Dan prije nego što je zakon stupio na snagu 1. jula, kineska zvanična novinska agencija Xinhua citirala je neimenovanu osobu zaduženu za pravni rad komiteta moćnog Stalnog komiteta Nacionalnog narodnog kongresa koja je rekla: "Kineski pravni sistem koji se odnosi na inostranstvo još uvijek ima neke nedostatke. Posebno u pogledu očuvanja nacionalnog suvereniteta, sigurnosti i interesa razvoja, još uvijek postoje mnoge pravne praznine."
Novi zakon ima za cilj da zatvori te rupe, naglašavajući pravo Pekinga da "preduzme odgovarajuće kontramjere" protiv akata koji krše međunarodno pravo i norme i "ugrožavaju suverenitet, sigurnost i razvojne interese Kine".
Zakon dolazi u trenutku kada vlada predsjednika Xi Jinpinga odbija američke napore da joj se prekine pristup tehnologiji za proizvodnju naprednih kompjuterskih čipova i napore da se smanji oslanjanje na kineske dobavljače nakon što je globalna pandemija otkrila posljedice prekida lanca nabave.
Einar Tangen, američki komentator političkih i ekonomskih pitanja u Pekingu, rekao je da zakon u suštini pruža pravnu osnovu Kini da se suprotstavi sankcijama koje su izdale SAD i druge nacije.
"Oni na svoj način žele da signaliziraju da imaju dovoljno, jer nakon što su to objavili, nekoliko sati kasnije pričali su o oduzimanju izvoza galija", rekao je Tangen, pozivajući se na najavu Pekinga od 3. jula da će ograničiti izvoz galija i germanijuma — ključne sirovine koje se široko koriste u poluprovodnicima i električnim vozilima.
"Postoji samo jedan paragraf u novom zakonu koji je zapravo nov i daje posebna ovlaštenja za odgovor iz razloga nacionalne sigurnosti", rekao je Tangen. "To je više signal za SAD."
Suisheng Zhao, profesor na Školi za međunarodne studije Josef Korbel na Univerzitetu u Denveru, također je rekao da zakon sadrži malo novog.
"Ona zapravo sistematizira i legalizira diplomatsko razmišljanje Xi Jinpinga. U određenoj mjeri, to je vanjska propaganda za jačanje kineske meke moći, opisujući Kinu kao glavnu odgovornu zemlju u svijetu i sistematski predstavljajući takozvane ključne interese, diplomatsko ponašanje i principe Kine“, rekao je Zhao za VOA Mandarin.
Kina je trenutno najveći proizvođač galija i germanijuma, sa 94% odnosno 83% svjetske proizvodnje. Imaju širok spektar primjena u elektronskim displejima, komunikacijama, laserima, detektorima, senzorima, solarnoj energiji i radarima.
Shu Jueting, glasnogovornik Ministarstva trgovine, rekao je da predmeti koji se odnose na dva metala imaju istaknuta svojstva dvostruke namjene u vojne i civilne svrhe. Ona je rekla da je međunarodna praksa da se na njih sprovodi kontrola izvoza. Pravilnik će stupiti na snagu 1. avgusta.
Izvoznici koji žele da počnu ili nastave da izvoze artikle koji se odnose na ova dva metala moraju da podnesu zahtjev za licencu kineskog Ministarstva trgovine i da prijave detalje o kupcima u inostranstvu i njihovim zahtjevima.
Hu Xijin, utjecajni bivši glavni urednik Global Timesa, rekao je na kineskoj platformi Weibo nalik na Twitter: "Kineska jurisdikcija protiv sankcija, miješanja i dugoročne jurisdikcije određenih zemalja zahtijeva ovaj zakon, i definitivno će povećati cijenu Sjedinjenim Državama i njihovim saveznicima da naruše interese Kine."
Global Times navodi da je ovim zakonom Kina "obilježila prekretnicu, jer je to prvi temeljni i sveobuhvatni zakon o vanjskim odnosima koji ima za cilj popraviti rupe u vladavini prava u vanjskim poslovima usred novih izazova u vanjskim odnosima , posebno kada se Kina suočava s čestim vanjskim miješanjem u svoje unutrašnje stvari pod zapadnom hegemonijom s jednostranim sankcijama i dugoručnom jurisdikcijom."
Zhao je za Glas Amerike Mandarin rekao da je novi zakon "uglavnom usmjeren na domaće ljude. ... Amerikanci ga neće kupiti. O međunarodnoj razvojnoj inicijativi Xi Jinpinga, inicijativama međunarodne sigurnosti i inicijativi Pojas i put se mnogo govorilo i nema ništa novo za Sjedinjene Države."
Kineska vlada se dugo žalila da SAD koristi ekonomske sankcije za diplomatiju i kaže da je donijela Zakon protiv stranih sankcija 2021. kako bi se suprotstavila stranim sankcijama kineskim kompanijama i pojedincima. Međutim, Kina također često koristi ekonomske sankcije kako bi izvršila politički pritisak na zemlje poput Australije, Kanade, Južne Koreje i Litvanije.
Trenutni rat čipova između Kine i SAD primjer je kako obje zemlje primjenjuju sankcije.
U oktobru 2022., Ministarstvo trgovine SAD-a objavilo je kontrolu izvoza napredne opreme za proizvodnju poluvodiča i čipova u Kinu.
U maju je kineska vlada objavila zabranu američkom gigantu čipova Micron, rekavši da je to izazvalo značajan sigurnosni rizik za lanac snabdijevanja kritične informacijske infrastrukture u Kini.
To je uslijedilo nakon objave Pekinga u februaru o sankcijama protiv dva američka proizvođača oružja - Lockheed Martina i Raytheon Technologies - zbog isporuke oružja Tajvanu, uključujući zabranu kineskih kompanija da posluju s njima.
Nedavno je objavljeno da se Bidenova administracija sprema da ograniči kineske kompanije da koriste američke usluge računarstva u oblaku. Ako se usvoji, nova uredba bi mogla zahtijevati od američkih pružatelja usluga u oblaku, kao što su Amazon i Microsoft, da dobiju licencu američke vlade prije nego što kineskim kupcima pruže usluge računalstva u oblaku koje koriste napredne čipove umjetne inteligencije.
"Ovo šalje jasan signal neposredno prije Yellenine posjete" Kini, rekao je Tangen. "SAD će… držati kineske kompanije podalje od oblaka."
Rekao je da taj raskol uzrokuje "podjelu između zemalja u pogledu tehnologije".
"Trenutno, mislim da Peking ne računa na promjenu mišljenja vašingtonskih elita," rekao je Tangen. "Ono na šta se sada klade je da poslovna zajednica, koja ima interes u Kini, neće imati razdvojen svijet. Sve će američke kompanije koštati ogromne količine novca da se presele u druge zemlje ili unutar SAD-a."
Zhao vjeruje da zakon ne pravi veliku razliku.
"Kada je prvi put izašao, ljudi to nisu mogli shvatiti", rekao je. "Ali vrućina je prošla za dan-dva... a sada nema mnogo ljudi koji o tome raspravljaju."
Adrianna Zhang je doprinijela ovom izvještaju.
