Linkovi

Top priča

Lideri na samitu u Glasgowu upozorili na pogubne posljedice klimatskih promjena

Američki predsjednik Joe Biden na klimatskom samitu u Glasgowu. (Foto: AP/Adrian Dennis)

U Škotskoj je počela konferencija UN-a o klimatskim promjenama - događaj od koga svjetska javnost ima velika očekivanja. Razlog tome je neuspjeh velikih industrijskih zemalja da se usaglase o obavezama u vezi sa potezima koji bi doprinijeli ublažavanju negativnih uticaja na životnu sredinu.

Svetski lidjeri su na početku samita u Glasgowu upozorili na propast svijeta u namjeri da ožive zastale međunarodne pregovore o klimi, prenosi agencija AP.

Britanski premijer Boris Johnson je u obraćanju na početku samita globalno zagrijavanje uporedio sa fiktivnim tajnim agentom Jamesom Bondom koji je zavezan za bombu koja prijeti da uništi planetu i koji pokušava da je deaktivira.

Johnson je poručio okupljenim liderima "da se nalazimo u istoj poziciji" ali da "naprava koja otkucava sudnji dan" nije fiktivna. Prijetnja su, kako je naglasio, klimatske promjene izazvane korištenjem uglja, nafte i prirodnog gasa.

Johnson je ocijenio da je isteklo vrijeme kada je riječ o klimatskim promjenama i da mora odmah da se preduzme akcija. Rekao je da je više od 130 lidera okupljenih na samitu u prosjeku starije od 60 godina, te da još nisu rođene generacije kojima će klimatske promjene najviše nauditi.

Predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden pozvao je svjetske lidere da se suprotstave problemu globalnog zagrijavanja, uz poruku da nema više vremena za oklijevanje i sporenje o opasnosti s kojom se planet suočava.

"Glasgow mora da označi početak ambiciozne decenije", istakao je Biden i dodao da u svjetlu sve veće katastrofe zbog rasta temperatura postoji "nevjerovatna šansa" da se spriječe problemi izazvani ekstremnim vremenskim neprilikama, smanjenjem resursa i drugim katastrofalnim posljedicama klimatskih promjena.

Američki predsjednik je ocijenio da će potezi na suzbijanju klimatskih promjena, preduzeti ove decenije, biti odlučujući u sprječavanju patnji budućih generacija.

"Niko od nas ne može da pobjegne od najgoreg koje tek dolazi ako ne iskoristimo ovaj trenutak. Da li ćemo uraditi ono što je neophodno? Ova decenija će utvrditi odgovor na to pitanje", naglasio je Biden.

Američki predsjednik rekao je i da želi da pomogne zemljama širom svijeta da riješe probleme izazvane klimatskim promjenama. Bidenova administracija je u ponedjeljak objavila strategiju koja predviđa da Sjedinjene Države do 2050. godine koriste isključivo čiste izvore energije, kao što su sunce i vjetar.

Na opasnost od klimatskih promjena upozorio je i generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guterres.

"Kopamo svoje grobove. Planeta se mijenja pred našim očima - od dubokih okeana do planinskih vrhova, od glečera koji se tope do neumoljivih ekstremnih vremenskih neprilika", rekao je Guterres.

Britanski princ Charles rekao je svjetskim liderima da moraju da "spase našu dragocjenu planetu i da su "oči svijeta uprte u njih".

Manifestacija je otpočela dan pošto se 20 najrazvijenih ekonomija svijeta, zemlje G20, u Rimu nisu usaglasile da do 2050. zaustave štetne emisije ugljenika – što je rok određen kao neophodan da bi se ublažilo ili spriječilo globalno zagrijavanje.

Umjesto toga, kako javlja agencija Reuters, lideri G20 su, kako je definisano, prepoznali značaj prekida emisije štetnih emisija ugljenika do sredine vijeka.

Nisu, međutim usaglasili nikakve rokove za prekid korištenja uglja i relativizovali obećanja o smanjenju emisije metana i efekta staklene bašte – koja je mnogo moćnija od ugljen dioksida.

Britanski premijer poručio je uoči samita u Glasgowu da čovječanstvo drastično kasni u reakciji na klimatske promjene.

"Minut je do ponoći i moramo odmah da reagujemo. Ako odmah ne shvatimo ozbiljno klimatske promjene sutra će biti kasno da naša djeca to učine", poručio je Johnson.

Greta Thunberg, švedska ekološka aktivitkinja, zatražila je od miliona svojih pristalica da potpišu otvoreno pismo optužujući svetske lidere za, kako se izrazila, izdaju.

"Ovdje se ne radi o vježbi. Ovo je crvena linija za Zemlju. Milioni ljudi će patiti dok je naša planeta devastirana. To je zastrašujuća budućnost koja će biti ostvarena ili izbjegnuta na osnovu odluka koje vi donosite. Vi imate moć da odlučujete", navela je Thunberg u poruci.

Klimatski samit, čije je održavanje pomereno za godinu dana zbog pandemije Covida, nastoji da se ispuni obećani cilj ograničavanja globalnog zagrijavanja na 1,5 stepeni Celzijusovih – što je nivo za koji naučnici ukazuju da bi spriječio najrazornije posljedice globalnog zagrijavanja.

Da bi se to dogodilo potrebno je smanjiti emisije štetnih gasova i obezbjediti značajne svote novca za finansiranje programa u vezi sa klimom. Primjeniti dogovoreno iz Pariškog klimatskog sporazuma iz 2015. koji je potpisalo oko 200 država.

Nakon dvodnevnih razgovora uslijediće tehnički pregovori. Rok za postizanje sporazuma je 12. novembar.

See all News Updates of the Day

SAD osuđuju brutalnost iranske vlasti

SAD osuđuju brutalnost iranske vlasti
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:24 0:00

U Iranu se pojačavaju sukobi između snaga sigurnosti i prosvjednika zbog smrti 22-godišnje djevojke dok je bila u policijskom pritvoru. Nekoliko američkih senatora kažu Glasu Amerike da se dive iranskim prosvjednicima koji hrabro i odlučno stoje za prava žena, suočeni sa brutalnošću.

Glasanje orkestrirano iz Rusije počinje na okupiranim teritorijama u Ukrajini

Rusko vojno vozilo prolazi ulicom pored bilborda na kom piše "Sa Rusijom zauvijek, 27. septembar", pred referendum u Lugansku, teritoriji pod kontrolom proruskih separatista, u ističnoj Ukrajini, 22. septembra 2022.

U okupiranim regionima Ukrajine počelo je glasanje pod ruskim diktatom na referendumima na kojima se glasači pitaju da li žele da njihovi regioni postanu dio Rusije.

Glasanje je počelo u petak u Lugansku, Hersonu i regionima Zaporožja i Donjecka koji su djelimično pod kontrolom Rusije.

Glasanje, koje mnogi vide kao način da Rusija opravda aneksiju tih oblasti, naišlo je na široku osudu Zapada.

Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju saopštila je da su referendumi nezakoniti.

"Bilo koje izbore ili referendume na teritoriji Ukrajine mogu da raspišu i sprovedu samo legitimni organi vlasti u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom i međunarodnim standardima", navodi se u saopštenju Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OSCE). "Zbog toga će planirani referendumi biti nezakoniti."

Glasanje u petak uslijedilo je nakon najave ruskog predsjednika Vladimira Putina da namjerava da pozove još 300.000 vojnika za svoju "specijalnu vojnu operaciju" u Ukrajini.

Putin je u televizijskom obraćanju ove nedjelje rekao da je mobilizacija rezervista, koja je uslijedila nakon ukrajinskih dobitaka u kontraofanzivi na sjeveroistoku Ukrajine, neophodna za zaštitu otadžbine i suvereniteta Rusije.

Putin je rekao da Zapad pokušava da oslabi i uništi Rusiju i da će njegova zemlja "koristiti sva sredstva koja su nam na raspolaganju da zaštiti Rusiju i naš narod".

U Moskvi i drugim ruskim gradovima izbili su ulični protesti protiv mobilizacije, a policija je uhapsila 1.300 demonstranata.

Britansko ministarstvo odbrane navelo je u petak u svom obavještajnom izveštaju: "U posljednja tri dana ukrajinske snage su obezbjedile mostobrane na istočnoj obali reke Oskil u oblasti Harkov."

"Na jugu, u Donjeckoj oblasti, borbe su u toku dok ukrajinske snage napadaju grad Liman, istočno od reke Siverski Donjec, koji je Rusija zauzela u maju. Situacija na bojnom polju ostaje složena, ali Ukrajina sada vrši pritisak na teritoriju koju Rusija smatra suštinskom za svoje ratne ciljeve."

Putinova objava o mobilizaciji poništila obećanje narodu da će biti pošteđeni učešća u ratu

Putinova objava o mobilizaciji poništila obećanje narodu da će biti pošteđeni učešća u ratu
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:25 0:00

Visoki američki zvaničnici nazivaju Putinovu mobilizaciju znakom slabosti, dodajući kako je očigledno da Rusija ima velikih teškoća što se tiče rata u Ukrajini. Analitičari i stručnjaci govore da će proglas o mobilizaciji povećati opoziciju rat unutar Rusije.

Rusija brani rat u Ukrajini, SAD i druge zemlje pozivaju na odgovornost zbog zločina

Sjednica Generalne skupštine UN-a, 22. septembar

Svjetski lideri u Ujedinjenim nacijama zatražili su da se Moskva pozove na odgovornost zbog kršenja ljudskih prava, dok je ruski šef diplomatije Sergej Lavrov branio rat koji vodi Moskva i optužio susjednu Ukrajinu da čini zločine.

Na sjednici Savjeta bezbjednosti UN čija su tema bili zločini počinjeni u Ukrajini od početka ruske invazije 24. februara, Lavrov je optužio Ukrajinu da je stvorila prijetnje ruskoj bezbjednosti i "drsko gazila" prava Rusa i onih koji govore ruski jezik u Ukrajini.

"Uvjeravam vas da nikada to nećemo prihvatiti", rekao je Lavrov koji je došao u salu Savjeta bezbjednost da bi govorio, i zatim izašao sa sjednice. "Sve što sam danas rekao jednostavno potvrđuje da je odluka i sprovođenju specijalne vojne operacije bila neizbježna."

Lavrov je također izjavio da zemlje koje snabdijevaju Ukrajinu oružjem i obučavaju njene vojnike - učestvuju u konfliktu, i dodao da "međunarodno raspirivanje ovog konflikta od strane Zapada kolektivno - ostaje nekažnjeno".

Hiljade ljudi su ubijene u Ukrajini, a neki njeni gradovi su sravnjeni sa zemljom od kada su ruske snage izvršile invaziju na Ukrajinu, u najvećem napadu na jednu evropsku državu od Drugog svjetskog rata.

Tužilac Međunarodnog krivičnog suda (ICC) Karim Khan rekao je Savjetu da postoje "razumne osnove" za uvjerenje da su zločini u nadležnosti tog suda počinjeni u Ukrajini. Sud sa sjedištem u Hagu bavi se ratnim zločinima, zločinima protiv čovječnosti i genocidom. Khan kaže da su prioriteti u istrazi ICC-a namjerno gađanje civilnih objekata i premještanje stanovnika iz Ukrajine, uključujući djecu.

SAD procjenjuju na osnovu različitih izvora, od kojih su neki i podaci Moskve, da su pro-ruske vlasti "ispitivale, privele i nasilno deportovale" do 1,6 miliona Ukrajinaca u Rusiju od početka invazije.

Američki državni sekretar Antony Blinken govori u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija, 22. septembra 2022.
Američki državni sekretar Antony Blinken govori u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija, 22. septembra 2022.

Američki državni sekretar Antony Blinken pozvao je sve članice Savjeta bezbjednosti UN da "pošalju jasnu poruku" Rusiji da mora da prestane da prijeti upotrebom nuklearnog oružja u ratu u Ukrajini.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je ranije ove nedjelje rekao da će njegova - nuklearno naoružana zemlja - "svakako iskoristiti sva raspoloživa sredstva" da odbrani svoju zemlju i narod ako njena teritorija bude ugrožena.

Blinken je, na sjednici Savjeta bezbjednosti, iskoristio priliku da kritikuje rusku invaziju i pozove druge zemlje da se pridruže u snažnoj osudi sukoba.

"Svaka članica Savjeta treba da pošalje jasnu poruku da se odmah mora prekinuti sa ovim nesmotrenim nuklearnim prijetnjama", rekao je.

Dan pošto je predsjednik Joe Biden napao ruskog lidera Vladimira Putina zbog, kako je rekao, grubog kršenja Povelje UN i međunarodnog prava, SAD su u Savjetu bezbjednosti poručile da Rusija treba da se suoči sa novim osudama i izolacijom zbog invazije.

Blinken je naveo nekoliko primera navodnih ratnih zločina i drugih zvjerstava koje su počinili ruski vojnici i pozvao zemlje koje tek treba da govore da se snažno oglase protiv tih događaja, koji narušavaju međunarodni poredak.

Britanija i neke druge članice su takođe pozvale svoje kolege da pozovu Rusiju na odgovornost za zločine.

"Moramo da jasno stavimo na znanje predsjedniku Putinu da njegova napad na građane Ukrajine mora da prestane, i da neće biti nekažnjivosti za one koji čine zločine", rekao je britanski šef diplomatije James Cleverly, dodajući da svijet treba da odbaci "katalog laži" Moskve.

Na početku sastanka, već se videlo da će atmosfera biti napeta za slavnim stolom u obliku potkovice.

Ukrajinski šef diplomatije Dmitro Kuleba rekao je novinarima pred sastanak da planira da drži "bezbjedno socijalno rastojanje" od svog ruskog kolege Sergeja Lavrova.

Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov na konferenciji za novinare u Moskvi, 26. aprila 2022.
Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov na konferenciji za novinare u Moskvi, 26. aprila 2022.

Dok su se pripadnici osoblja spremali da pločicu koja označava mjesto Ukrajine stave pored mjesta Rusije, Kuleba je navodno iznio primjedbu i pločica je pomjerena na drugo mjesto. Lavrov u tom trenutku nije bio u sali.

Uprkos Blinkenovim snažnim riječima, međutim, jedan američki zvaničnik izjavio je za AP da državni sekretar nema iluzije da će Savjet bezbjednosti preduzeti korake protiv Rusije, imajući u vidu njeno pravo veta kao stalne članice.

Guterres upozorio Rusiju zbog najavljenih refereneduma

Generalni sekretar UN Antonio Guterres poručio je na sjednici Savjeta bezbjednosti da priče o nuklearnom konfliktu potpuno neprihvatljive i u suštini upozorio da bi takozvani referendumi u oblastima pod ruskom kontrolom zapravo predstavljali aneksiju.

Referendumi o pridruživanju Rusiji treba da se održe od petka do utorka u četiri regiona u istočnoj i južnoj Ukrajini koje pretežno drže Rusi, a koji čine oko 15 procenata teritorije Ukrajine.

Guterres je na sastanku ministara izrazio zabrinutost zbog tih planova. Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov takođe treba da se obrati Savjetu bezbjednosti, ali nije bio u sali tokom govora generalnog sekretara.

"Svaka aneksija teritorije jedne države od strane druge države koja je rezultat primene sile je kršenje Povelje UN i međunarodnog prava", izjavio je Guterres.

Zelenski pozvao UN da Rusiji oduzmu pravo veta

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski jedini je koji se nije obratio uživo na sjednici Generalne skupštine UN.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je da se Rusija kazni zbog agresije na Ukrajinu, i da joj se u Savjetu bezbjednosti UN oduzme pravo veta. Zelenski se unaprijed snimljenom porukom obratio Generalnoj skupštini UN, koja se trenutno održava u New Yorku.

Savjet bezbjednosti bi trebalo da se sastane u četrvtak, dan nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin naredio djelimičnu mobilizaciju, koja obuhvata oko 300.000 Rusa, najavio da će Moskva anektirati određene dijelove Ukrajine i prijetio upotrebom nuklearnog naoružanja.

"Protiv Ukrajine je počinjen zločin i zahtijevamo da se to kazni", rekao je Zelenski u UN i pozvao da "pravična kazna" bude oduzimanje prava veta Rusiji u Savjetu bezbjednosti.

Savjet bezbjednosti do sada nije uspijevao da donese odluke u vezi sa ratom u Ukrajini zbog ruskog veta, a sastanak u četvrtak biće 20. po redu sa ovom temom.

Ruski šef diplomatije Sergej Lavrov sastaće se sa zapadnim kolegama, uključujući i američkog državnog sekretara Antonija Blinkena, kada Generalni sekretar UN Antonio Guterres bude brifovao članove Savjeta bezbjednosti.

Ukrajina, SAD i druge zapadne zemlje optužile su Rusiju za ratne zločine, iako Moskva negira da su joj meta civili.

Putin je u srijedu pozvao na djelimičnu mobilizaciju, što je uzrokovalo proteste i hapšenja širom Rusije. Također je priprijetio da će upotrijebiti nuklearno oružje rekavši da "ne blefira".

Proruski separatistički lideri u Ukrajini najavili su da će četiri oblasti - Harkovska, Zaporoška, Donjeck i Lugansk - u periodu od 23. do 27. septembra glasati na referendumima da se pripoje Rusiji. To je oko 15 odsto ukrajinske teritorije.

Predsjednik SAD Joe Biden je na Generalnoj skupštini UN ponovio je da Putin prijetnjom nuklearnim oružjem krši dogovor o neproliferaciji.

Kanadski premijer Justin Trudeau osudio je rusku "neodgovornu eskalaciju rata" i ocijenio da Putinovo ponašanje ukazuje da "invazija ne uspijeva".

Ministri spoljnih poslova EU saglasilli su se da pripreme nove sankcije Rusiji i nove pakete oružja Kijevu.

"Jasno je da Putin pokušava da uništi Ukrajinu", kaže šef evropske diplomatije Josep Borrell.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG