Prodaja će biti održana tokom prenosa uživo, a pozvane su energetske kompanije da licitiraju za zakup bušotina na oko 352.000 kvadratnih kilometara (136.000 kvadratnih milja) - što je područje otprilike dvostruko veće od Floride.
Biće potrebne godine da se razviju ugovori o zakupu prije nego što kompanije počnu ispumpavati sirovu naftu. To znači da bi mogli nastaviti s proizvodnjom dugo nakon 2030., kada naučnici procjenjuju da svijet mora biti na dobrom putu da smanji emisije stakleničkih gasova kako bi se izbjegle katastrofalne klimatske promjene.
Aukcija dolazi nakon što je federalni sudija u tužbi republikanskih država odbio obustaviti prodaju fosilnih goriva koju je Biden nametnuo kada je preuzeo dužnost.
Demokrata je vodio kampanju na obećanjima za suzbijanje fosilnih goriva iz javnih zemljišta i voda, koja, uključujući ugalj, čine otprilike četvrtinu američkih emisija ugljika, prema Američkom geološkom zavodu. Ipak, dok je pokušavao nagovoriti druge svjetske lidere da ojačaju međunarodne napore protiv globalnog zagrijavanja, prodaja u srijedu ilustrira Bidenove poteškoće u postizanju klimatskih ciljeva na domaćem terenu.
"Imali smo Trumpov slobodan pristup nafti i gasu na federalnim zemljama i Bidenov rani pokušaj da zaustavi bušenje. Sada se čini da Bidenova administracija pokušava pronaći novu politiku", rekao je istraživač Robert Johnston iz Centra za globalnu energetsku politiku Univerziteta Columbia.
Biro za upravljanje okeanskom energijom Ministarstva unutarnjih poslova u pretprodajnim dokumentima objavljenim u utorak ističe da je primio ponude za 307 parcela ukupne površine 6950 kvadratnih kilometara (gotovo 2700 kvadratnih milja). To je najveći ukupni iznos za jednu prodaju otkako su licitacije širom Zaljeva nastavljene 2017. godine. Tih sedam prodaja generisalo je gotovo milijardu dolara ukupnog prihoda.
Ekološki osvrti na prodaje u Meksičkom zaljevu provedeni pod bivšim predsjednikom Donaldom Trumpom i potvrđeni za vrijeme Bidena došli su do malo vjerojatnog zaključka: Vađenje i spaljivanje goriva dovelo bi do manje stakleničkih gasova nego da se ostavi u zemlji.
Slične tvrdnje u dva druga slučaja, na Aljasci, odbacili su federalni sudovi nakon osporavanja ekologa. Klimatski naučnik Peter Erickson - čiji su rad citirali suci u jednom od slučajeva - rekao je da je analiza Ministarstva unutarnjih poslova imala očigledan propust: izostavili su povećanje stakleničkih gasova u stranim zemljama koje bi proizašlo iz veće količine nafte iz Zaljeva na tržištu.
"Matematika je iznimno jednostavna za ovu vrstu stvari", rekao je Erickson, viši naučnik sa Stockholmskog instituta za okoliš, neprofitne istraživačke grupe. "Ako novi zakupi proširuju globalnu opskrbu naftom, to ima proporcionalan učinak na emisije iz gorenja nafte. Stoga bi davanje ovih zakupa u Meksičkom zaljevu povećalo globalne emisije."
Biro za upravljanje energijom okeana posljednjih mjeseci promijenio je svoje metode modeliranja emisija, pozivajući se na Ericksonov rad. Međutim, zvaničnici su rekli da je prekasno za korištenje novog pristupa za prodaju zakupa u srijedu, za koju su rekli da je prošao "rigorozan proces s određenim vremenskim rokovima".
"Analiza okoliša za Lease Sale 257 već je završena i kao takva ne sadrži noviji pristup razmatranju uticaja inostrane potrošnje nafte i gasa", navodi agencija u saopštenju dostavljenom Associated Pressu.
Zvaničnici administracije odbili su AP-ove zahtjeve za intervjue. Za nadolazeće prodaje, portparolka Melissa Schwartz istakla je da unutrašnji poslovi provode obuhvatniju reviziju emisija od bilo koje prethodne administracije, dok se žale na sudski nalog koji je isforsirao njihov nastavak.
Erik Milito, predsjednik Nacionalne asocijacije okeanske industrije, rekao je da nije siguran da bi korištenje novog pristupa promijenilo vladine zaključke, budući da je bušenje nafte u drugim dijelovima svijeta manje učinkovito, a prevoz uvoza, takođe, povećava troškove ugljika. Zaljev je opisao kao "kičmu američke proizvodnje nafte" i rekao da ga kompanije smatraju snažnom investicijom.
Kontinuirano korištenje stare analize uznemiruje protivnike koji kažu da Biden ne ispunjava svoja obećanja o klimatskim promjenama.
"Govorimo o prelasku s ekonomije fosilnih goriva, a oni stavljaju ogromnu ugljičnu bombu na prodaju", rekao je advokat Drew Caputo iz Earthjustice, koji pred federalnim sudom vodi tužbu kojom se osporava prodaja zakupa u Zaljevu. "To stvara imovinsko pravo na razvoj tih zakupa. Puno je teže zadržati ugljik u zemlji ako prodate zakup."
Prodaji su se usprotivili i neki demokrati. Predsjednik Odbora za prirodne resurse Predstavničkog doma, predstavnik iz Arizone Raul Grijalva, rekao je da je Biden obećao da će provoditi klimatska pitanja, ali nastavlja provoditi program fosilnih goriva s dugom istorijom lošeg upravljanja.
"Administracija mora raditi bolje", rekao je Grijalva u saopštenju u utorak.
Meksički zaljev čini oko 15% ukupne američke proizvodnje sirove nafte i 5% prirodnog gasa.
Industrijski analitičari predvidjeli su povećan interes za prodaju u srijedu budući da su cijene nafte naglo porasle tokom prošle godine. To je takođe šansa za kompanije da osiguraju prava na bušenje prije nego što administracija ili Kongres budu mogli povećati naknade za bušenje i tantijeme ili usvojiti nova ograničenja za ekološke dozvole, rekao je analitičar Justin Rostant iz industrijske konzultantske firme "Wood Mackenzie".
Potpuna zabrana novih zakupa i bušenja čini se malo vjerojatnom nakon što je federalni sud odbacio Bidenovu privremenu suspenziju, dodao je.
"Različite kompanije imaju različite pristupe i različite strategije", rekao je Rostant. "Neki bi mogli pomisliti da bi ovo mogla biti godina velikih rezultata."
