Najvažnije
Šta Amerika nudi u borbi protiv klimatskih promjena?
Predsjednik SAD Joe Biden je na samitu UN o klimi u Glasgowu objavio šta će sve Amerika raditi u cilju da ograniči globaono zagrijavanje.
"SAD će ispuniti ambiciozni cilj da do 2030. za najviše 52 posto smanje emisiju štetnih gasova, u odnosu na 2005. godinu. Pokazaćemo svijetu da se Amerika nije samo vratila, već da postaje primjer koji će drugi slijediti. Znam da nije bilo tako, ali moja administracija radi prekovremeno kako bi ispunila obećanja koja smo dali u vezi sa klimom, da ne ostanu samo na riječima", kazao je Biden na samitu COP26.
A ti novi ciljevi proizilaze iz ranijih dogovora: plana za adaptaciju i pozidanje svijesti o klimatskim promjenama u koji je planirano da se uloži 3 milijarde dolara, najavljenih izmjena zakona koje bi trebalo da podrže američku infrastrukturu i istovremeno smanje emisiju štetnih gasova do 2030.
Prijedlozi zakona su u već mjesecima u Kongresu i čekaju na usvajanje, jer demokrate ne mogu međusobno da se dogovore.
SAD pod vodstvom bivšeg predsjednika Donalda Trumpa nisu ispunile obećanja u domenu borbe protiv klimatskih promjena jer je Trump povukao SAD iz Pariskog sporazuma. Biden se pridružio sporazumu prvog dana na dužnosti.
Ipak, Bidenovi kritičari primjećuju da su se SAD manje od drugih razvijenih zemalja obavezale na borbu protiv klimatskih promjena.
Predsjednik SAD je rekao da je razočaran time što Kina i Rusija tek treba da izađu sa svojim planovima smanjenja emisije štetnih gasova.
Ruski predsjednik Vladimir Putin ne prisustvuje samitu COP26 u Glasgowu. Njegova vlada je u ponedjeljak usvojila strategiju borbe protiv klimatskih promjena kojom se predviđa da se do 2060. prestane sa upotrebom uglja.
Kina, najveći svjetski emiter ugljen dioksida, objavila je ranije da nema nove ciljeve u smanjenju emisije štetnih gasova. Vrhunac emisije ugljen dioksida je planiran oko 2030. godine, a potom da se potpuno ukine do 2060.
Kineski predsjednik Xi Jinping, čija je pisana izjava pročitana na samitu COP26, pozvao je razvijene zemlje da i same urade više i podrže zemlje u razvoju u borbi protiv klimatskih promjena.
Ovogodišnji samit UN o klimatskim promjenama naslanja se na samit u Parizu na kojem se 196 zemalja obavezalo da će raditi na ograničavanju zagrijavanja planeta za maksimalnih 1,5 stepeni Celzijusa.
Generalni sekretar UN Antonio Guterres rekao je da svijet ne može da čeka.
"Šest godina od Pariskog sporazuma su bile najtoplije ikada. Naša zavisnost od fosilnih goriva dovodi nas do ivice. Imamo težak izbor: Ili ćemo to zaustaviti, ili će to zaustaviti nas", rekao je on.
Ipak, tenzije SAD i Kine mogu da dovedu do usporavanja u realizaciji ciljeva. To negira Bidenov savjetnik za naciolnalnu bezbjednost Jake Sullivan.
"Na svakoj strani je da ispuni svoja obećanja. I ništa u odnosima SAD i Kine ne sprječava Peking da uradi ono što je obećao", kaže on.
Ali, direktor Instituta Quincy u Washingtonu Sarang Shidore kaže da su očekivanja od samita COP26 niska iz dva razloga.
"Jedan su tenzije SAD i Kine koje su pooštrene tokom Bidenovog mandata, a to odvlači pažnju od saradnje u borbi protiv klimatskih promjena. Također, bogate zemlje koje obećavaju mnogo, ne mogu obećanja da ispune same", rekla je Shidore.
See all News Updates of the Day
SAD ubrzavaju isporuku tenkova Ukrajini
SAD će ubrzati isporuku tenkova Abrams Ukrajini, pošto je u Pentagonu odlučeno da se pošalju modernizovani stariji model, koji poslije remonta može da bude spreman ranije, kako bi tenkovi stigli u ratnu zonu do jeseni, saopšteno je iz Sekretarijata za odbranu u utorak.
Prvobitni plan bio je da se Ukrajini pošalje 31 noviji model tenka - M1A2 Abrams - čija bi proizvodnja i isporuka trajali godinu do dvije.
Međutim, zvaničnici kažu da je donijeta odluka da se, poslije remonta, pošalje starija verzija M1A1, iz skladišta američke vojske. Zvaničnici navode i da će ukrajinski vojnici lakše naučiti kako da koriste i održavaju Abrams M1A1, dok nastavljaju da pružaju otpor ruskoj invaziji.
„Ideja je da ovo važno sredstvo za borbu bude u rukama Ukrajinaca što je prije moguće”, izjavio je brigadni general Patrick Ryder, portparol Pentagona.
Bidenova administracija u januaru je objavila da će poslati tenkove u Ukrajinu - nakon što je mjesecima insistirala na tome da su suviše komplikovani i suviše teški za upravljanje i održavanje.
Odluka je bila dio šireg političkog manevra koji je otvorio vrata Njemačkoj da saopšti da će poslati svoje tenkove Leopard 2 u Ukrajinu, i omogućio Poljskoj i drugim saveznicama Ukrajine da učine isto.
Na konferenciji za novinare u Pentagonu, Ryder je izjavio da će tenkovi proći remont i biti spremni za bitku u Ukrajini, ali je odbio da kaže gde će se taj posao obavljati.
Također nije poznato kada će SAD početi da obučavaju ukrajinske vojnike kako da koriste, održavaju i popravljaju tenkove. Ideja je da se obuka vojnika održi u isto vrijeme kad i remont tenkova, tako da i jedni i drugi budu spremni za bitku u isto vrijeme, kasnije ove godine, izjavili su američki zvaničnici koji su željeli da ostanu anonimni.
Pentagon će također morati da se postara da ukrajinske snage imaju adekvatan lanac snabdijevanja kako bi mogli da dobiju sve potrebne dijelove da bi mogli da nastave da koriste tenkove.
Na pitanje o vremenu isporuke tenkova, Ryder je rekao da su Abrams tenkovi deo srednjoročne i dugoročne vojne podrške koju SAD pružaju Ukrajini.
Ruske i ukrajinske snage do sada su bile pretežno izjednačene, razmjenjujući kontrolu nad manjim dijelovima teritorije tokom zime.
Najžešće bitke vode se u istočnom regionu Donjeck, gdje Rusija nastoji da osvoji grad Bahmut, gdje je suočena sa žestokom ukrajinskom odbranom. Međutim, očekuje se da će obje strane pokrenuti intenzivniju ofanzivu na proljeće.
Putin: Kineski plan moguća osnova za mir u Ukrajini
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je poslije susreta sa kineskim liderom Xi Jinpingom da bi kineski prijedlog mogao da se iskoristi kao osnova za mirovno rješenje u Ukrajini, ali da Zapad i Kijev još nisu spremni za to.
U zajedničkom saopštenju na kraju Xijeve državne posjete Moskvi, dvojica lidera su upozorila da ne treba preduzimati bilo koje korake koji bi sukob u Ukrajini odveli u "nekontrolisanu fazu", i dodali da nema pobjednika u nuklearnom ratu.
Putin je upozorio zapadne sile da se bore "do posljednjeg Ukrajinca", dok je Xi naglasio "neutralnu politiku" Kine prema Ukrajini i pozvao na dijalog.
"Vjerujemo da su mnoge odredbe mirovnog plana koji je iznijela Kina u skladu sa ruskim pristupom i mogu da se uzmu kao osnova za mirno rješenje, kada za to bude postojala spremnost na Zapadu i u Kijevu. Međutim, za sada ne vidimo takvu spremnost na njihovoj strani", rekao je Putin.
Tokom prvog dana razgovora u Moskvi, ruski i kineski lideri su imali "temeljnu razmjenu mišljenja", a tema je bila i mirovni plan Pekinga za Ukrajinu, saopšteno je iz Kremlja.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov odbio je da iznese više detalja i najavio da će više biti rečeno u saopštenju nakon sastanka dvojice lidera tokom dana.
"Došlo je do veoma temeljne razmjene mišljenja, ozbiljnog razgovora u neformalnom delu", rekao je Peskov i dodao da su dva lidera razgovarala o prijedlogu Kine - dokumentu od 12 tačaka koji poziva na deeskalaciju i eventualni prekid vatre u Ukrajini.
Putin je u ponedjeljak rekao da je pažljivo proučio kineske ideje, da ih posmatra s poštovanjem i da će o njima razgovarati sa Xijem.
Kineski dokument postavlja neke opšte principe, ali ne sadrži detaljan plan kako da se okonča rat, koji traje više od godinu dana.
SAD su taj plan odbacile jer je Kina odbila da osudi rusku agresiju i smatraju da bi svaki prekid vatre koji bi sada proizašao iz toga, samo utvrdio rusku teritorijalnu dobit i dao Putinovoj vojsci više vremena da se pregrupiše.
Xi je u utorak rekao da je pozvao Putina da poseti Kinu kasnije ove godine.
Putin pozdravio Xijev mirovni plan za Ukrajinu, širi razgovori u utorak
Ruski predsjednik Vladimir Putin primio je svog kineskog kolegu Xi Jinpinga u Kremlju, navodeći da pozdravlja mirovni plan Pekinga za rješenje ruskog rata protiv Ukrajine.
Putin je također poslao signal zapadnim liderima o tome da je prijateljstvo Rusije i Kine - neograničeno.
Putin je izjavio da "sa poštovanjem" gleda na mirovni plan Pekinga.
Međutim, plan nema velike šanse da bude usvojen u svom predloženom obliku jer ne zadovoljava ključni zahtjev ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da se Rusija povuče iz Ukrajine, uz poštovanje njenih međunarodno priznatih granica.
Zahtjev se odnosi i na povlačenje Rusije sa Krimskog poluostrva, koje je Moskva ilegalno anektirala 2014. godine, i istočnih ukrajinskih regiona na koje su ruske snage izvršile invaziju u februaru prošle godine.
Trodnevna posjeta kineskog lidera Moskvi pruža i Xiju i Putinu priliku da javno pokažu svoje parnerstvo i suprotstavljanje onome što obje zemlje vide kao američku dominaciju u svjetskoj politici.
Sve jače savezništvo Kine i Rusije omogućava i ekonomske dogovore, kao što je isporuka ruske nafte i prirodnog gasa Kini u vrijeme kada su SAD i zapadni saveznici uveli široke sankcije da bi ograničili poslovne transakcije Rusije u inostranstvu, kao kaznu zbog njene invazije na Ukrajinu.
U uvodnim komentarima prije razgovora iza zatvorenih vrata, Putin je izjavio da Rusija "pomalo zavidi" Kini na ubrzanom razvoju proteklih decenija, što joj je omogućilo da postane druga najveća ekonomija svijeta poslije Sjedinjenih Država.
Xi je, pak, hvalio Putina i predviduo da će ga Rusi ponovo izabrati za svog lidera sljedeće godine. "Pod vašim snažnim liderstvom, Rusija je načinila velike korake u svom prosperitetnom razvoju", rekao je kineski predsjednik.
Tokom večere u ponedjeljak, Putin će vjerovatno pružiti Xiju "detaljno objašnjenje" poteza Moskve u Ukrajini, najavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Širi razgovori o nizu tema predviđeni su za utorak i u njima će učestvovati zvaničnici obje zemlje, dodao je Peskov.
Iako je Putin javno pozvao Xija u posjetu prije više mjeseci, simboliku posjete je iskomplikovala potjernica Međunarodnog krivičnog suda u Hagu za Putinom prošle nedjelje zbog deportacije djece iz Ukrajine u Rusiju.
Moskva demantuje da ilegalno deportuje djecu, navodeći da je riječ o siročadi koja treba da bude zaštićena. Rusija je otvorila krivičnu istragu protiv tužioca i sudija Međunarodnog suda, a Peking ocijenio da nalog za hapšenje Putina odražava dvostruke standarde.
Xijeva trodnevna posjeta Moskvi
Kineski predsjednik Xi Jinping doputovao je u ponedjeljak u trodnevnu državnu posjetu Moskvi kako bi se sastao s ruskim liderom Vladimirom Putinom, a na dnevnom redu su ruski rat u Ukrajini i mirovni prijedlog Kine.
Kina je prošlog mjeseca iznijela plan od 12 tačaka koji je osmišljen za okončanje rata Rusije i Ukrajine, koji je počeo 24. februara 2022. godine.
Xi je u ponedjeljak u Rossiiskaya Gazeta, dnevniku koji izdaje ruska vlada, napisao da kineski prijedlog predstavlja „koliko je moguće jedinstvo stavova svjetske zajednice”, prema engleskom prijevodu članka koji je objavila kineska misija za Ujedinjenih nacija.
„Dokument služi kao konstruktivan faktor u neutralizaciji posljedica krize i promoviranju političkog rješenja. Složeni problemi nemaju jednostavna rješenja”, rekao je Xi.
U listu People's Daily, novinama Centralnog komiteta Komunističke partije Kine, Putin je u ponedjeljak rekao: „Zahvalni smo na uravnoteženoj liniji (Kine) u vezi sa događajima koji se dešavaju u Ukrajini, na razumijevanju njihove pozadine i pravih uzroka”, navodi Associated Press.
„Pozdravljamo spremnost Kine da igra konstruktivnu ulogu u rješavanju krize”, rekao je Putin, prenio je AP.
Glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće John Kirby izjavio je u petak za Glas Amerike: „Znamo da Kina i Rusija poboljšavaju i jačaju svoje odnose na mnogo različitih načina, obostrano. … Ono što nas brine je to što predsjednik Xi nije razgovarao sa [ukrajinskim] predsjednikom [Volodimirom] Zelenskim i vjerujemo da je važno da on to i učini — da ne dobije samo rusku perspektivu o ovom ratu, da dobije i perspektivu predsjednika Zelenskog.”
Kirby je također govorio o mirovnom planu koji je predložio Peking: „Bili bismo zabrinuti da na izlasku sa ovog sastanka postoji neka vrsta poziva na prekid vatre, jer upravo sada, iako prekid vatre zvuči dobro, zapravo ratifikuje dostignuća Rusije na terenu. To zapravo služi ruskoj svrsi da prekid vatre u suštini nazove zaustavljanje upravo sada bez ikakvog priznanja da je Rusija ilegalno unutar Ukrajine.”
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da će dvojica lidera razgovarati u ponedjeljak, a da će većina razgovora biti održana u utorak, javio je Nacionalni javni radio. On je rekao da se očekuje da će se Xi i Putin pojaviti pred novinarima u utorak.
Xijev plan da posjeti Moskvu najnoviji je znak rastuće diplomatske ambicije kineskog lidera, nakon prošlosedmične objave sporazuma uz posredovanje Pekinga koji je Iranu i Saudijskoj Arabiji omogućio da nakon sedam godina neprijateljstva ponovo uspostave diplomatske odnose.
Kina signalizira da želi biti uključena u budući mirovni proces, rekao je Moritz Rudolf, saradnik Paul Tsai China Centra na Pravnom fakultetu Yalea.
„Dio toga treba da se percipira kao 'međunarodna odgovorna velika sila'”, rekao je on za Glas Amerike.
Predlažući prekid vatre, čini se da Kinezi pokušavaju „spasiti nešto za Putina”, rekao je David Kramer, izvršni direktor Instituta George W. Bush.
„Ruske snage ne rade dobro”, rekao je on za Glas Amerike. „I ne treba nam kineska intervencija u ovom trenutku.”
Nisu svi promatrači brzi u odbacivanju diplomatskih poteza Pekinga.
S obzirom na to da je Putin spalio svoje mostove sa Zapadom i postao više ovisan o Kini, Xi bi mogao imati pristojne šanse za posredovanje u miru, rekao je George Beebe, direktor Velike strategije na Quincy Institute for Responsible Statecraft, think tanku koji zagovara suzdržanost u vanjskoj politici SAD-a.
„On ima ograničen manevarski prostor u potpunom odbacivanju kineske umiješanosti”, rekao je Beebe za Glas Amerike.
Xi i Putin su se posljednji put sreli u Kini prošle godine kada je Putin prisustvovao ceremoniji otvaranja Zimskih olimpijskih igara i ponovo u septembru na regionalnoj konferenciji u Uzbekistanu.
Portparol kineskog Ministarstva vanjskih poslova Wang Wenbin rekao je u petak da će Xijeva posjeta Rusiji „promovisati stratešku koordinaciju i praktičnu saradnju između dvije zemlje i dati novi impuls razvoju bilateralnih odnosa”.
Ukrajinski predsjednik Zelenski će razgovarati sa Xijem telefonom nakon sastanka kineskog predsjednika s Putinom u Moskvi.
Xijeva posjeta Moskvi će biti njegova prva od kada je Rusija napala Ukrajinu prije skoro godinu dana. Kina je javno ostala neutralna u ukrajinskom sukobu, kritizirajući zapadne sankcije Rusiji, prenio je Reuters.
Šefica biroa Bijele kuće Patsy Widakuswara i Paris Huang iz službe za mandarin Glasa Amerike dali su svoj doprinos ovom izvještaju. Neki materijal za ovaj izvještaj došao je od Associated Pressa i Reutersa.
Potjernica za Putinom baca novo svjetlo na posjetu Xija Rusiji
Planovi kineskog predsjednika Xi Jinpinga da se sljedeće sedmice sastane s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi su istakli aspiracije Kine za većom ulogom na svjetskoj sceni.
Ali su također otkrili izazove globalne diplomatije: nekoliko sati nakon najave putovanja u petak, za Putinom je izdata međunarodna potjernica zbog optužbi za ratne zločine, što je barem malo ispuhalo jedra Kine.
Nalet događaja - koji je uslijedio nakon kineskog posredovanja u sporazumu između Saudijske Arabije i Irana o obnavljanju diplomatskih odnosa i objavljivanju onoga što naziva "mirovnim planom" za Ukrajinu - uslijedio je dok Bidenova administracija oprezno gleda na poteze Pekinga da se snažnije potvrdi u međunarodnim poslovima.
Američki predsjednik Joe Biden izjavio je u petak da vjeruje da je odluka Međunarodnog krivičnog suda u Hagu da optuži Putina bila "opravdana". Obraćajući se novinarima dok je odlazio iz Bijele kuće u svoj dom u Delaveru, rekao je da je Putin "očigledno počinio ratne zločine".
Iako SAD ne priznaju sud, Biden je rekao da je "veoma jaka tačka" prozivanje ruskog lidera zbog njegovih postupaka u naredbi invazije na Ukrajinu.
Drugi američki zvaničnici privatno su izrazili zadovoljstvo što se jedno međunarodno tijelo složilo s ocjenom Washingtona da je Rusija počinila ratne zločine i zločine protiv čovječnosti u Ukrajini.
Upitan o sastanku Xi-Putina, Biden je rekao: "Pa, videćemo kada će se taj sastanak održati."
Bidenova administracija vjeruje da se želja Kine da bude viđena kao posrednik za mir između Rusije i Ukrajine može biti kritičnije gledana sada kada je Putin zvanično osumnjičen za ratne zločine, prema dvojici američkih zvaničnika. Zvaničnici, koji su govorili pod uvjetom anonimnosti jer nisu bili ovlašteni da govore o ovom pitanju javno, rekli su da se administracija nada da će nalozi pomoći da se do sada neutralne zemlje mobiliziraju da se uključe u sukob.
KOJI JE ZNAČAJ XI SASTANKA SA PUTINOM?
Posjeta Rusiji bit će prva posjeta Xija u inostranstvo otkako je izabran u treći mandat bez presedana za predsjednika Kine. To dolazi kada su Peking i Moskva intenzivirali veze u koracima koji su započeli neposredno prije ruske invazije na Ukrajinu sastankom dvojice lidera u Pekingu tokom prošlogodišnjih Zimskih olimpijskih igara na kojem su proglasili partnerstvo bez ograničenja.
Od tada je Kina u više navrata stajala na strani Rusije u blokiranju međunarodne akcije protiv Moskve zbog ukrajinskog sukoba i, kažu američki zvaničnici, razmatra opskrbu Rusiji oružjem za podršku ratu. Ali isto tako je pokušala da se stavi u neutralniju ulogu, nudeći mirovni plan koji je u suštini ignorisan.
Na sastanku u Moskvi će se dvije strane vjerovatno ponovo posvetiti svom partnerstvu, koje obje smatraju ključnim za suzbijanje onoga što smatraju neprikladnim i nezasluženim uticajem SAD i njihovih zapadnih saveznika.
KOJI JE ZNAČAJ POTJERNICE MKS-a ZA PUTINOM?
U bliskoj budućnosti, malo je vjerovatno da će nalog MKS-a za Putinom i jednom od njegovih pomoćnica imati veći utjecaj na sastanak ili poziciju Kine prema Rusiji. Ni Kina ni Rusija – ni Sjedinjene Države ili Ukrajina – nisu ratificirale osnivački ugovor MKS-a. Sjedinjene Američke Države, počevši od Clintonove administracije, odbile su da se pridruže sudu, strahujući da bi njihov široki mandat mogao dovesti do krivičnog gonjenja američkih vojnika ili zvaničnika.
To znači da nijedna od četiri zemlje formalno ne priznaje jurisdikciju suda niti je vezana njegovim nalozima, iako je Ukrajina pristala da dozvoli neke istrage MKS-a o zločinima na svojoj teritoriji, a SAD su sarađivale s istragama MKS-a.
Osim toga, malo je vjerovatno da bi Putin otputovao u zemlju koja bi bila vezana obavezama prema MKS-u. Da jeste, upitno je da li bi ga ta država zaista uhapsila. Postoji presedan da su prethodno optuženi, posebno bivši sudanski predsjednik Omar Bashir, posjetili članove MKS-a, a da nisu bili pritvoreni.
Međutim, mrlja naloga za hapšenje mogla bi dobro djelovati protiv Kine i Rusije na sudu javnog mnijenja, a Putinov međunarodni status bi mogao biti pogođen osim ako optužbe ne budu povučene ili on ne bude oslobođen.
KAKAV JE POGLED IZ WASHINGTONA?
Američki zvaničnici nisu bili tihi kada je u pitanju planirana posjeta Xija Moskvi. Glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće John Kirby nazvao je zalaganje Pekinga za momentalni prekid vatre u Ukrajini "ratifikacijom ruskog osvajanja" i upozorio da bi Rusi mogli iskoristiti primirje kako bi pregrupisali svoje pozicije "kako bi mogli ponovo pokrenuti napade na Ukrajinu u vrijeme po njihovom izboru.”
“Ne vjerujemo da je ovo korak ka pravednom, trajnom miru”, rekao je on. Bidenov savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan ove sedmice pozvao je Xija da razgovara i s predsjednikom Volodimirom Zelenskim, a ukrajinski lider je također izrazio interes za razgovore sa Xijem.
KAKAV JE POGLED IZ KIJEVA?
Govoreći prije objavljivanja naloga MKS-a, ukrajinski analitičari su upozorili na upadanje u potencijalnu zamku uoči sastanka Xi-Putina. "Moramo biti svjesni da su takvi mirovni pregovori zamka za Ukrajinu i njen diplomatski kor", rekao je Yurii Poita, koji vodi odjel za Aziju u New Geopolitics Research Networku sa sjedištem u Kijevu.
"Pod takvim uslovima, ovi mirovni pregovori neće biti usmjereni na mir", rekla je Nataliia Butyrska, ukrajinska analitičarka o politici vezanoj za istočnu Aziju. Ona je rekla da posjeta ne odražava toliko želju Kine za mirom, već njenu želju da igra glavnu ulogu u bilo kakvom postkonfliktnom rješenju.
“Kina ne pravi jasnu razliku između toga ko je agresor i ko je žrtva. A kada neka zemlja započne svoje mirovne aktivnosti ili barem nastoji pomoći stranama, nerazlikovanje će uticati na objektivnost”, rekla je Butyrska. “Iz moje perspektive, Kina nastoji da zamrzne sukob.”
KAKAV JE POGLED IZ MOSKVE?
Čak i ako Kina prestane pružati vojnu pomoć Rusiji, kako se boje SAD i njeni saveznici, Moskva vidi posjetu kao snažan signal kineske podrške koji dovodi u pitanje napore Zapada da izoluje Rusiju i zadaje teške udarce njenoj ekonomiji.
Portparol Kremlja Jurij Ušakov istakao je da Putin i Xi imaju "veoma posebne prijateljske i lične veze povjerenja" i pozdravio je mirovni plan Pekinga. “Izuzetno cijenimo suzdržanu, dobro izbalansiranu poziciju kineskog rukovodstva po ovom pitanju”, rekao je Ushakov.
Posmatrači kažu da uprkos tome što se Kina predstavlja kao posrednik, njeno odbijanje da osudi rusku akciju ne ostavlja nikakvu sumnju o tome gdje leži simpatija Pekinga.
„Kineski mirovni plan je smokvin list za odbijanje nekih zapadnih kritika o podršci Rusiji“, rekao je Alexander Gabuev, viši saradnik Karnegijeve zadužbine za međunarodni mir. “Optika koju stvara je da Kina ima mirovni plan, obje strane u ratu su ga podržale i bile spremne da istraže mogućnosti, a onda je ubijena od strane neprijateljskog Zapada.”
KAKAV JE POGLED IZ PEKINGA?
Kineski zvaničnici su se hvalili svojim novootkrivenim uticajem u međunarodnoj areni, jer je spoljna politika njihove zemlje postala sve upornija pod Xijem.
Najavljujući posjetu, kinesko ministarstvo vanjskih poslova je reklo da su veze Pekinga s Moskvom značajna svjetska sila. "Kako svijet ulazi u novi period turbulencija i promjena, kao stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a i važna sila, značaj i utjecaj kinesko-ruskih odnosa daleko prevazilaze bilateralne okvire", navodi se.
Posjeta je nazvana "putovanjem prijateljstva, daljnjim produbljivanjem međusobnog povjerenja i razumijevanja između Kine i Rusije, te učvršćivanjem političke osnove i temelja javnog mnijenja prijateljstva između dva naroda generacijama".
