Linkovi

Analize i istraživanja

Bijela kuća komunicira sa Iranom o pritvorenim Amerikancima, iranska strana tvrdi da kontakti nisu direktni

Jake Sullivan, savjetnik Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost, tokom brifinga sa novinarima. (REUTERS/Tom Brenner)

Sjedinjene Države otpočele su komunikaciju sa Iranom o pritvorenim američkim državljanima u toj zemlji, izjavio je Jake Sullivan, savjetnik Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost.

„To pitanje je izaziva značajno ogorčenje”, rekao je Sullivan u programu televizije CBS. „Prioritet administracije predsjednika Bidena je da te Amerikance bezbjedno vratimo kući. Ne prihvatamo da ostanu u pritvoru koji je nepravedan i nezakonit.”

Iran je posljednjih godina pritvorio desetine dvojnih državljana, uključujući i nekoliko Amerikanaca, u najvećoj mjeri po optužnicama za špijunažu.

Aktivisti za zaštitu ljudskih prava tvrde da pritvaranjem stranih državljana Iran nastoji da obezbjedi ustupke od drugih država, što zvanični Teheran odbacuje.

Ministarstvo spoljnih poslova Irana je u svojoj reakciji ukazalo da se komuniciranje Teherana i Washingtona u vezi sa privorenim američkim državljanima obavlja posredstvom ambasade Švajcarske u toj zemlji, koja zastupa interese Sjedinjenih Država.

Sajid Katibzaed, porparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova, izjavio je da navodi koje je iznio Sullivan nisu tačni.

„Kao što je i ranije saopšteno nema nikakvih direktnih kontakata između Irana i Sjedinjenih Država na ovom polju”, rekao je Katibzaed objavila je iranska Studentska novinska agencija (ISNA).

Prethodno se tim povodom oglasio internet portal povezan sa iranskim Vrhovnim savjetom nacionalne bezbjednosti objavom da je komunikacija o pritvorenim američkim državljanima vođena posredstvom ambasade Švajcarske, diplomatskog predstavnika SAD-a u Iranu, kao i da dvije strane nisu direktno kontaktirale.

Neizvjesnosti o povratku nuklearnom sporazumu

Jake Sullivan je izjavio i da je američki predsjednik Joe Biden odlučan da spriječi Iran u razvoju nukleranog naoružanja i da je diplomatija najbolji način za to.

Sjedinjene Države su nedavno saopštile da su spremne za razgovore sa Iranom o povratku sporazumu o nuklearnom naoružanju iz 2015. koji su obje zemlje napustile.

Prvo su to, za vrijeme administracije bivšeg predsjednika Donalda Trumpa učinile SAD, da bi identičan potez poslije njih povukao Iran. Svrha sporazuma je bila spriječiti Iran u razvoju nuklearnog naoružanja dok bi se, zauzvrat, toj zemlji ponudilo ublažavanje sankcija međunarodne zajednice.

„Iran još nije odgovorio”, rekao je Sullivan.

Dvije države još nisu postigle saglasnost o tome ko bi trebalo da povuče prvi potez u revitalizaciji tog sporazuma. Povratak SAD-a Iran uslovljava ukidanjem sankcijama uvedenim toj zemlji dok Sjedinjene Države traže da se Iran vrati poštovanju odredbi sporazuma.

See all News Updates of the Day

U Norveškoj počeli razgovori sa talibanima

Predstavnici Talibana stižu u Norvešku na razgovore sa zapadnim predstavnicima o ljudskim pravima i hitnoj humanitarnoj pomoći, u Gardermoenu, Norveška, 22. januara 2022.

Delegacija Talibana koju predvodi vršilac dužnosti ministra inostranih poslova Amir Kan Mutači u nedjelju je započela trodnevne razgovore u Oslu sa zvaničnicima zapadne vlade i predstavnicima afganistanskog civilnog društva usred pogoršanja humanitarne situacije u Afganistanu.

Sastanci iza zatvorenih vrata održavaju se u hotelu u planinama prekrivenim snijegom iznad norveške prijestolnice. Prvog dana će se predstavnici Talibana sastati sa aktivistkinjama za prava žena i braniteljima ljudskih prava iz Afganistana i iz afganistanske dijaspore.

Prije razgovora, talibanski zamjenik ministra kulture i informisanja objavio je na Twitteru glasovnu poruku za koju je rekao da je od Mutakija, izražavajući nadu u "dobro putovanje puno dostignuća" i zahvaljući se Norveškoj, zemlji za koju je rekao da se nada da će postati "kapija za pozitivno odnos sa Evropom".

Ovo je prvi put otkako su talibani preuzeli zemlju u augustu da njihovi predstavnici održavaju zvanične sastanke u Evropi. Ranije su putovali u Rusiju, Iran, Katar, Pakistan, Kinu i Turkmenistan.

Tokom razgovora, Mutaki će sigurno insistirati na zahtjevu Talibana da se oslobodi skoro 10 milijardi dolara koje su zamrznule Sjedinjene Države i druge zapadne zemlje jer se Afganistan suočava sa nesigurnom humanitarnom situacijom.

Ujedinjene nacije su uspjele da obezbjede izvjesnu likvidnost i dozvolile novoj administraciji da plaća uvoz, uključujući struju, ali su upozorile da je čak milion afganistanske djece u opasnosti od gladovanja, a većina od 38 miliona ljudi u zemlji živi ispod granica siromaštva.

Norveško Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da će se delegacija Talibana također sastati sa Afganistancima u Norveškoj, uključujući "žene lidere, novinare i ljude koji se, između ostalog, bave ljudskim pravima i humanitarnim, ekonomskim, socijalnim i političkim pitanjima".

"Norveška nastavlja da se angažuje u dijalogu sa talibanima u cilju promovisanja ljudskih prava, učešća žena u društvu i jačanja humanitarnih i ekonomskih napora u Afganistanu za podršku avganistanskom narodu", navodi se u saopštenju Ministarstva spoljnih poslova.

A delegacija SAD, koju predvodi specijalni predstavnik za Afganistan Thomas West, planira da razgovara o "formiranju reprezentativnog političkog sistema, odgovoru na hitne humanitarne i ekonomske krize, zabrinutosti za bezbjednost i borbu protiv terorizma i ljudska prava, posebno obrazovanje za djevojke i žene", navodi se u saopštenju koji je objavio američki State Department.

Norveška ministrica spoljnih poslova Anniken Huitfeldt u petak je istakla da ta posjeta "nije legitimacija ili priznanje Talibana. Ali moramo razgovarati sa onima koji danas u praksi upravljaju državom".

Ovoj skandinavskoj zemlji, inače domu Nobelove nagrade za mir, nije strana osjetljiva diplomatija i u prošlosti je bila uključena u mirovne napore u nekoliko zemalja, uključujući Mozambik, Afganistan, Venecuelu, Kolumbiju, Filipine, Izrael i palestinske teritorije, Siriju, Mjanmar, Somaliju, Šri Lanku i Južni Sudan.

Počelo suđenje policajcima za kršenje građanskih prava Georgea Floyda

Brat Georgea Floyda, Terrence, na otvaranju njegove statue u Brooklynu, New York.

U Minnesoti je ponedjeljak počelo suđenje trojici policajaca za federalno krivično djelo - kršenje građanskih prava Afroamerikanca Georgea Floyda, koji je preminuo tokom privođenja u maju 2020.

Za njegovo ubistvo osuđen je policajac Derek Chauvin na 22 i po godine zatvora.

Trojica policajaca koja su prisustvovala hapšenju, Thomas Lane, J. Kueng i Tou Thao, optuženi su za kršenje Floydovih građanskih prava. Sva trojica su optužena da Floydu nisu ukazala medicinsku pomoć, a Thao i Kueng se terete i da nisu spriječili Chauvina koji je Floydu klečao na vratu više od devet minuta.

Dok je Chauvin klečao na vratu Floyda, Kueng je klečao na njegovim leđima, a Lane mu je držao noge. Thao je sprječavao prolaznike da intervenišu.

U uvodnoj izjavi, federalna tužiteljica Samantha Trepel, iz Odsjeka za ljudska prava u Sekretarijatu za pravosuđe, navela je da su bivši policajci prekršili zakon zato što nisu spriječili Chauvina da ubije Floyda i da su bili ravnodušni prema Floydovim molbama za pomoć dok je umirao.

Trepel je navela da su optuženi svojom okrutnom ravnodušnoćšu prema Floydu prekšrili policijsku zakletvu. Dodala je da se na snimcima vidi kako je Kueng povremeno bio više zabrinut zbog šljunka zaglavljenog u točku obližnjeg policijskog automobila nego zbog čovjeka koji je više puta govorio kako ne može da diše.

"Više od devet minuta, sva trojica optuženih su svjesno donosili odluku da ne reaguju. Odlučili su da ne ne intervenišu i zastave Chauvina dok je polako ubijao čovjeka pred njihovim očima, na ulici, usred dana", navela je tužiteljica i podsjetila da su policajci položili zakletvu da će brinuti o ljudima koje su priveli i da ih je zakon obavezivao da zaustave Chauvina.

Thao, porijeklom iz Azije, Lane, koji je bijelac i Kueng, koji je crnac, terete se da su namjerno Floydu uskratili pravo da dobije medicinsku pomoć. U optužnici se navodi da su trojica muškaraca bila svjesna da mu je pomoć neophodna, ali da mu je nisu obezbjedili.

Thao i Kueng se također terete da Floyda nisu oslobodili od Chauvina dok mu je klečao na vratu.

Advokati trojice policajaca naveli su da su optuženi imali pravo i dužnost da uhapse Floyda zbog sumnje da je koristio falsifikovanu novčanicu od 20 dolara da kupi cigarete, i da ne mogu krivično da odgovaraju za Chauvinove postupke.

"Smrt gospodina Flojda je zaista tragedija. Međutim, tragedija nije zločin", rekao je Robert Paul, Thaov advokat.

Pravnici kažu da tužilaštvo mora da dokaže da su Kueng, Lane i Thao sa namjerom kršili građanska prava Floyda, dok se očekuje da odbrana svali krivicu za ubistvo na Chauvina, koji je već osuđen.

Početku suđenja prethodio je izbor 18 porotnika, od kojih 12 treba da donese presudu, a šestero su zamjena u slučaju da zatreba. Dvoje porotnika su azijskog porijekla, ostali su bijelci.

U slučajevima kada policijaci na dužnosti usmrte nekoga, federalna suđenja su rijetkost.

Sudija je procijenio da bi proces mogao da traje oko četiri nedjelje, a još nije poznato da li će trojica policajaca svjedočiti.

Lanea, Thaoa i Kuenga u junu očekuje drugo suđenje za pomaganje u ubistvu Georgea Floyda.

Krojački program za izbjeglice

Krojački program za izbjeglice
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:05 0:00

Kalifornija: Guverner želi zdravstveno osiguranje za sve, bez obzira na imigracijski status

Kalifornija: Guverner želi zdravstveno osiguranje za sve, bez obzira na imigracijski status
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:51 0:00

[VOA SERBIAN] Analitičari: Afera prisluškivanja kao potvrda da je Beograd produžena ruka Moskve

BIA

Špijunska afera na relaciji Beograd-Moskva možda se malo slegla, ali posljedica akcije srpskih službi bezbjednosti svakako će se tek osjetiti, ocjenjuju sagovornici Glasa Amerike.

Prema nedavnom svedočenju ruskog opozicionog aktiviste Vladimira Kara-Murze, pripadnici ruske opozicije prisluškivani su tokom boravka u Beogradu u maju prošle godine, a ministar policije Aleksandar Vulin odneo je transkripte prisluškivanih razgovora u Moskvu, tvrdi Kara-Murza.

Iako je Vulin tu informaciju brzo demantovao, čini se da je malo onih koji odbacuju kao neistinite tvrdnje ruskog opozicionara, a bivši diplomata i ambasador u Belorusiji Srećko Đukić kaže da su takve stvari neprihvatljive i nezamislive i da predstavljaju demonstraciju nekog podaničkog odnosa prema ruskim službama i uopšte prema Moskvi.

Beograd se ovim praktično deklariše kao produžena ruka Moskve i sarađuje na onim pitanjima na kojima se ne može sarađivati. Dakle, Beograd treba da pomogne Moskvi u njenoj politici, u njenim odnosima ili u njenom obračunu sa njenim političkim unutrašnjim protivnicima. To je zaista jedan nerazuman potez. Srpske službe su se pretvorile u servis FSB-a, to tako može da se tumači. Sutra one mogu da dobiju neki drugi zadatak da izvrše, ili možda imaju neki drugi zadatak koji vrše za te službe", ukazuje Đukić.

Ni saradnik Beogradskog centra za bezbednosnu politiku Predrag Petrović ne veruje u demanti ministra policije Aleksandra Vulina i ističe da nije tajna da službe bezbednosti znaju da sarađuju, ali da se to radi u okviru zakona i potpisanih sporazuma. Po njegovom mišljenju, primena posebnih mera, to jest prisluškivanje pripadnika ruske opozicije urađeno je na nezakonit način.

Ruska opozicija tokom boravka u Beogradu je obavljala legitimne i legalne aktivnosti. Koji je osnov za primenu veoma intenzivnih mera od strane srpske službe, ja pretpostavljam Bezbednosno informativne agencije, ukoliko su oni radili sve legitimno i legalno. Dakle, oni nisu ugrožavali ni ustavni poredak Srbije ili na bilo koji drugi način su ugrožavali berzbednost Srbije. Dakle ovo meni liči da se radi o jednom ličnom ustupku Aleksandra Vučića Vladimiru Putinu”, kaže Petrović.

On dodaje da je tom aferom Srbija poslala poruku da nije demokratska država i da nije u ovom momentu spremna za članstvo u EU još dugo.

Takođe, bivši diplomata Srećko Đukić sumnja da je akcija samoinicijativno delo jednog čoveka, to jest ministra policije Aleksandra Vulina.

Centralno je tu pitanje da li je zaista moguće da on to radi na svoju ruku. To je apsolutno neshvatljivo i neprihvatljivo i nerazumnjivo, niti bi to jedan ministar u bilo kojoj vladi mogao da radi na svoju ruku. To su jako osetljive stvari, to uopšte nisu stvari za igru. Svaki ministar bi sa tog mesta leteo da je išta to radio samostalno na svoju ruku. Prema tome jasno je da taj njegov individualni čin nije individualni čin, već je izvršenje nekog zadatka koji je dobio sa nekog višeg nivoa", kaže Đukić.

Predrag Petrović podseća na činjenicu da ministar policije nema nikakve ingerencije kada se govori o takvim aktivnostima, to jest špijuniranju na teritoriji Srbije.

Ministarstvo unutrašnjih poslova je nadležno za borbu protiv organizovanog kriminala i nasilnog ekstremizma i terorizma, ali u slučaju da oni rade na otkrivanju krivičnih dela. Sve drugo spada pod nadležnost Bezbednosno informativne agencije”, kaže saradnik BCBP-a.

Srećko Đukić, pak, naglašava da se nameće sasvim logično pitanje:

Da li sad treba ruske službe da pomažu srpskim službama u obračunu sa političkim neistomišljenicima u Srbiji. To je jedan logičan nastavak reda poteza od ovoga koji smo čuli iz Moskve. I osim toga tu još ima neki sporazum koji je potpisan o zajedničkoj radnoj grupi koja treba da se bori protiv obojenih revolucija. To su stvarno neke stvari, čovek ne može da ih smesti u jedan racionalni politički okvir", zaključuje Đukić.

Ni informaciju o formiranju zajedničke radne grupe koja ima zadatak da prati takozvane obojene revolucije vlasti u Srbiji nisu potvrdile, ali Petrović podseća da Rusija već dugi niz godina proučava kako su se te obojene revolucije odvijale, kanale širenje nezadovoljstva građana, načine organizovanja demonstranti.

I to uskustvo Rusije je Srbiji jako dragoceno jer očigledno da se režim Aleksandra Vučića oseća veoma nestabilno i ugroženo, i onda na svaki mogući način nastoji da spreči ili da odloži svoj pad. Meni se čini da je vlast SNS odlučila da ide tim koracima, ne samo u pogledu ove saradnje sa ruskom službom, već i sa primenom određenih lekcija koje ih je Rusija naučila", kaže Petar Petrović.

Iako Brisel i Vašington nisu zvanično reagovali na ovaj slučaj, kako smatraju sagovornici Glasa Amerike to će verovatno da se pojavi u godišnjem izveštaju o napretku Srbije kao još jedan veliki minus.

I samo će dodatno da pojača sumnje u ozbiljnost evropskog puta Srbije.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG