Najnovije
Lideri na samitu u Glasgowu upozorili na pogubne posljedice klimatskih promjena
U Škotskoj je počela konferencija UN-a o klimatskim promjenama - događaj od koga svjetska javnost ima velika očekivanja. Razlog tome je neuspjeh velikih industrijskih zemalja da se usaglase o obavezama u vezi sa potezima koji bi doprinijeli ublažavanju negativnih uticaja na životnu sredinu.
Svetski lidjeri su na početku samita u Glasgowu upozorili na propast svijeta u namjeri da ožive zastale međunarodne pregovore o klimi, prenosi agencija AP.
Britanski premijer Boris Johnson je u obraćanju na početku samita globalno zagrijavanje uporedio sa fiktivnim tajnim agentom Jamesom Bondom koji je zavezan za bombu koja prijeti da uništi planetu i koji pokušava da je deaktivira.
Johnson je poručio okupljenim liderima "da se nalazimo u istoj poziciji" ali da "naprava koja otkucava sudnji dan" nije fiktivna. Prijetnja su, kako je naglasio, klimatske promjene izazvane korištenjem uglja, nafte i prirodnog gasa.
Johnson je ocijenio da je isteklo vrijeme kada je riječ o klimatskim promjenama i da mora odmah da se preduzme akcija. Rekao je da je više od 130 lidera okupljenih na samitu u prosjeku starije od 60 godina, te da još nisu rođene generacije kojima će klimatske promjene najviše nauditi.
Predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden pozvao je svjetske lidere da se suprotstave problemu globalnog zagrijavanja, uz poruku da nema više vremena za oklijevanje i sporenje o opasnosti s kojom se planet suočava.
"Glasgow mora da označi početak ambiciozne decenije", istakao je Biden i dodao da u svjetlu sve veće katastrofe zbog rasta temperatura postoji "nevjerovatna šansa" da se spriječe problemi izazvani ekstremnim vremenskim neprilikama, smanjenjem resursa i drugim katastrofalnim posljedicama klimatskih promjena.
Američki predsjednik je ocijenio da će potezi na suzbijanju klimatskih promjena, preduzeti ove decenije, biti odlučujući u sprječavanju patnji budućih generacija.
"Niko od nas ne može da pobjegne od najgoreg koje tek dolazi ako ne iskoristimo ovaj trenutak. Da li ćemo uraditi ono što je neophodno? Ova decenija će utvrditi odgovor na to pitanje", naglasio je Biden.
Američki predsjednik rekao je i da želi da pomogne zemljama širom svijeta da riješe probleme izazvane klimatskim promjenama. Bidenova administracija je u ponedjeljak objavila strategiju koja predviđa da Sjedinjene Države do 2050. godine koriste isključivo čiste izvore energije, kao što su sunce i vjetar.
Na opasnost od klimatskih promjena upozorio je i generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guterres.
"Kopamo svoje grobove. Planeta se mijenja pred našim očima - od dubokih okeana do planinskih vrhova, od glečera koji se tope do neumoljivih ekstremnih vremenskih neprilika", rekao je Guterres.
Britanski princ Charles rekao je svjetskim liderima da moraju da "spase našu dragocjenu planetu i da su "oči svijeta uprte u njih".
Manifestacija je otpočela dan pošto se 20 najrazvijenih ekonomija svijeta, zemlje G20, u Rimu nisu usaglasile da do 2050. zaustave štetne emisije ugljenika – što je rok određen kao neophodan da bi se ublažilo ili spriječilo globalno zagrijavanje.
Umjesto toga, kako javlja agencija Reuters, lideri G20 su, kako je definisano, prepoznali značaj prekida emisije štetnih emisija ugljenika do sredine vijeka.
Nisu, međutim usaglasili nikakve rokove za prekid korištenja uglja i relativizovali obećanja o smanjenju emisije metana i efekta staklene bašte – koja je mnogo moćnija od ugljen dioksida.
Britanski premijer poručio je uoči samita u Glasgowu da čovječanstvo drastično kasni u reakciji na klimatske promjene.
"Minut je do ponoći i moramo odmah da reagujemo. Ako odmah ne shvatimo ozbiljno klimatske promjene sutra će biti kasno da naša djeca to učine", poručio je Johnson.
Greta Thunberg, švedska ekološka aktivitkinja, zatražila je od miliona svojih pristalica da potpišu otvoreno pismo optužujući svetske lidere za, kako se izrazila, izdaju.
"Ovdje se ne radi o vježbi. Ovo je crvena linija za Zemlju. Milioni ljudi će patiti dok je naša planeta devastirana. To je zastrašujuća budućnost koja će biti ostvarena ili izbjegnuta na osnovu odluka koje vi donosite. Vi imate moć da odlučujete", navela je Thunberg u poruci.
Klimatski samit, čije je održavanje pomereno za godinu dana zbog pandemije Covida, nastoji da se ispuni obećani cilj ograničavanja globalnog zagrijavanja na 1,5 stepeni Celzijusovih – što je nivo za koji naučnici ukazuju da bi spriječio najrazornije posljedice globalnog zagrijavanja.
Da bi se to dogodilo potrebno je smanjiti emisije štetnih gasova i obezbjediti značajne svote novca za finansiranje programa u vezi sa klimom. Primjeniti dogovoreno iz Pariškog klimatskog sporazuma iz 2015. koji je potpisalo oko 200 država.
Nakon dvodnevnih razgovora uslijediće tehnički pregovori. Rok za postizanje sporazuma je 12. novembar.
See all News Updates of the Day
Ukrajina i Gaza na dnevnom redu sastanaka najviših američkih i britanskih diplomata
Britanski ministar vanjskih poslova David Lammy ugostio je američkog državnog sekretara Antonyja Blinkena na razgovorima u utorak u Londonu o nizu tema, uključujući ratove u Ukrajini i Gazi.
Američki i britanski zvaničnici također se fokusiraju na bilateralne odnose, kao i na pitanja u Indo-Pacifiku.
"U nestabilnijem i nesigurnijem svijetu, još je važnije da smo visoko usklađene nacije", rekao je Lammy u izjavi uoči sastanka u utorak.
Američki državni sekretar Antony Blinken i njegov britanski kolega David Lammy službeno su optužili Iran za transfere projektila, a Blinken je najavio nove sankcije Teheranu.
Blinken je također optužio Moskvu da dijeli tehnologiju koju Teheran traži, uključujući nuklearnu tehnologiju.
"Rusija je sada primila pošiljke ovih [iranskih] balističkih projektila i vjerovatno će ih koristiti u roku od nekoliko sedmica u Ukrajini protiv Ukrajinaca", rekao je Blinken.
Njemačko ministarstvo vanjskih poslova je potom pozvalo Iran zbog njegove podrške ruskom "agresivnom ratu", napominjući da bi iranske rakete mogle kao rezultat pogoditi evropsko tlo.
Podijelio je zajedničko njemačko, francusko i britansko saopštenje u kojem se osuđuju transferi i navodi da je to "eskalacija i Irana i Rusije i direktna prijetnja evropskoj sigurnosti".
Teheran je 9. septembra odlučno negirao optužbe da je isporučio takvo oružje Rusiji.
Blinken se kasnije u utorak trebao sastati i s britanskim premijerom Keirom Starmerom, čija se stranka vratila na vlast u julu prvi put u 14 godina.
Starmer bi se u petak trebao sastati s američkim predsjednikom Joeom Bidenom u Washingtonu.
Neke informacije za ovu priču dali su AP I AFP
Stanovnici bježe, naftne kompanije zaustavljaju proizvodnju dok se oluja Francine intenzivira
Tropska oluja Francine se intenzivirala i na putu je da postane uragan u utorak, saopštio je američki Nacionalni centar za uragane, što je navelo stanovnike Luizijane da pobjegnu iz unutrašnjosti i proizvođače nafte i plina da zaustave proizvodnju u Meksičkom zaljevu.
Francine bi u srijedu mogla zapljusnuti obalu Luizijane sa vjetrovima opasnim po život, kišama i olujnim udarom do 3 metra. Vlasti su pozvale na obaveznu evakuaciju stanovnika u tri obalne zajednice, škole su zatvorene, a zvaničnici su dijelili vreće s pijeskom.
Očekuje se da će oluja biti blizu obala sjeveroistočnog Meksika i južnog Teksasa do utorka prije nego što stigne u blizini Camerona u Louisiani, u velikom testu oluje za postrojenja za izvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG) koja su nedavno izgrađena u regiji.
Energetske kompanije počele su evakuaciju radnika na moru i zatvaranje proizvodnje na nekoliko proizvodnih platformi uoči oluje. Luka Brownsville u blizini granice s Meksikom i drugi manji terminali u Teksasu ostali su zatvoreni u utorak, dok su ostali, uključujući Houston, Galveston, Corpus Christi, Texas City i Freeport, radili uz ograničenja.
Između Teksasa i Louisiane, luke Beaumont, Port Arthur, Lake Charles, Cameron i Sabine uvele su ograničenja za promet brodova, saopštila je obalska straža, dok su New Orleans, Baton Rouge i Houma počeli pripreme za suočavanje s olujom jer se očekivalo da će se ona pomaknuti od Teksasa do Luizijane.
Obalna straža dozvolila je da terminali ostanu otvoreni u utorak ujutro, ali je ograničila plovidbu na nekima od njih.
Luke u Misisipiju i Alabami, uključujući Pascagoulu, također su počele pripreme, ali su ostale otvorene u utorak.
Cijene nafte su u utorak porasle, a cijene prirodnog plina pale, kako zbog zabrinutosti oko zatvaranja proizvodnje, tako i zbog mogućeg utjecaja na preradu plina u LNG postrojenjima. Region je dom za oko 15% američke proizvodnje nafte i 2% proizvodnje prirodnog gasa.
Operater energetskih cjevovoda Enbridge je povukao zaposlenike sa nekoliko platformi američkog Meksičkog zaljeva. Njegov sistem Manta Ray Gas Gathering proglasio je višu silu na prijemnom mestu Green Canyon 158 Brutus i prestao je da prima prirodni gas, rekla je kompanija kupcima.
Exxon Mobil, Shell i Chevron, uklanja osoblje i zaustavlja neke naftne i plinske operacije. Exxon je smanjio proizvodnju u svom pogonu za proizvodnju nafte Hoover oko 250 milja istočno od Corpus Christi u Teksasu.
Chevron je povukao radnike iz četiri offshore postrojenja i zaustavio proizvodnju nafte i plina na dva. Shell je prekinuo proizvodnju na jednoj platformi, premjestio radnike s tri postrojenja i pauzirao bušenje na dva.
BP je isključio bilo kakve veće uticaje na svoja priobalna postrojenja, dok su Woodside Energy i Occidental Petroleum, premni da preduzmu mjere ako zatreba.
Oluja je glavni test za nova postrojenja za izvoz LNG-a u Louisiani. Sempra's Cameron LNG, Venture Global LNG Calcasieu Pass LNG i Tellurian's Driftwood LNG su na nišanu Francine.
Prirodni gas koji teče u tvornicu za izvoz LNG Cameron pao je u utorak na 1,3 milijarde kubnih stopa dnevno (bcfd) sa oko 2,2 bcfd u ponedjeljak, pokazuju podaci LSEG-a.
Zvaničnici kompanije nisu odmah bili dostupni za komentar.
Freeport LNG, koji upravlja drugom po veličini tvornicom za izvoz super rashlađenog plina u zemlji, rekao je da je započeo pripreme za oluju u svojoj fabrici u Teksasu bez navođenja detalja.
Na šta obratiti pažnju u debati Trump - Harris?
Istraživanja javnog mnijenja ukazuju da Harris ima neznatnu prednost u odnosu na Trumpa u većini država ključnih za ishod predsjedničkih izbora. Međutim, prema istim izvorima, Trump ima dobre izglede za pobjedu na novembarskim izborima.
Demokratska kandidatkinja Kamala Harris i republikanac Donald Trump održaće svoju prvu predsjedničku debatu.
Radi se o odmjeravanju snaga visokog uloga, što bi jednom od kandidata moglo da donese prednost, neposredno uoči novembarskih izbora.
Joe Biden, koji je do jula važio za vjerovatnog demokratskog kandidata, povukao se poslije lošeg učinka u junskoj debati sa Donaldom Trumpom.
Međutim, 2016. opšti utisak bio je da je tadašnja demokratska kandidatkinja Hillary Clinton bila bolja u debatama sa republikanskim kandidatom Trumpom, ali je potom on pobijedio na izborima.
Debata, koja se održava u Filadelfiji, za Kamalu Harris može da bude prilika da istakne prioritete i odvažnost u odnosu na takmaca koji se ne libi da je javno omalovažava i izlaže rasističkim i seksističkim komentarima.
Sa druge strane, debata će za Trumpa biti prilika da oslabi njen zamajac u predizbornoj trci, koja se znatno zaoštrila otkako je promovisana u kandidata Demokratske stranke.
Istraživanja javnog mnijenja ukazuju da Harris ima neznatnu prednost u odnosu na Trumpa u većini država ključnih za ishod predsjedničkih izbora.
Međutim, prema istim izvorima, Trump ima dobre izglede za pobjedu na novembarskim izborima.
Promjena kandidata
Uoči izbora, na kojima će bivši predsjednik odmjeriti snage sa aktuelnom potpredsjednicom, učesnici se predstavljaju kao kandidati koji će donijeti promjenu i izmijeniti, kako se navodi, status quo.
Harris nastoji sebi da pripiše dostignuća Bidenove administracije, izbjegavajući istovremeno da se optereti njenim pogrešnim potezima.
Istovremeno, potencira da bi njen mandat označio novi početak za državu.
Sa druge strane, Trump koji je proveo četiri godine u Bijeloj kući (2017-2021) sebe predstavlja kandidatom koji prkosi vašingtonskim institucijama.
Potencira i svoje, kako ga ocjenjuju, iskustvo u međunarodnim odnosima – tvrdeći da bi mogao da okonča sukobe u Ukrajini i Gazi i zaštiti državu od Sjeverne Koreje ili Irana, koji raspolažu nuklearnim naoružanjem.
Narušavanje ličnog integriteta
Otkako je Kamala Harris nominovana za demokratsku kandidatkinju, Trump je počeo da dovodi u pitanje autentičnost njenog naslijeđa i inicirao napade na njenu ličnost, nasuprot smjernicama svojih saradnika da se više fokusira na njenu politiku.
Ukoliko sa tim nastavi tokom debate, mogao bi da odbije neopredijeljene birače, posebno one koji su skeptični u vezi sa njegovim temperamentom.
Tokom debata sa Hillari Clinton 2016. Trump je često bio glasan, prekidao moderatore i upirao prstom u tadašnju demokratsku kandidatkinju. Istu taktiku pokušao je da sprovode i u debate sa Bidenom 2020.
To je Bidena navelo da reaguje replikom: “Hoćeš li ušutiti, čovječe?“ pošto ga je Trump nekoliko puta prekidao.
Harris je do sada uglavnom bila imuna na napade kojima je Trump ciljao njenu ličnost.
Mogućnosti
Za Kamalu Harris debata predstavlja mogućnost da izgradi sopstveni politički identitet za milione američkih glasača.
To što se smatra nedovoljno poznata američkim biračima, procjenjuje se da bi joj moglo donijeti prednost, kod ljudi koji su ukazivali da ih umara revanš Bidena i Trampa.
Trump bi, sa druge strane, mogao tvrditi da Harris nije spremna da vodi državu i da je on bolji izbor.
Takođe, očekuje se da bi je mogao napasti zbog problema na granici, jer aktuelna američka administracija nije uspjela da spriječi rekordni priliv migranata sa područja centralne Amerike.
Ranjivost
Demokrate već mjesecima tvrde da Trump ima autoritarne tendencije i da predstavlja opasnost po demokratiju.
Harris bi tokom debate mogla da ponovi taj narativ, kao i da izvrši pritisak zbog njegovog protivljenja abortusu, jednog od važnijih političkih pitanja u Americi.
Vjerovatno će istaći njegovu ulogu u postavljanju konzervativnih sudija u Vrhovnom sudu – što je omogućilo da abortus bude ukinut kao ustavno pravo.
Mogla bi da upozori da će reproduktivna prava žena biti dodatno ograničena tokom drugog Trumpovog mandata.
Neke od tema o kojima se očekuje da će govoriti su i Trumpovi učinci u oblasti infrastrukture, ekonomije, kao i pandemiji kovida 19 - za koje se smatra da su bili nedovoljni.
Navodi se i mogućnost da bi Harris, između ostalog, Trumpa mogla da pokuša da poveže sa "Projektom 2025", radikalnim planom konzervativne fondacije "Heritage".
"Projekat 2025" kritičari označavaju svojevrsnim uputstvom za zloupotrebu izvršne vlast. Trump je, sa druge strane, pokušao da se distancira od konzervativne fondacije i njene inicijative.
Procjenjuje se da bi Trump tokom debate mogao da podsjeti javnost na liberalnu politiku koju je Harris promovisala za vrijeme predsjedničke kampanje 2020, koje se - kako djeluje - sada odrekla. Tu spada ukidanje privatnog zdravstvenog osiguranja i podrška takozvanom “Green New Deal”-u, programu proizvodnje korištenja čiste energije.
Debata Kamale Harris i Donalda Trumpa održava se u utorak 10. septembra u udarnom televizijskom terminu, devet sati uveče po lokalnom vremenu, na televiziji ABC.
Philadelphia se priprema za debatu Harris-Trump, očekuju se protesti
Policija se priprema za proteste, a propalestinske grupe su ljute na Harrisinu podršku Izraelu. Barikade su podignute oko Nacionalnog ustavnog centra, mjesta debate, zabranjujući pristup historijskom području koje uključuje Zvono slobode i Dvoranu nezavisnosti, gdje je potpisan Ustav SAD.
To je rodno mjesto nezavisnosti SAD-a, "Grad bratske ljubavi" i rodni grad voljenog izmišljenog boksera "Rockyja" Balboe.
Sada će Filadelfija u Pensilvaniji ponovo biti u centru pažnje kada se Kamala Haris i Donald Tramp sastanu u dugo očekivanoj televizijskoj debati koja bi mogla da utiče na novembarske izbore.
Njih dvoje, koji se nikada nisu lično sreli, će se pomeriti u 21:00 ET (01:00 GMT) na 90-minutnu debatu koju vodi ABC News.
Policija se priprema za proteste, a propalestinske grupe su ljute na Harrisinu kontinuiranu podršku Izraelu koji planira demonstracije. Barikade su podignute oko Nacionalnog ustavnog centra, mjesta debate, zabranjujući pristup istorijskom području koje uključuje Zvono slobode i Dvoranu nezavisnosti, gdje je potpisan Ustav SAD.
U međuvremenu, nekoliko gradskih barova i univerziteta planiraju zabave za gledanje. Najviši demokrati će se okupiti u hotelu na zabavi na kojoj će Harris prisustvovati nakon završetka debate. Trumpovi planovi nakon debate još nisu javni.
U ponedjeljak poslijepodne iznad domaće utakmice bejzbol tima Philliesa prelijetao je avionski transparent na kojem je pisalo "Don't Strikeout W/Trump Go to Bat 4Harris".
Neki stanovnici Filadelfije rekli su da se nadaju da će saznati više o Harris.
"Nisam bio baš impresioniran njome 2020. kada je imala predsjedničke debate i za predizbore", rekao je Dan Bessler, stanovnik Filadelfije i trgovac. "Ali ona je tužilac... Mislim da će se moći održati bolje nego što je Biden mogao u svojim godinama."
Nestabilan nastup predsjednika Joea Bidena u debati protiv Trumpa u junu u suštini je okončao njegovu političku karijeru, potaknuvši moćne demokrate da ga uvjere da treba da se povuče i dozvoli Harris, njegovoj potpredsjednici, da se kandiduje umjesto njega.
Od tada, Harris je oborila rekorde u prikupljanju sredstava i izazvala novi entuzijazam u stranci, ali istraživanja javnog mnjenja pokazuju da je trka s Trumpom tijesna.
Sa 19 elektorskih glasova, Pennsylvania je najveća nagrada među ključnim državama za koje se očekuje da će odlučiti o izborima.
Većina stručnjaka predviđa da će onaj ko osvoji Pensilvaniju osvojiti Bijelu kuću.
Demokrate su historijski osvajale Pensilvaniju postižući ogromne brojeve u Filadelfiji, kako bi nadoknadile gubitke u većem dijelu ostatka države.
Godine 2020. grad je zabilježio najveću izlaznost od 1984. — 68% — ali je blijedio pored brojke od 76,5% u cijeloj državi.
Najveći napad dronovima Ukrajine na Moskvu od početka ruske invazije
Ruski zvaničnici saopštili su u utorak da su oborili najmanje 15 dronova oko Moskve tokom noći u talasu napada koji su zapalili stambene zgrade, ubili jednu ženu i naterali da se obustavi više od 30 letova u glavnom gradu.
Više od 60 dronova oboreno je i iznad ruskog jugozapadnog regiona Brjanska, koji se graniči sa Ukrajinom i Lipeckom regijom na jugu Rusije, rekli su guverneri regiona. Tamo nije prijavljena šteta niti stradali.
Ukrajinska domaća industrija dronova ubrzano raste, a Kijev pojačava napade dronovima na rusku energetsku, vojnu i transportnu infrastrukturu.
Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin rekao je u aplikaciji za razmenu poruka Telegram da je najmanje 15 dronova oboreno oko Moskve, a ekipe hitne pomoći poslate na nekoliko lokacija širom regiona i blizu aerodroma Žukovo i u distrikt Domodedovo - dom jednog od najvećih aerodroma u Moskvi.
Ruska agencija RIA javila je da su i aerodromi Domodedovo i Žukovo zatvoreni za vazdušni saobraćaj nakon obustave više od 30 domaćih i međunarodnih letova tamo i na drugim aerodromima koji opslužuju rusku prijestonicu.
U napadima dronom tokom noći oštećene su najmanje dvije višespratnice u okrugu Ramenskoye u Moskovskoj oblasti, zapaljeno je nekoliko stanova, rekao je guverner Moskve Andrej Vorobjov na Telegramu.
Jedna 46-godišnja žena je umrla, a tri osobe su povrijeđene u Ramenskome, rekao je Vorobyov. On je dodao da su 43 osobe evakuisane u centre za privremeni smještaj.
Okrug Ramenskoye, oko 50 km jugoistočno od Kremlja, ima populaciju od oko četvrt miliona ljudi, prema zvaničnim podacima.
Ruski kanali SHOT i Baza Telegram, koji su bliski ruskim bezbjednosnim službama, objavili su video-snimke na kojima plamen izlazi iz višespratnice, u kojima se navodi da je u napadu dronom u okrugu Ramenskoe uništeno pet stanova.
Vlasti regije Tula, koja se nalazi u susjedstvu Moskovske regije na sjeveru, rekle su ruskoj državnoj novinskoj agenciji da je olupina drona pala na postrojenje za gorivo i energiju, ali da "tehnološki proces" tog objekta nije pogođen.
Napadi od utorka uslijedili su nakon poplave bespilotnih letjelica koje je Ukrajina lansirala početkom septembra usmjerenih uglavnom na ruske energetske i energetske objekte.
Napadi dolaze u ključnoj fazi rata, pri čemu Rusija vrši ofanzivu na istoku Ukrajine dok se još uvijek bori da protjera snage Kijeva koji su probili njegovu zapadnu granicu u iznenadnom upadu u avgustu.
Ruski zvaničnici često ne otkrivaju puni obim štete koju su nanijeli ukrajinski napadi.
Reuters nije mogao nezavisno provjeriti izvještaje. Iz Ukrajine nije bilo komentara. Obje strane poriču da su u svojim napadima ciljale civile.
Ukrajina je vršila pritisak na Sjedinjene Države za dozvolu da koriste moćnije oružje koje je isporučio Zapad kako bi nanijela veću štetu unutar Rusije i umanjila sposobnosti Moskve da nastavi svoje napade na Ukrajinu, na koju je izvršila invaziju u februaru 2022.
