Rezultati Opštih izbora su potvrđeni, a političke stranke na tri nivoa vlasti ubrzano pregovaraju ili su već dogovorili koalicije kako bi konstituisali vlast. No, čini se da neće sve ići tako "glatko".
Prva prepreka nazire se na državnom nivou. Kolegij Predstavničkog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine nije bio jednoglasan o sazivanju konstituirajuće sjednice, koja je trebala biti održana 5. decembra.
Zakon je jasan, odluka o tome mora biti donesena jednoglasno, a krajnji rok za održavanje sjednice mora biti 6. decembra, 30 dana od objavljivanja rezultata izbora.
Protiv je bila zamjenica Predstavničkog doma Parlamenta BiH, Borjana Krišto. Ona nije obrazložila svoj stav, već je samo rekla da je rano za utvrđivanje datuma, objasnio je novinarima Mladen Bosić (Srpska demokratska stranka, SDS), predsjedavajući Kolegija Predstavničkog doma Parlamenta BiH.
"Gospođa Krišto nije dala saglasnost za održavanje sjednice, niti je predložila neki drugi datum. Ja ne znam na koji način će to biti riješeno. Stranke imaju prostor i imale su prostor još od završetka izbora i imaće prostor do krajnjeg roka, a to je 5. ili 6. decembar da dogovaraju. Ako se i ne dogovore stranke, treba da bude održana konstituirajuća sjednica", rekao je Bosić.
Borjana Krišto je odbacila navode da je riječ o novim blokadama Hrvatske demokratske zajednice (HDZ BiH), kako bi se sačekala odluka o popuni Doma naroda Parlamenta Federacije BiH ili zbog reforme izbornog zakonodavstva, na čemu insistira ova stranka.
Situaciju komplikuje i činjenica da Šefik Džaferović (Stranka demokratske akcije, SDA), jedan od članova Kolegija treba preuzeti dužnost člana Predsjedništva BiH, upitno je hoće li se Kolegij moći i sastati i donijeti odluku o datumu održavanja sjednice Predstavničkog doma Parlamenta BiH.
I pored ove situacije, "rokovi još nisu probijeni", smatra profesor Internacionalnog Burch univerziteta, Jasmin Hasić.
"Hipotetski, još niko nije u krivu, niti gospođa Krišto, ni gospoda Džaferović i Bosić koji su insistirali da se ta sjednica zakaže formalno. Međutim, vrijeme će tek pokazati da li je ovo naznaka kako će teći buduća saradnja između ove tri stranke konkretno ili između SDA i HDZ-a u još konkretnijem smislu", navodi Hasić.
"Ono što su gospodin Bosić i gospodin Džaferović isticali", dodaje Hasić, "je to da je konstituirajuća sjednica puka formalnost, koja mora da se zakaže 30 dana od dana objavljivanja službenih rezultata izbora".
"No, gospođa Krišto nije ponudila nijedan argument. Stav da je prerano govoriti o tome, da je apsolutno nemoguće u ovoj konstalaciji odnosa predvidjeti kako će stranke ući ili neće ući u određene koalicije, apsolutno ne igra nikakvu ulogu. Ona treba da samo da formalnu saglasnost za jednu ceremonijalnu sjednicu koja ne igra nikakvu ulogu u tome", objašnjava Jasmin Hasić.
Novinarka Rubina Čengić sluti da bi najviše problema u vezi sa formiranjem vlasti moglo biti baš na državnom nivou, zbog toga što još uvijek nema parlamentarne većine, ali i zbog same procedure.
"Potpuno je nejasno zašto je uvažen stav gospođe Borjane Krišto, koja je zamjenica predsjedavajuće Zastupničkog doma iz prošlog saziva, ako znamo da Poslovnik kaže da konstituirajuću sjednicu vodi najstariji izabrani zastupnik. Moglo bi da bude nekih nedoumica ko treba da zakaže tu sjednicu ali mislim da je Poslovnik Zastupničkog doma riješio i te dileme. Bojim se da iza svih ovih 'igara' stoje neki politički interesi, pokušaji da se nametne neka volja", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Rubina Čengić.
Druga prepreka u uspostavi vlasti čini se da je na entitetskom nivou. U Federaciji BiH više niko i ne pominje parlamentarnu većinu i koaliciju, napominje urednica Otvorene mreže, Rubina Čengić.
"Nekako kao da su političke partije stekle neku novu mudrost, pa sad pregovore vode daleko od medija, ne žele da govore šta su najveći problemi", ističe Čengić.
A problema ima mnogo, od provedbenog akta Centralne izborne komisije za popunjavanje Doma naroda Parlamenta Federacije, pa do presude Ustavnog suda BiH po apelaciji Borjane Krišto, koja je zatražila da se iz Ustava Federacije BiH ukloni odredba da iz svakog kantona u Dom naroda ulazi najmanje po jedan predstavnik Srba, Hrvata, Bošnjaka i Ostalih iz svakog kantona gdje su izabrani.
"To je jako važno i za uspostavu Doma naroda Parlamenta BiH, jer Dom naroda Federacije BiH bira delegate u Dom naroda Parlamenta BiH. Jedna komplikovana struktura u kojoj su sve razine vlasti vezane za onu nižu. Bojim se da je pred nama dosta težak period i dosta složen proces uspostave vlasti u BiH", objašnjava Čengić.
Izborni rezultati su čini se dodatno zakomplikovali i onako složen sistem formiranja vlasti u Bosni i Hercegovini.
'Imamo matematiku, nemamo logiku'
Prema mišljenju Đorđa Vukovića, profesora na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, rezultati izbori sami po sebi ne moraju da komplikuju situaciju ako odražavaju volju građana. No, ovakvi rezultati su puni protivrječnosti, smatra Vuković. To se pokazuje sljedeći primjer.
"Pobjeda Milorada Dodika koja se legitimiše kroz razvaljivanje opozicije, kupovinu čitavih političkih partija, trgovinu bez nekog kompromisnog rješenja u kojem ljudi pristaju zbog jednog parčeta vlasti da se odreknu svojih partijskih načela. Već vidim jednu većinu koja će u početku lakše da konstituiše Narodnu Skupštinu i izabere Vladu, ali ja tu u perspektivi vidim ozbiljan problem", ocjenjuje Vuković.
Konstituirajuća sjednica Narodne Skupštine zakazana je za 19. novembar. Neki kantoni, poput Tuzlanskog već su održali konstituirajuću sjednicu, a u drugima se još pregovara.
"Mi smo u ovih prethodnih mjesec, dva, možda i više toliko kompromitovali demokratske vrijednosti, način na koji se osvaja, dokazuje i opravdava povjerenje birača , sada već potpuno sluđenih i dezorijentisanih, da u tom jednom 'satarašu' političkih silnica, potpuno je nebitno da li će se na vrijeme ili sa nekim zakašnjenjem konstituisani ovi nivoi vlasti, oni slute tegobne i konfliktne perspektive u slučaju da blokiraju jedni druge", smatra Vuković.
Situacija u BiH je komplikovana i bez ovako "usitnjenih" izbornih rezultata, kaže novinarka Rubina Čengić. Apsolutnog pobjednika izbora nema, a sve stranke imaju mali koalicioni kapacitet, zbog čega će biti potrebna velika politička mudrost da se formira vlast.
"Biće vrlo teško da funkcionišu te široke koalicije u kojima imate pet ili šest političkih partija koje nisu bliske političke orijentacije, koje su ideološki udaljene i koriste zapravo matematiku. A znamo iz ranijih izjava profesora Zlatka Lagumdžije koji je znao reći da imamo matematiku, a nemamo logiku. Nažalost, na ovim prostorima, koliko god matematika bila prisutna, logika je potrebnija, jer kad je nemamo, onda imamo ozbiljne probleme u funkcionisanju vlasti", zaključuje Čengić.
