Linkovi

Najnovije

Lideri na samitu u Glasgowu upozorili na pogubne posljedice klimatskih promjena

Američki predsjednik Joe Biden na klimatskom samitu u Glasgowu. (Foto: AP/Adrian Dennis)
Američki predsjednik Joe Biden na klimatskom samitu u Glasgowu. (Foto: AP/Adrian Dennis)

U Škotskoj je počela konferencija UN-a o klimatskim promjenama - događaj od koga svjetska javnost ima velika očekivanja. Razlog tome je neuspjeh velikih industrijskih zemalja da se usaglase o obavezama u vezi sa potezima koji bi doprinijeli ublažavanju negativnih uticaja na životnu sredinu.

Svetski lidjeri su na početku samita u Glasgowu upozorili na propast svijeta u namjeri da ožive zastale međunarodne pregovore o klimi, prenosi agencija AP.

Britanski premijer Boris Johnson je u obraćanju na početku samita globalno zagrijavanje uporedio sa fiktivnim tajnim agentom Jamesom Bondom koji je zavezan za bombu koja prijeti da uništi planetu i koji pokušava da je deaktivira.

Johnson je poručio okupljenim liderima "da se nalazimo u istoj poziciji" ali da "naprava koja otkucava sudnji dan" nije fiktivna. Prijetnja su, kako je naglasio, klimatske promjene izazvane korištenjem uglja, nafte i prirodnog gasa.

Johnson je ocijenio da je isteklo vrijeme kada je riječ o klimatskim promjenama i da mora odmah da se preduzme akcija. Rekao je da je više od 130 lidera okupljenih na samitu u prosjeku starije od 60 godina, te da još nisu rođene generacije kojima će klimatske promjene najviše nauditi.

Predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden pozvao je svjetske lidere da se suprotstave problemu globalnog zagrijavanja, uz poruku da nema više vremena za oklijevanje i sporenje o opasnosti s kojom se planet suočava.

"Glasgow mora da označi početak ambiciozne decenije", istakao je Biden i dodao da u svjetlu sve veće katastrofe zbog rasta temperatura postoji "nevjerovatna šansa" da se spriječe problemi izazvani ekstremnim vremenskim neprilikama, smanjenjem resursa i drugim katastrofalnim posljedicama klimatskih promjena.

Američki predsjednik je ocijenio da će potezi na suzbijanju klimatskih promjena, preduzeti ove decenije, biti odlučujući u sprječavanju patnji budućih generacija.

"Niko od nas ne može da pobjegne od najgoreg koje tek dolazi ako ne iskoristimo ovaj trenutak. Da li ćemo uraditi ono što je neophodno? Ova decenija će utvrditi odgovor na to pitanje", naglasio je Biden.

Američki predsjednik rekao je i da želi da pomogne zemljama širom svijeta da riješe probleme izazvane klimatskim promjenama. Bidenova administracija je u ponedjeljak objavila strategiju koja predviđa da Sjedinjene Države do 2050. godine koriste isključivo čiste izvore energije, kao što su sunce i vjetar.

Na opasnost od klimatskih promjena upozorio je i generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guterres.

"Kopamo svoje grobove. Planeta se mijenja pred našim očima - od dubokih okeana do planinskih vrhova, od glečera koji se tope do neumoljivih ekstremnih vremenskih neprilika", rekao je Guterres.

Britanski princ Charles rekao je svjetskim liderima da moraju da "spase našu dragocjenu planetu i da su "oči svijeta uprte u njih".

Manifestacija je otpočela dan pošto se 20 najrazvijenih ekonomija svijeta, zemlje G20, u Rimu nisu usaglasile da do 2050. zaustave štetne emisije ugljenika – što je rok određen kao neophodan da bi se ublažilo ili spriječilo globalno zagrijavanje.

Umjesto toga, kako javlja agencija Reuters, lideri G20 su, kako je definisano, prepoznali značaj prekida emisije štetnih emisija ugljenika do sredine vijeka.

Nisu, međutim usaglasili nikakve rokove za prekid korištenja uglja i relativizovali obećanja o smanjenju emisije metana i efekta staklene bašte – koja je mnogo moćnija od ugljen dioksida.

Britanski premijer poručio je uoči samita u Glasgowu da čovječanstvo drastično kasni u reakciji na klimatske promjene.

"Minut je do ponoći i moramo odmah da reagujemo. Ako odmah ne shvatimo ozbiljno klimatske promjene sutra će biti kasno da naša djeca to učine", poručio je Johnson.

Greta Thunberg, švedska ekološka aktivitkinja, zatražila je od miliona svojih pristalica da potpišu otvoreno pismo optužujući svetske lidere za, kako se izrazila, izdaju.

"Ovdje se ne radi o vježbi. Ovo je crvena linija za Zemlju. Milioni ljudi će patiti dok je naša planeta devastirana. To je zastrašujuća budućnost koja će biti ostvarena ili izbjegnuta na osnovu odluka koje vi donosite. Vi imate moć da odlučujete", navela je Thunberg u poruci.

Klimatski samit, čije je održavanje pomereno za godinu dana zbog pandemije Covida, nastoji da se ispuni obećani cilj ograničavanja globalnog zagrijavanja na 1,5 stepeni Celzijusovih – što je nivo za koji naučnici ukazuju da bi spriječio najrazornije posljedice globalnog zagrijavanja.

Da bi se to dogodilo potrebno je smanjiti emisije štetnih gasova i obezbjediti značajne svote novca za finansiranje programa u vezi sa klimom. Primjeniti dogovoreno iz Pariškog klimatskog sporazuma iz 2015. koji je potpisalo oko 200 država.

Nakon dvodnevnih razgovora uslijediće tehnički pregovori. Rok za postizanje sporazuma je 12. novembar.

See all News Updates of the Day

Maloljetnici bez pratnje u opasnosti prilikom ilegalnih prelazaka iz Meksika u SAD

Maloljetnici bez pratnje u opasnosti prilikom ilegalnih prelazaka iz Meksika u SAD
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:57 0:00

Južni Teksas i dalje je jedna od najboljih destinacija za migrante mlađe od 18 godina koji ulaze u Sjedinjene Države bez dokumenata ili odraslih pratilaca. Iako je došlo do smanjenja broja prelazaka, opasnosti s kojima se ova djeca suočavaju i dalje su razlog za zabrinutost.

Građani Ukrajine pozdravljaju dozvolu za korištenje dalekometnih raketa, a neki misle da je došla prekasno

Građani Ukrajine pozdravljaju dozvolu za korištenje dalekometnih raketa, a neki misle da je došla prekasno
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:53 0:00

Mnogi Ukrajinci pozdravljaju odluku SAD da dopusti Ukrajini da izvrši udar duboko u rusku teritoriju. Ali na ulicama glavnog grada Ukrajine, mnogi takođe kažu da smatraju da je odluka pomalo i prekasna.

Sudija odložio na neodređeno vrijeme izricanje kazne Trumpu, po presudi za tajne isplate

Trump za vrijeme suđenja koje je završilo tako što ga je porota proglasila krivim po 34 tačke optužnice.
Trump za vrijeme suđenja koje je završilo tako što ga je porota proglasila krivim po 34 tačke optužnice.

Sudija u New Yorku u petak je potvrdio da novoizabrani predsjednik Donald Trump neće biti osuđen ovog mjeseca u slučaju za tajne isplate novca, naloživši umjesto toga tužiocima i advokatima da razmotre šta dalje s tim slučajem.

Trump je u maju osuđen za 34 krivična djela pošto je porota utvrdila da je manipulisao poslovnim zapisima kako bi prikrio navodni seksualni susret sa porno zvijezdom Stormy Daniels, uoči izbora 2016.

S naletom podnesaka u slučaju poslije Trampove pobede na izborima početkom mjeseca, već je bilo jasno da na zakazani datum 26. novembar Trumpu neće biti izrečena presuda. Nalog sudije Juana Merchana u petak je to formalizovao bez postavljanja novog datuma.

Sudija Merchan je pozvao tužioce i advokate da u naredne dvije i po nedelje ulože dodatne podneske o tome kako dalje sa slučajem s obzirom na Trumpov povratak u Bijelu kuću.

Trumpovi advokati žele da slučaj bude odbačen potpuno i odmah. Rekli su da će u suprotnom to ometati njegovu tranziciju administracije i ispunjavanja dužnosti.

Tužioci su nagovijestili da su spremni da odlože slučaj, možda sve dok je Trump na funkciji, ali da ne žele da se on u potpunosti ukine. Okružni tužilac Menhetna, demokrata Alvin Bragg rekao je da rješenje treba da uravnoteži obaveze predsjedničke funkcije sa "svetošću presude porote".

Breggova kancelarija odbila je da komentariše presudu od petka. Trumpov portparol i novi direktor komunikacija Bijele kuće Steven Cheung pozdravio je odluku kao "odlučujuću pobjedu" za Trumpa.

Rusija je Sjevernoj Koreji dala protivvazdušne rakete u zamjenu za trupe, kaže Seul

Na fotografiji koju je obezbijedila vlada Sjeverne Koreje, sjevernokorejski lider Kim Jong Un drži govor tokom ceremonije otvaranja izložbe odbrane u Pjongjangu, Sjeverna Koreja, 21. novembra 2024.
Na fotografiji koju je obezbijedila vlada Sjeverne Koreje, sjevernokorejski lider Kim Jong Un drži govor tokom ceremonije otvaranja izložbe odbrane u Pjongjangu, Sjeverna Koreja, 21. novembra 2024.

Rusija je Severnoj Koreji dala protivvazdušne rakete u zamenu za raspoređivanje trupa za podršku ratu Moskve u Ukrajini, rekao je u petak najviši savetnik za bezbednost Seula.

Sjedinjene Države i Južna Koreja optužile su nuklearno naoružani Sjever da je poslala više od 10.000 vojnika da pomognu Rusiji u borbi protiv Ukrajine, a stručnjaci kažu da je Kim Jong Un želio steći naprednu tehnologiju i borbeno iskustvo za svoje trupe, zauzvrat.

Upitan šta Seul veruje da je Pjongjang dobio za trupe, najviši savetnik za bezbjednost Šin Von-sik je rekao: "Identifikovano je da su oprema i protivvazdušne rakete koje imaju za cilj jačanje ranjivog sistema Pjongjanga isporučene Sjevernoj Koreji."

U razgovoru za lokalni emiter SBS, Shin je dodao da je Sjeverna Koreja dobila "različite oblike ekonomske podrške" i "nakon neuspjeha (lansiranja) 27. maja, Sjeverna Koreja radi na satelitskoj tehnologiji".

Stručnjaci su ranije rekli da je u zamjenu za trupe Sjeverna Koreja vjerovatno imala za cilj da nabavi vojnu tehnologiju, od nadzornih satelita do podmornica, kao i moguće sigurnosne garancije Moskve.

Sjevernokorejski lider Kim i ruski predsjednik Vladimir Putin potpisali su sporazum o strateškom partnerstvu u junu, tokom posjete šefa Kremlja.

On obavezuje obje države da pruže vojnu pomoć "bez odlaganja" u slučaju napada na drugu i da sarađuju na međunarodnom planu kako bi se suprotstavile zapadnim sankcijama.

Putin je sporazum pozdravio kao "dokument proboja".

Stručnjaci kažu da bi Pjongjang mogao koristiti Ukrajinu kao sredstvo za ponovno usklađivanje vanjske politike.

Slanjem vojnika, Sjeverna Koreja se pozicionira unutar ruske ratne ekonomije kao dobavljač oružja, vojne podrške i radne snage -- potencijalno zaobilazeći svog tradicionalnog saveznika, susjeda i glavnog trgovinskog partnera, Kinu, prema analitičarima.

Rusija takođe može da obezbijedi Severnoj Koreji pristup svojim ogromnim prirodnim resursima, kao što su nafta i gas, kažu oni.

Sjevernokorejski ministar vanjskih poslova Choe Son Hui nedavno je posjetio Moskvu i rekao da će njena zemlja "čvrsto stajati uz naše ruske drugove do dana pobjede".

Ona je ofanzivu Moskve na Ukrajinu nazvala "svetom borbom" i rekla da Pjongjang vjeruje u Putinovo "mudro vodstvo".

Sjeverna Koreja i Rusija su UN-ovim sankcijama -- Kim zbog njegovog programa nuklearnog oružja, a Moskva zbog ukrajinskog rata.

Kada su ga prošlog mjeseca javno pitali o raspoređivanju sjevernokorejskih trupa, Putin je odbio to pitanje kako bi kritikovao podršku Zapada Ukrajini.

Sjeverna Koreja je prošlog mjeseca rekla da bi bilo kakvo slanje trupa u Rusiju "čin u skladu sa propisima međunarodnog prava", ali nije potvrdila da je poslala vojnike.

Raspoređivanje trupa Sjeverne Koreje dovelo je do promjene tona iz Seula, koji se opirao pozivima da pošalje smrtonosno oružje u Kijev, ali je nedavno naznačio da bi mogao promijeniti svoju dugogodišnju politiku.

Nova visoka diplomatkinja EU obećava čvrst stav prema Kini, i savez sa SAD

Estonka Kaja Kallas, kandidatkinja za visoku predstavnicu Evropske unije i potpredsjednicu za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, govori tokom svog saslušanja u Evropskom parlamentu u Briselu 12. novembra 2024. godine.
Estonka Kaja Kallas, kandidatkinja za visoku predstavnicu Evropske unije i potpredsjednicu za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, govori tokom svog saslušanja u Evropskom parlamentu u Briselu 12. novembra 2024. godine.

Kaja Kallas, sljedeća visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku, već šalje signale da će zauzeti oštar stav prema Rusiji i Kini i biti zagovornik snažnog saveza između Evrope i Amerike.

Kallas je prvi put razgovarala u Evropskom parlamentu u svojoj novoj ulozi na saslušanju 12. novembra, gdje je naglasila da će EU biti nepokolebljiva u svojoj opredijeljenosti da podrži Ukrajinu protiv ruske agresije.

Ona 1. decembra počinje svoj petogodišnji mandat visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.

Bivša estonka premijerka upozorila je da Rusija, Iran, Sjeverna Koreja i — prikrivenije — Kina žele promijeniti svjetski poredak zasnovan na pravilima. Ona je pozvala EU da odgovori na ovu prijetnju zajedno sa svojim najbližim saveznicima i partnerima "a da ne izgubi ni milimetar onoga što jesmo".

Elze Pinelyte, stručnjakinja Evropskog ekonomskog i socijalnog komiteta (EESC) s fokusom na odnose Kine i EU, rekla je za VOA Mandarin da politika "i Kallas i dalje čvrsto podržava pobjedu Ukrajine".

Kao odgovor na zabrinutost da bi dolazeća Trumpova administracija mogla smanjiti podršku SAD Ukrajini, Kallas je naglasila da su strateški interesi Sjedinjenih Država u Kini neodvojivi od ishoda rata u Ukrajini.

"Ako su SAD zabrinute za Kinu i druge aktere, oni bi takođe trebali biti zabrinuti kako mi reagujemo na Rusiju protiv Ukrajine", rekla je Kallas tokom saslušanja 12. novembra.

Ivan U. Kłyszcz, istraživač u estonskom međunarodnom centru za odbranu i sigurnost, rekao je za Glas Amerike Mandarin da Kallas "odražava gledište da Evropa mora učiniti više za svoju odbranu i sigurnost, a to nije u suprotnosti sa NATO-om i evropsko - američkim savezom."

Što se tiče toga da li će druga Trumpova administracija promijeniti razmišljanja Brisela, rekao je, "još uvijek ima previše nepoznanica".

Oštra politika prema Kini

Oštar stav Kalls prema Kini prvi put je uočen tokom njenog mandata kao premijerka Estonije, kada je njena vlada zagovarala da se politika Estonije prema Kini promoviše u okviru odnosa EU i Kine.

Estonija je 2022. objavila da se povlači iz takozvanog mehanizma "16+1" koji vodi Peking "Saradnja Kine i zemalja srednje i istočne Evrope".

Nakon izbora za Evropski parlament ove godine, Kallas je predložena za kandidata za novog šefa vanjske politike. Potom je dala ostavku na mjesto premijerke Estonije.

Neki stručnjaci kažu da će Kallas voditi oštriju politiku prema Kini nego njen prethodnik Josep Borrell.

Pinelyte se složio i dodao da će Kallas vjerovatno "tražiti podršku da ograniči sposobnost Kine da se bori u ratu u Rusiji".

Od potpune ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022., EU je osudila podršku Pekinga Moskvi. Kallas je rekla da bez podrške Kine "Rusija ne može održati rat istim intenzitetom".

Kina bi se trebala suočiti s "većom cijenom" za podršku Rusiji u ratu protiv Ukrajine, rekao je Kallas, nagovještavajući sankcije koje će biti jače.

U oktobru je Kallas pisala Evropskom parlamentu da će tokom svog mandata kao visokog predstavnika EU za spoljnu politiku biti posvećena suprotstavljanju ruskom "imperijalističkom snu" i kineskoj "nelojalnoj konkurenciji".

Trgovinski spor između EU i Kine oko proizvoda kao što su električna vozila traje više od godinu dana, a pregovori su još u toku. EU je saopštila da velike kineske subvencije za električna vozila predstavljaju nelojalnu konkurenciju.

Nepredvidiv savez

Nije jasno da li će Trumpova administracija nastaviti da pruža bezbjednosne garancije i podršku Ukrajini i da li će uvesti veće carine Evropskoj uniji.

S obzirom na veći fokus Sjedinjenih Država na Indo-pacifičku regiju i njihovu stratešku konkurenciju s Kinom, mnogi evropski lideri pozivaju EU da smanji svoju sigurnosnu ovisnost o Sjedinjenim Državama.

Pinelyte iz EESC-a je rekao da je "izgleda da je Kallas preuzeo dužnost u vrijeme kada je ideja o savezu sa Sjedinjenim Državama zastarjela."

Abigael Vasselier, direktorica politike i evropskih poslova njemačkog Mercator instituta za kineske studije, rekla je za Glas Amerike da EU mora izbjeći stanje panike u koje je zapala s prvom Trumpovom administracijom.

Umjesto toga, rekla je ona, mora nastojati da koordinira sa drugom Trumpovom administracijom, uključujući "davanje preporuka" o pitanjima Kine.

"EU mora biti spremna jer će administracije Trumpa i Bidena imati potpuno različite pristupe Kini", rekla je ona.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG