića i događaja koji su obilježili 2018.

Cloned monkeys Zhong Zhong and Hua Hua

Ove godine se desilo nekoliko zanimljivih stvari u svijetu nauke i tehnologije. Neke od njih su otkrile neke misterije svijeta oko nas, a neke uzdrmale taj svijet na ne baš pozitivan način. Bilo ih je mnogo, a ovdje donosimo listu nekih najupečatljivijih.

Prije nego što krenemo na listu, mjesec po mjesec, treba izdvojiti i jedno dostignuće koje je utemeljeno na nekoliko naučnih radova, objavljivanih u toku ove godine, i na nekoliko veoma naprednih tehnika. Otkako smo shvatili da život nastaje iz jedne oplođene ćelije, zanimalo nas je kako ćelije koje nastaju diobom te prvobitne počinju da se diferenciraju, migriraju, formiraju različita tkiva i organe. Kako te ćelije znaju kuda da idu i kako se jedna jedina ćelija pretvori u čitav organizam sačinjen od milijardi ćelija? Koristeći kombinacije tehnologija, istraživači su mapirali sudbine ćelija nastalih iz ove prve i do najsitnijih detalja pokazali kako nastaju kompleksni organizmi, na primjerima nekoliko vrsta.

Januar

Januar 2018. će ostati poznat po tome što je grupa kineskih naučnika klonirala primate. Kineski naučnici su ovog mjeseca postigli ono što se dugo pokušavalo: istom metodom kojom je stvorena ovca Dolly, metodom koju zovemo somatski stanični nuklearni transfer, uspjeli su dobiti primate - dva majmuna vrste dugorepi makaki (Macaca fascicularis). Kao i ovca Dolly, i ovi majmunčići imaju svoja vlastita imena - jedan je Zhong Zhong, a drugi Hua Hua, prema kineskoj riječi "Zhonghua" u značenju "kineski narod". Rad je objavljen u časopisu Cell.

Februar

6. februara ove godine, sa John F. Kennedy Space Center, kompanija SpaceX lansira svoju najtežu i najsnažniju raketu do sada – Falcon Heavy. To je ujedino i najmoćnija stvar koju smo lansirali u svemir nakon završetka NASA-inog Space Shuttle programa. Čitavo lansiranje rakete je bilo svojevrstan show: raketa je nosila jedno vozilo kompanije Tesla, i to model Tesla Roadster, koji je lično vlasništvo vlasnika kompanija SpaceX i Tesla, multimilijardera Elona Muska. U automobilu se nalazila jedna „dummy“ lutka, nazvana „Starman“, prema pjesmi Davida Bowiea.

Stephen Hawking
Stephen Hawking

Mart

14. marta 2018. na Pi-dan, rano ujutro, preminuo je Stephen William Hawking, britanski teoretski fizičar, kozmolog, autor niza knjiga i popularizator nauke. Jedna od najvažnijih Hawkingovih teorija jeste teorija nastanka svemira – prema njemu, svemir je počeo sa nečim što on naziva singularnost, i onda se počeo širiti. Bio je autor i voditelj niza naučno-popularnih serija, a upravo je on imao veliki utjecaj na to da se u proteklom periodu sve više mladih odluči na studij prirodnih nauka, posebno fizike. Njegova iznimna popularnost i način prezentiranja kompleksnih tema, dovela je do toga da nauka bude zanimljiva i mlađim generacijama. Kada je imao 21 godinu, dijagnosticiran mu je rijedak oblik amiotrofične lateralne skleroze (ALS), koja se sporo razvija, ali uništava motorne neurone potrebne za voljne kretnje. Stoga Hawking vrlo rano ostaje paraliziran, ali je, zahvaljujući vrlo skupoj njezi i pomagalima poput posebnog kompjutera, uspio prkositi bolesti preko 50 godina. Njegov lice i kompjuterski sintetiziran glas ostaće u budućnosti ikonički povezani sa naukom.

April

U aprilu se desilo nešto što je sudska vještačenja i genetičku forenziku podiglo na jedan sasvim novi nivo: pomoću open-source platforme GEDmatch.com, gdje ljudi dobrovoljno dijele svoje DNK podatke u nadi da će pronaći nekoga od davno izgubljene rodbine, pronađen je serijski ubica. Istražitelji iz Sakramenta su pratili ovaj trag, koji ih je odveo natrag do pra-pra-prapredaka počinitelja zločina. Potom su morali suziti potragu i pronaći koji je od mogućih "kandidata" najvjerovatnije počinio zločin. To ih je odvelo do penzionisanog policajca Josepha Jamesa DeAngelo Jr, koji danas ima 72 godine. On je osumnjičen za seriju ubistava i silovanja počinjenih u periodu od 1976. do 1986. ("Golden State Killer").

Godinama nepoznat serijski ubica je počinio 51 silovanje i 13 ubistava u Kaliforniji. Ovo je prvi put da su se kućni testovi analize rodoslovlja i open-source platforma koristili za pronalaženje počinitelja teških zločina. Ovaj događaj je potegao pitanje mogućnosti upotrebe ovakvih testova u vještačenju i mogućnosti da DNK podaci korisnika budu iskorišteni protiv nekog ko je s njima u srodstvu.

Ipak, treba naglasiti da su svi korisnici GEDmatch platforme dobrovoljno stavili svoje rezultate analiza. Politika sajta GEDmatch je uvijek bila da informiše korisnike da treća strana, poput policije, može koristiti njihove podatke i da nema pravnih restrikcija pristupu za oko 900 000 profila prisutnih na ovom sajtu. Premda ljudi koji posjeduju GEDmatch nisu uradili ništa protivzakonito, i premda je sve ovo otkrilo počinioca teških zločina, ponovo su se javile kritike i strahovi od upotrebe i zloupotrebe DNK podataka.

Maj

U maju su naučnici sa Univerziteta Newcastle stvorili prvu 3D printanu rožnjaču od matičnih ćelija.

Rožnjača je providni kružni prednji dio oka, a ako je oštećena ili zamućena, stvara probleme sa vidom. Rožnjaču nije lako proizvesti, zbog njenih optičkih osobina, providnosti i blage zakrivljenosti. Ovakve vještačke rožnjače bi mogle pomoći milionima ljudi.

Juni

Na CERN-u je opservirana interakcija dvije teško uhvatljive čestice – Higgsovog bozona, „Božije čestice“ i najmasivnijeg kvarka, vršnog kvarka (top quark). Ova interakcija je bila predviđena, ali nikada do tada nije bila i eksperimentalno potvrđena. I Higgsov bozon i vršni kvark, pošto su čestice velike mase, brzo nestaju, tj. "kratko žive" i to otežava detekciju ove interakcije. Međutim, naučnici na CERN su pojačali osjetljivost mjerenja te su uspjeli dokazati postojanje interakcije između Higgsovog bozona i vršnog kvarka. Zbog masivnosti obje čestice, ova interakcija može proizvesti sve tipove čestica koje CMS eskperiment na CERN detektuje.

Na samom kraju juna je objavljeno još jedno zanimljivo saznanje – na Saturnovom satelitu Encelad pronađeni su tragovi kompleksnih organskih molekula.

Juli

Detektor čestica na Južnom polu je u julu 2018. detektovao jednu neuhvatljivu česticu, neutrino, iz izvora daleko od nas – iz udaljenog blazara. IceCube Neutrino Observatory, kako se zove ovaj detektor, zapravo je ogroman blok savršeno čistog, kristalnog leda, okružen senzorima i namijenjen je detekciji kozmičkih zraka. Izvori kosmičkog zračenja su različiti – od Sunca i nama bliskih objekata, do objekata koji se nalaze jako daleko od nas i predstavljaju misterij.

Problem sa detekcijom neutrina, koji čine velik dio ovog misterioznog kosmičkog zračenja, leži u tome što ove čestice nemaju naboj, prolaze kroz materiju, magnetsko polje Zemlje ih ne skreće te ih je jako teško detektovati.Dobra stvar sa neutrinima je to što se kreću praktično pravolinijski te se pomoću njih može odrediti i izvor zračenja. Poneki od ovih neutrina dospije i do IceCube i udari u njene senzore, proizvodeći tako sudare u kojima nastaje jedna druga čestica – mion. Tako posredno detektujemo i neutrina. Pokazalo se da je izvor zračenja i neutrina kojeg je detektovao IceCube bio blazar, gigantski centar jedne galaksije udaljen 3.7 milijardi svjetlosnih godina od nas.

Avgust

Naučnici su otkrili da su koštani ostaci, pronađeni u sibirskoj spilji Denisova pripadali 13-godišnjoj djevojčici čija je majka bila neandertalac, a otac denisovac. Ovo je prvi dokaz da je postojala hibridizacija između ove dvije grupe izumrlih hominina, naših prvih rođaka. Iscrpno o ovoj temi i samim neandertalcima smo pisali ovdje.

Također, tada je lansirana i sonda Parker koja već dok ovo čitate istražuje Sunčevu koronu.

Dickinsonia - Discovery by UC Riverside researchers which is extremely well preserved.
Dickinsonia - Discovery by UC Riverside researchers which is extremely well preserved.

Septembar

U septembru ove godine, naučnici su otkrili nevjerovatno, samozatajno stvorenje – najstariju životinju. Još od 1947. jedan fosil je fascinirao naučnike, ali nisu mogli odrediti ni kojem taksonomskom carstvu pripada. Međutim, naučnici su u neobičnom fosilu identificirali tragove kolesterola,, što je dokaz da se radi o životinji. Fosil pripada klasi Ediacara, a rod je nazvan Dickinsoniai star je oko 558 miliona godina. Naučnici su ovo otkriće nazvali „svetim gralom paleontologije“. Fosil su 1947. otkrili australski istraživači u području Bijelog mora u Rusiji. Ovo biće, dugačko oko 1.4 m postojalo je čak 20 miliona godina prije kambrijske eksplozije života na Zemlji.

Oktobar

U oktobru 2018, kineski naučnici su objavili radu u časopisu Cell Stem Cell kako su na svijet došli mladi miševi stvoreni od spolnih ćelija miševa istog spola, dakle „bimaternalni“ i „bipaternalni“ miševi. Miševi koji su nastali od stanica parova ženki su bili zdravi, ali oni koji su nastali reprogramiranjem spermatozoida, dakle od parova koje su činili mužjaci, nisu bili te sreće: preživjela su svega 2 od njih 12.

Iako je ovaj događaj pobudio i neka bioetička pitanja, naučnici su rekli kako u skoroj budućnosti neće biti mogućnosti da se ovaj tip reprogramiranja stanica uradi i na ljudskim stanicama. Ipak, važnost ovog neobičnog poduhvata leži u tome što nam pruža bolji uvid u razvoj gameta placentalnih sisavaca te u mehanizme ekspresije gena koji dolaze sa majčine i gena koji dolaze sa očeve strane.

Novembar

Kraj novembra je obilježio skandal o kome se dosta pisalo: genetičko editovanje ljudskih embrija made in China. Kineski naučnik He Jiankui je iza leđa cijele svjetske naučne zajednice uradio nešto što nije dozvoljeno: genetički je editovao jedan gen kod ljudskih embrija bračnog para koji se, u tajnosti složio sa procedurom. Rođene su bliznakinje sa izmijenjenim genom koji je odgovoran za produkciju proteina koji predstavlja „kapiju“ za virus HIV. Ove bliznakinje su rođene HIV negativne iako im je otac HIV pozitivan i moguće je da su otporne na virus. Ipak, upitna je potrebnost ovakve radikalne procedure u ovom slučaju jer HIV pozitivnost oca u velikom broju slučajeva ne mora rezultirati prenosom virusa na djecu, pošto se prenos uglavnom odvija preko placente, sa majke na bebu.

U novembru su naučnici iz Danske, Njemačke i Kanade, predvođeni Kurtom Kjærom sa Univerziteta u Kopenhagenu, objavili rad o otkriću kratera širine 31 km ispod glečera Hiawatha na Grenlandu. Ovaj krater je nastao prilikom udara asteroida prečnika oko 1.5 km. Udar, za koji se procjenjuje da se desio prije oko 13 000 godina, imao je snagu od oko 700 nuklearnih bombi od 1 megatona i, premda je po snazi nemjerljiv sa udarom prije 66 miliona godina, u kojem je izumrla većina dinosaura, ipak je prouzročio znatnu štetu. Kako se desio u vrijeme kada su postojali veliki sisavci, ali i ljudi, zbog njega je stradao veliki dio megafaune, ali najvjerovatnije i jedna čitava arhajska, pred-indijanska kultura lovaca na mamute, poznata kao Clovis.

Također, krajem ovog mjeseca, na Mars je stigla i robotizirana sonda InSight, namijenjena istraživanjima dubine Marsa i njegovih fizičkih svojstava.

Decembar

Mnogi portali svake godine koriste jedne te iste fraze kada padne snijeg: „zimska idila“, „ledena bajka“, „sniježna čarolija“. Ipak, kada ove fraze primijenite na Mars, one više nisu fraze, nego zaista ushićujući snimci. Carstvo leda koje nam je snimila letjelica Mars Express Evropske svemirske agencija (ESA) kratera Korolev (Karaljov) je duboko oko 2 km i ima dijametar oko 60km. Zaleđeni krater se nalazi na južnom polu Marsa i sadrži oko 2200 kubnih tona zaleđene vode.

See all News Updates of the Day

BiH Statistike za 2019: Pao izvoz, povećan uvoz

ilustracija

Izvoz iz BiH za devet mjeseci 2019. u poređenju sa prošlogodišnjim u padu je. Također, uvoz je u toj usporedbi u porastu, govore podaci Vanjsko-trgovinske komore Bosne i Hercegovine.

Uzrok povećanja uvoza prema mišljenju Nihada Bajramovića iz vanjsko-trgovinske komore je rezultat privredne aktivnosti u zemlji tj. povećanog obima domaće potrošnje.

Vanjsko-trgovinski deficit povećan je za 8.9 % i dostiže 6 milijadi KM.

Početak 2019. pokazao je pozitivan razvoj u Italiji koja je izašla iz recesije dok su ekonomije Francuske i Španije ostvarile rast, 0.3 i 0.7 %.

Što se tiče BiH zbog neprovođenja sporazuma o slobodnoj trgovoni smanjen je izvoz u Tursku a zbog trgovinskog rata za više od 90 % opao izvoz na Kosovo.

Glavni vanjsko-trgovinski partner BiH je Evropska Unija a unutar nje Hrvatska. Što se tiče ekonomskih odnosa sa Srbijom, po prvi put je dosegnut stepen pokrivenosti uvoza izvozom od 50 %. To jedina zemlja iz sporazuma CEFTA sa kojom BiH ne ostvaruje suficit.

Opao je i izvoz hrane, za oko 5% i iznosi 615 miliona KM. Zemlje u koje BiH najviše izvozi agroindustrijske proizvode su Njemačka, Hrvatska, Italija, Srbija, Slovenija, Austrija i Crna Gora.

Globalne političke tenzije, rast protekcionizma, američko-kineski trgovinski rat, daju negativne konotacije trgovini, što za posljedicu ima smanjenje prognoze rasta eurozone, usporavanje ekonomske aktivnosti i opreznije investiranje, što se odražava i na BiH kao izvozno orijentisanu zemlju, stav je iz Vanjsko-trgovinske komore Bosne i Hercegovine.

Ambasador SAD za vjerske slobode u posjeti Potočarima: Vjera treba da okuplja ljude

U.S. Ambassador-at-Large for International Religious Freedom Sam Brownback presents the 2018 International Religious Freedom Report at the State Department in Washington, June 21, 2019.

Ambasador Sjedinjenih Država za međunarodne vjerske slobode Sam Brownback posjetio je u utorak Memorijalni centar Potočari kod Srebrenice.

„Ovdje se desilo nešto strašno. Došlo je do brutalnog ubijanja. Hiljade ljudi su ovdje brutalno ubijeni. Zbog onoga što jesu, zbog njihove vjere. To je tragedija“, kazao je Brownback.

On je rekao i kako vjera treba da okuplja ljude zajedno.

Prethodno je iz State Departmenta saopšteno da će Sam Brownback boraviti od 10. do 20.novembra u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori, Albaniji i Holandiji.

Nakon posjete Srebrenici i Sarajevu, ambasador će otputovati u Prištinu 14. novembra, gdje će govoriti na događaju koji organizuje ambasada SAD na Kosovu, na temu vjerskog pluralizma mladih iz različitih vjerskih zajednica. Ambasador Braunbek će se takođe sastati sa vjerskim liderima", stoji u saopštenju.

Takođe, 15. novembra ambasador će posjetiti i Podgoricu kako bi se sastao sa lokalnim vjerskim liderima.

Od 18. do 19. novembra, ambasador Brownback će biti u Tirani u Albaniji, gdje će govoriti na konferenciji "Religija kao instrument mira".

Albanija je domaćin ove regionalne konferencije koja za cilj ima unaprijeđenje vjerskih sloboda u regionu.

Putovanje će završiti u Hagu u Holandiji, gdje će učestvovati na sastanku Međunarodne kontakt skupine za vjersku slobodu na kojem će razgovarati o Međunarodnom savezu vjerske slobode s istomišljenicima, zaključuje se u saopštenju.

State Religious Freedom
State Religious Freedom

Komšić "uhvatio" Macrona na crvenom tepihu. Dogovoreno da trebaju razgovarati o BiH

Komšić "uhvatio" Macrona na crvenom tepihu. Dogovoreno da trebaju razgovarati o BiH
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:13 0:00

Zašto Amerikanci žive u sve većim kućama?

Amerikance oduvijek privlače veliki, otvoreni prostori tako da, možda, nije iznenađujuće što kuće koje se grade u Sjedinjenim Državama spadaju u neke od najprostranijih na planeti. A postaju - sve veće.

Prosječna američka kuća danas je više nego dvostruko veća u odnosu na one građene 1950-ih. Prosječna veličina nove, porodične kuće 2019. iznosila je 240 kvadratnih metara, prema podacima Nacionalnog udruženja građevinara.

Snažna osjećanja Amerikanaca prema posjedovanju sopstvene kuće vjerovatno imaju korjene u prošlosti pionira "divljeg zapada" koji su sticali vlasništvo nad zemljom od vlade, pod uslovom da je obrađuju.

“Privlačnost porodične kuće za Amerikance, još od početka 20. vijeka, je što je označavala autonomiju. Svaka kuća je - zamak", kaže Luis Hajman, istoričar i asistent na univerzitetu Kornel. “Zato one označavaju nečiju nezavisnost i dostignuće."

Prosečna američka kuća ima 240 kvadratnih metara.
Prosečna američka kuća ima 240 kvadratnih metara.

Federalna vlada snažno je podržavala ideju da je američki ideal - nacija kućevlasnika. Kada je 1934. otvorena Federalna uprava za stambena pitanja (FHA), to je unijelo revoluciju u proces kupovine kuća. Uspostavljanjem federalnog sistema kredita za kuće, koji Amerikanci koriste i danas, FHA je olakšala kupovinu kuće milionima ljudi. U to vrijeme, većina Amerikanaca je živjela u iznajmljenom prostoru a 40% su bili vlasnici kuća. Do 2001, ta cifra je porasla na 68 procenata.

1940-ih, predsjednik Frenklin Ruzvelt je vlasništvo nad kućom poistovjetio sa državljanstvom, navodeći da je "nacija kućevlasnika, ljudi koji imaju stvaran udio u svojoj sopstvenoj zemlji, nepobjediva."

Danas, broj kućevlasnika u Americi stoji na oko 65 procenata. Kod mnogih Amerikanaca, mogućnost da investiraju u kupovinu kuće pomogla je da se zamaskira ekonomska stagnacija. Iako je stopa nezaposlenosti rekordno niska, realne plate američkih radnika - broj robe i usluga koje mogu da se kupe zarađenim novcem, decenijama se nisu promijenile.

Dok Amerikanci vide da njihove plate stagniraju poslije 1970-ih, mogu da zarade novac investiranjem u kuće", ističe Hajman. "Kuće su postale način za prosječne Amerikance da profitiraju. Ne postoji drugi način za Amerikance da steknu dodatni prihod mimo svojih kuća. Ako ste obična osoba, ne možete da to ostvarite na berzi, tako da je to način da se, praktično, bavite špekulacijama na stambenom tržištu.

Za neke Amerikance, posjedovanje velike kuće je statusni simbol, fizički dokaz da su uspjeli u životu.

Klasični primjer velike kuće u predgrađu je već decenijama veoma moćan simbol", kaže istoričar arhitekture Vilijam Ričards. "Ljudi ponekad žele da određene sobe imaju specifičnu namjenu - da imaju veliko predsoblje na ulazu u kuću sa mjestom za cipele i kapute, posebne spavaće sobe za svako dijete i goste, poseban vešeraj."

A prostrane kuće se danas mogu lakše kupiti nego nekada. "U dizajnu i izgradnji postoji veća efikasnost iz raznih razloga, zbog čega je danas manje skupo sagraditi veliku kuću", kaže Ričards.

Ali da li velike kuće čine ljude srećnijim? Ne - prema nedavnom post-doktorskom istraživanju koje je obavio Klement Bele, profesor pri Evropskoj školi biznisa INSEAD.

“Iako su porodične kuće sve luksuznije od 1980, zadovoljstvo kućevlasnika je ostalo na istom nivou u američkim predgrađima", napisao je Bele.

Ljudi koji žive u većim kućama su, međutim, zadovoljniji svojom imovinom ali to zadovoljstvo opada kad se u blizini sagrade još veće kuće.

Trump: Saslušanja o opozivu su "sramotna"

Predsjednik Donald Trump pred novinarima na Južnom travnjaku Bijele kuće u Vašingtonu, 8. novembra 2019.

Predsjednik SAD Donald Trump ponovo je u nedelju napao prošlonedeljna saslušanja o opozivu koja su ciljala njega, nazivajući ih "sramotnim" i prigovarajući da demokrate blokiraju svjedoke koje republikanci žele da saslušaju.

On je rekao da "korumpiran političar" Adam Šif, predsjedavajući Odborom Predstavničkog doma za obavještajne službe, koji predvodi aktivnosti u vezi sa istragom o opozivu, i predsjedavajuća Predstavničkim domom Nensi Pelosi, žele da zvaničnici Bijele kuće svjedoče u "sramotnom lovu na vještice".

Trump je na Tviteru napisao da Šiv "neće da dopusti advokata Bijele kuće, niti će dozvoliti BILO KOGA od svjedoka koje smo zahtjevali". To je, nastavio je, po prvi put u ovom procesu i istoriji Kongresa.

Pod pravilima saslušanja o opozivu, koje je usvojio Predstavnički dom pod kontrolom demokrata, Trumpu će biti dozvoljeno da ima pravnika koji ga predstavlja kad Odbor za pravosuđe zaokruži moguće dokumente o opozivu protiv njega u narednim nedeljama i, ukoliko ga Predstavnički dom u punom sastavu opozove, na suđenju u Senatu u kome većinu imaju republikanci.

Ali, pravila ne zahtjevaju pravno zastupanje Trumpa na saslušanjima pred Komitetom Predstavničkog doma za obavještajne službe koja počinju u srijedu.

Dvojica zvaničnika američkog State Departmenta, Viljem Tejlor i Džordž Kent, spremni su da svjedoče da je Trump tražio od ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog da otvori istragu kako bi politički profitirao u trenutku kada je Ukrajini uskratio 391 milion dolara američke vojne pomoći koju je Kijev očajniči želio kao pomoć u borbi protiv proruskih separatista na istoku zemlje.

"Poziv ukrajinskom predsjedniku bio je SAVRŠEN", napisao je Trump na Tviteru. "Pročitajte transkript! NIJE rečeno ništa što na bilo koji način nije u redu. Republikanci, nemojte da vas uhvate u zamku za budale govoreći da nije savršen, već da je za opoziv. Ne, mnogo je jači od toga. NIŠTA LOŠE NIJE URAĐENO!"

Trump je nedeljama negirao da je Zelenskom krajem jula uputio "quid pro quo" (usluga za uslugu) poziv - vojna pomoć u zamjenu za istragu o jednom od njegovih glavnih demokratskih izazivača 2020. godine, bivšeg potpredsjednika Džoa Bajdena, rad njegovog sina Hantera za ukrajinsku gasnu kompaniju - i odbacio teorije o ukrajinskoj umiješanosti u izbore u SAD 2016. na kojima je Trump pobijedio.

Trump je odobrio vojnu pomoć Ukrajini u septembru, iako Kijev nije započeo istragu.

Šif je pozvao republikance da dostave spisak svjedoka koje žele da ispituju, ali je odbio svjedočenje dvije najistaknutije ličnosti sa republikanske liste želja: Hantera Bajdena i neimenovanog uzbnjivača koji je isprovocirao napore demokrata za opoziv, iznoseći zabrinutost po pitanju Trumpovog zahtjeva Zelenskom u julu.

Prema američkom zakonu, identiteti uzbunjivača koji dolaze iz unutrašnjih strutura vlasti zaštićeni su od otkrivanja.

Međutim, Trump je zatražio da uzbunjivač bude imenovan i rekao da bi trebalo da mu bude omogućeno da se konfrontira sa osobom koja ga optužuje.

Demokrate su izrazile zabrinutost po pitanju zaštite bezbjednosti uzbunjivača i napomenule da su veliki dio onoga što je on naveo potvrdili vladini zvaničnici koji su čuli Trumpov poziv, ili kojima je bilo naloženo da traže od Ukrajine istragu protiv Bajdenovih. Uz to, u grubom transkriptu Trumpovog razgovora sa Zelenskim, koji je objavila Bijela kuća, citira se Trumpa kako traži "uslugu".

Šif je rekao da bi pozivanje uzbunjivača na svjedočenje bilo "suvišno i nepotrebno".

"Odbor ... neće olakšavati napore predsjednika Trumpa i njegovih saveznika u Kongresu da prijete, zastrašuju i svete se uzbunjivaču koji je hrabro podigao inicijalnu uzbunu", rekao je Šif u pismu lideru republikanaca u Odboru za obaveštajne službe, kongresmenu Devinu Nansu. "...Uzbunjivač ima pravo prema zakonima koje podržava ovaj odbor da ostane anoniman i da bude zaštićen od štete."

Šif je rekao da je nakon nekoliko nedjelja svjedočenja iza zatvorenih vrata njegova istraga "prikupila sve veći broj dokaza - od svjedoka i dokumenata, uključujući i riječi predsjednika u njegovom pozivu od 25. jula - koji ne samo da potvrđuju, već i daleko prevazilaze početne informacije u pritužbi uzbunjivača... U svjetlu predsjednikovih prijetnji, nastup tog pojedinca pred nama samo bi bi dovelo u ozbijan rizik njegovu (uzbunjivačevu) ličnu bezbjednost".

Šif je rekao da javna saslušanja o opozivu "neće služiti kao sredstvo" za ono što je nazvao "lažnom istragom protiv Bajdenovih ili opovrgavanjem zavjera o miješanju u američke izbore 2016, koje je predsjednik Trump pritisnuo na Ukrajinu da sprovede u njegovu ličnu političku korist".

Učitajte još

XS
SM
MD
LG