Linkovi

Analize i istraživanja

Bijela kuća komunicira sa Iranom o pritvorenim Amerikancima, iranska strana tvrdi da kontakti nisu direktni

Jake Sullivan, savjetnik Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost, tokom brifinga sa novinarima. (REUTERS/Tom Brenner)

Sjedinjene Države otpočele su komunikaciju sa Iranom o pritvorenim američkim državljanima u toj zemlji, izjavio je Jake Sullivan, savjetnik Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost.

„To pitanje je izaziva značajno ogorčenje”, rekao je Sullivan u programu televizije CBS. „Prioritet administracije predsjednika Bidena je da te Amerikance bezbjedno vratimo kući. Ne prihvatamo da ostanu u pritvoru koji je nepravedan i nezakonit.”

Iran je posljednjih godina pritvorio desetine dvojnih državljana, uključujući i nekoliko Amerikanaca, u najvećoj mjeri po optužnicama za špijunažu.

Aktivisti za zaštitu ljudskih prava tvrde da pritvaranjem stranih državljana Iran nastoji da obezbjedi ustupke od drugih država, što zvanični Teheran odbacuje.

Ministarstvo spoljnih poslova Irana je u svojoj reakciji ukazalo da se komuniciranje Teherana i Washingtona u vezi sa privorenim američkim državljanima obavlja posredstvom ambasade Švajcarske u toj zemlji, koja zastupa interese Sjedinjenih Država.

Sajid Katibzaed, porparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova, izjavio je da navodi koje je iznio Sullivan nisu tačni.

„Kao što je i ranije saopšteno nema nikakvih direktnih kontakata između Irana i Sjedinjenih Država na ovom polju”, rekao je Katibzaed objavila je iranska Studentska novinska agencija (ISNA).

Prethodno se tim povodom oglasio internet portal povezan sa iranskim Vrhovnim savjetom nacionalne bezbjednosti objavom da je komunikacija o pritvorenim američkim državljanima vođena posredstvom ambasade Švajcarske, diplomatskog predstavnika SAD-a u Iranu, kao i da dvije strane nisu direktno kontaktirale.

Neizvjesnosti o povratku nuklearnom sporazumu

Jake Sullivan je izjavio i da je američki predsjednik Joe Biden odlučan da spriječi Iran u razvoju nukleranog naoružanja i da je diplomatija najbolji način za to.

Sjedinjene Države su nedavno saopštile da su spremne za razgovore sa Iranom o povratku sporazumu o nuklearnom naoružanju iz 2015. koji su obje zemlje napustile.

Prvo su to, za vrijeme administracije bivšeg predsjednika Donalda Trumpa učinile SAD, da bi identičan potez poslije njih povukao Iran. Svrha sporazuma je bila spriječiti Iran u razvoju nuklearnog naoružanja dok bi se, zauzvrat, toj zemlji ponudilo ublažavanje sankcija međunarodne zajednice.

„Iran još nije odgovorio”, rekao je Sullivan.

Dvije države još nisu postigle saglasnost o tome ko bi trebalo da povuče prvi potez u revitalizaciji tog sporazuma. Povratak SAD-a Iran uslovljava ukidanjem sankcijama uvedenim toj zemlji dok Sjedinjene Države traže da se Iran vrati poštovanju odredbi sporazuma.

See all News Updates of the Day

Skoplje i Sofija pregovaraju o brisanju termina "bugarski" uz "fašistički okupator"

Zastave Sjeverne Makedonije i Bugarske

Nakon dugog ponavljanja gotovo istih poruka - da je Skoplje spremno na dijalog sa Sofijom odmah nakon formiranja političke vlade u Bugarskoj, makedonski premijer Zoran Zaev je ovih dana rekao da će se pridjev “bugarski” brisati sa spomenika i iz udžbenika gdje stoji uz termin “fašistički okupator”.

Ova izjava uslijedila je nakon nedavne posjete eurokomesara za proširenje Olivera Varheljia Sofiji. Poslije susreta sa njim, bugarski predsjednik Rumen Radev izjavio je da očekuju jasne pravno-obavezujuće odluke koje će dovesti do održivih i nepovratnih rezultata.

Narednog dana, u srijedu, Zaev je izjavio da će se termin “bugarski” brisati u navedenom kontekstu.

Makedonski vicepremijer za evropska pitanja Nikola Dimitrov, odgovarajući na novinarske upite u vezi odnosa Skoplja i Sofije, rekao je da je odgovornost politike da stvori atmosferu, a da je odgovornost eksperata i akademske zajednice da adresiraju istorijska pitanja. On je istakao da je “atmosfera ucjene veliki problem za napredak i razgovora o istoriji i razgovora o drugim temama”.

“I makedonski narod i bugarski narod i mnogi drugi balkanski narodi imaju jednu izreku koja kaže ‘nema ljubavi na silu’. Ne može se govoriti o pravoj bliskosti i pravom napretku ako opstane ova atmosfera ucjene. Mora biti međusobnog poštovanja, većeg razumijevanja za osjetljivost drugog. Ne može se stvoriti bliskost i prijateljstvo bez takvog elementarnog poštovanja i nikako se ne može stvoriti bliskost i prijateljstvo kada se ucjenjuje”, naglasio je Dimitrov.

U međuvremenu, izjava premijera Zaeva ne prestaje da izaziva reakcije.

Osim toga što je povezano sa brisanjem pridjeva “bugarski”, on je rekao i da se ovim ne miješa u posao zajedničke makedonsko-bugarske komisije o istorijskim i obrazovnim pitanjima, te da je i ovdje u Sjevernoj Makedoniji bilo saradnika fašističkog okupatora i da u evropskim udžbenicima nema nacionalnih kvalifikacija o fašizmu.

Kako je u Evropi?

Istoričar Petar Todorov iz Instituta za nacionalnu istoriju kaže da u evropskim udžbenicima ima i drugačijih primjera.

“Nisu mi poznati svi udžbenici u Evropi, ali u nekim udžbenicima istorije piše se kakva je bila određena država u određenom periodu. Tako, na primjer, u francusko-njemačkom zajedničkom udžbeniku istorije, o Njemačkoj piše ‘nacistička Njemačka’, tako da postoje i takve kvalifikacije”, kaže Todorov.

On u ovom trenutku formalno nije član Zajedničke komisije zbog isteklih ugovora o radu. U toj komisiji radi od njenog formiranja 2018. godine. Todorov naglašava da su udžbenici jedino mjesto gdje država ima uticaja oko toga kako će njene mlade generacije učiti o istoriji, ali da je na kraju pisanje posao eksperata iz te oblasti.

“Svi političari, ne samo premijer i ne samo u Makedoniji, nego i u Bugarskoj, trebaju stvarati atmosferu da bi nam olakšali posao, da ne radimo pod političkim ili bilo kakvim drugim pritiskom”, ističe Todorov.

Šta se uči iz bugarskih udžbenika?

U komisiji, koja je do sada imala 14 sastanaka, analizirali su i makedonske i bugarske udžbenike, a Todorov kaže da od onih koje su pogledali, za peti i šesti razred, odnosno do 18. vijeka, ima mnogo problematičnih koncepata.

Kao primjer on pominje da se teritorija Makedonije, dijelovi južne Srbije i čitava sjeverna Grčka, u bugarskim udžbenicima smatraju za istorijske bugarske zemlje i da na njima istorijski živi bugarski narod.

U odnosu na ulogu Makedonije i Bugarske za vrijeme Drugog svjetskog rata, Todorov ističe da to što su se Makedonci priključivali fašistima bile su individualne odluke, a da je u Bugarskoj to bila državna politika.

“Mora se pomenuti da Makedonija formalno-pravno tada nije bila država. Tačno je da je bilo ljudi koji su bili saradnici, ali njima je za to suđeno na kraju rata. Mi kao društvo trebamo otvoreno govoriti o tim aspektima, ali nikako ih ne treba izjednačavati, jer to nije fer prema žrtvama fašizma i žrtvama u Drugom svjetskom ratu”, kaže Todorov.

I predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski u govoru na Generalnoj Skupštini Ujedinjenih nacija rekao je da je zemlja spremna na konstruktivni dijalog sa Bugarskom, da bi se obezbjedila kompletna implementacija Dogovora o dobrosusjedstvu i saradnji sa tom zemljom.

Osuđeni za ubistvo Georgea Floyda uložio žalbu na presudu

Derek Chauvin

Bivši američki policajac Derek Chauvin uložio je žalbu na presudu izrečenu za ubistvo Afroamerikanca Georgea Floyda 2020. godine. 

Prema sudskim dokumentima objavljenim u četvrtak 23. septembra, Chauvin se žalio po 14 tačaka osude izrečene 25. juna u Minnesoti.

On navodi da je sudski sudac zloupotrijebio svoje diskreciono pravo u nekoliko ključnih tačaka slučaja, uključujući odbijanje zahtjeva za odgodu ili premještanje ročišta iz Minneapolisa zbog publiciteta prije suđenja.

Posebno se žalio zbog toga što sudija nije odredio izolaciju porotnika za vrijeme trajanja suđenja, te je zatražio od Vrhovnog suda da preispita raniju odluku kojom mu je uskraćen advokat koji se finansira iz javnih fondova.

Chauvin (45) je dobio 90 dana od dana izricanja kazne 25. juna da se žali na osuđujuću presudu. Proglašen je krivim za ubistvo drugog stepena i druge optužbe, a doživotno mu je zabranjeno posjedovanje vatrenog oružja. Također mu je rečeno da se registruje kao predatorski prestupnik.

Brutalno ubistvo Floyda tokom rutinskog privođenja na ulici u Minneapolisu bilo je okidač za proteste širom Amerike i u svijetu protiv policijske brutalnosti i rasne nejednakosti u Sjedinjenim Američkim Državama.

Predškolska djeca posjećuju memorijalno mjesto Georgea Floyda tokom izleta u Minneapolis, Minnesota.
Predškolska djeca posjećuju memorijalno mjesto Georgea Floyda tokom izleta u Minneapolis, Minnesota.

Floyd je ubijen 25. maja 2020. godine tokom hapšenja, kada mu je Chauvin devet minuta i 29 sekundi koljenom pritiskao vrat.

Chauvin je ranije proglašen krivim po svim tačkama optužnice. Tu odluku je 20. aprila donijelo 12 članova porote nakon razmatranja iskaza 45 svjedoka - uključujući svjedočenja očevidaca, policajaca i eksperata, uz višesatne video dokaze.

Chauvin se branio sa slobode, a nakon što je u aprilu proglašen krivim, ukinuta mu je kaucija i određen pritvor.

Obrazlažući odluku, sudija je izjavio da kazna zatvora od 22 i po godine odražava "posebnu okrutnost" ubistva.

Odbor za nerede na Capitolu istražuje Trumpove saveznike

Neredi na Capitolu u januaru 2021.

Odbor za istragu nereda na Capitolu izdao je prve pozive nekadašnjim saveznicima bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, uključujući Marka Meadowsa i Stevea Bannona.

Odbor predvođen demokratima zatražio je dokumente i pozvao ih da svjedoče sredinom oktobra.

U pismu predsjedavajućeg Odbora navodi se da su bili uključeni u napore da se ponište izbori 2020. koji su doveli do smrtonosnih nemira.

Parlamentarci traže informacije o Trumpovim radnjama koje su dovele do nereda.

Prva četiri sudska poziva odbora izdana su bivšem šefu kabineta Meadowsu, bivšem Trumpovom savjetniku Bannonu, bivšem zamjeniku šefa kabineta Danu Scavinu i Kashyapu Patelu, bivšem šefu osoblja Pentagona.

"Odbor istražuje činjenice, okolnosti i uzroke napada 6. januara i pitanja u vezi s mirnim prijenosom vlasti", navodi se u pismu odbora 23. septembra.

U četiri pojedinačna pisma, odbor je naveo razloge pozivanja svakog svjedoka.

Bannona će krajem decembra pitati o njegovoj komunikaciji s Trumpom i uključenosti u raspravu o planovima za poništavanje izbora, rekao je odbor. Citirali su ga kako je rekao "sav pakao će se osloboditi sutra" uoči nereda.

Meadowsa će pitati o njegovoj komunikaciji s organizatorima skupa koji je prethodio napadu na Kapitol.

Scavino je navodno rekao članovima Predstavničkog doma da ne potvrđuju izbore u korist Joea Bidena, dok je Patel bio uključen u rasprave o sigurnosti na Capitolu tokom nereda.

Patel je u saopštenju rekao da je "razočaran, ali nije iznenađen" što je odbor izdao sudski poziv prije nego što je zatražio njegovu dobrovoljnu saradnju.

Predsjedavajuća Demokratskog doma Nancy Pelosi najavila je u januaru formiranje odbora za istragu nereda na Capitol Hillu.

Pelosi je rekla da će odbor predvođen demokratima imati za cilj "utvrditi istinu tog dana i osigurati da se napad takve vrste ne može desiti".

Taj potez uslijedio je nakon što su republikanci u Senatu blokirali prijedlog zakona o uspostavi dvostranačke komisije za napad.

Saveznici bivšeg predsjednika Donalda Trumpa rekli su da komisija nije potrebna.

Trumpove pristalice upale su u Kongres u Washingtonu 6. januara u neuspješnoj namjeri da ponište potvrdu o izbornoj pobjedi Bidena na izborima u novembru 2020. godine.

Američki izaslanik za Haiti podnio ostavku zbog "nehumane" deportacije migranata

Migranti, većinom iz Haitija, prelaze Rio Grande iz Del Rija u Teksasu ka mestu Siudad Akuna u Meksiku, 22. septembra 2021. Neki se vraćaju da izbegnu moguću deportaciju iz SAD a drugi da nabave potrebne zalihe.

Specijalni američki izaslanik za Haiti iznenada je podnio ostavku, napadajući administraciju predsjednika Joea Bidena zbog, kako je opisao, "nehumane" i "kontraproduktivne" odluke da deportuje hiljade Haićana.

Ambasador Daniel Foote​, koji je držao tu poziciju samo dva mjeseca, podnio je ostavku državnom sekretaru Antonyju Blinkenu, navodeći da je američki pristup Haitiju "duboko pogrešan". Rekao je da su njegovi savjeti "ignorisani i odbačeni" u Washingtonu, kada nisu bili "modifikovani da predstave drugačiji narativ nego što je njegov".

Daniel Foote (Photo from state.gov)
Daniel Foote (Photo from state.gov)

Od prošlog vikenda, SAD prebacuju avionima stotine Haićana nazad u njihovu zemlju, nakon što su preplavili američko-meksičku granicu u Del Riju u Teksasu, u nadi da će ući u Sjedinjene Države. Mnogi od migranata, međutim, više od deset godina ne žive u Haitiju, od kada su napustili zemlju poslije velikog zemljotresa 2010. i preselili se u Čile, Brazil i druge južnoameričke zemlje.

SAD su dozvolile hiljadama migranata iz Haitija da uđu u SAD i zatraže azil, ali druge vraćaju u Haiti, na do sedam letova dnevno za Port-o-Prens, glavni grad, ili drugi najveći grad Kep-Haitien.

Portparol State Departmenta Ned Price odbacio je Footove žalbe, navodeći da su njegovi stavovi, zajedno sa drugim, "u potpunosti razmotreni u rigoroznom i transparentnom procesu formulisanja politike. Za neke od tih prijedloga je zaključeno da nanose štetu našoj predanosti promociji demokratije na Haitiju i odbačeni su tokom političkog procesa. To što kaže da su njegovi prijedlozi ignorisani jednostavno nije tačno".

Price je dodao da je "šteta što je, umjesto da učestvuje u političkom procesu orijentisanom na rješenja, specijalni izaslanik Foote podnio ostavku i pogrešno predstavio okolnosti svoje ostavke. Nije iskoristio brojne prilike da iznese svoje primjedbe tokom svog mandata i umjesto toga - odlučio je da podnese ostavku".

Migranti u improvizovanom kampu kod reke Rio Grande u Teksasu, 23. septembra 2021.
Migranti u improvizovanom kampu kod reke Rio Grande u Teksasu, 23. septembra 2021.

U svom pismu ostavke, Fooet, koji je karijerni diplomata, je rekao: "Narod Haitija, koji živi u dubokom siromaštvu, kao taoci terora, otmica, pljački i masakra oružanih bandi, i koji pati pod korumpiranom vladom povezanom sa bandama, jednostavno ne može da podrži prinudni dolazak hiljada migranata koji nemaju hranu, smještaj i novac, bez nove ljudske tragedije koja se mogla izbjeći".

Footeov napad na vladine deportacije Haićana je najnovija žalba zbog scena na granici sa Del Riom, gdje je 14.000 Haićana provelo prošli vikend u šatorima ispod međunarodnog mosta između SAD i Meksika.

Broj je sada znatno smanjen zbog deportacije stotina Haićana i američkog procesuiranja još većeg broja migranata kojima je dozvoljeno da ostanu u SAD uz obećanje da će se u roku od 60 dana prijaviti imigracionim vlastima da bi podnijeli zahtjev za azil.

Brojne grupe za ljudska prava pozvale su na kraj deportacija, dok su konzervativni republikanski kritičari predsjednika Bidena napali njegovu administraciju zato što je dozvolila hiljadama Haićana da uđu u SAD, umjesto što ih je primorala da podnesu zahtjev za azil iz svoje zemlje boravka prije nego što se upute ka Americi.

Za to vrijeme, imigracioni zvaničnici istražuju video snimke i fotografije agenata Granične patrole na konjima kako okružuju i usmjeravaju neke migrante prošlog vikenda, u pokušaju da ih vrate u Meksiko.

Ponašanje agenata osudili su Bijela kuća i visoki zvaničnici.

Agenti Granične službe potiskuju migrante ka meksičkoj teritoriji, 19. septembra 2021.
Agenti Granične službe potiskuju migrante ka meksičkoj teritoriji, 19. septembra 2021.

Sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki izjavila je u srijedu da SAD deportuju Haićane na osnovu zakonske odredbe koja se poziva na pandemiju koronavirusa. Deportovani se šalju kući bez prilike da zatraže azil, dok se drugima dozvoljava da ostanu na američkom tlu, ali još nije jasno zbog čega su neki ljudi deportovani a drugi nisu. Sedam letova za Haiti zakazano je za četvrtak.

Lider demokrata u Senatu Chuck Schumer, obično Bidenov saveznik, ove nedjelje je pozvao američkog lidera i šefa Sekretarijata za unutrašnju bezbjednost Alehandra Mayorkasa da "odmah zaustave ta protjerivanja", navodeći da avionski letovi podsjećaju na "ksenofobičnu" politiku bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, koja "nije vodila računa o našim zakonima o izbjeglicama".

Meksička policija čuva stražu blizu rijeke Rio Grande u mjestu Siudad Akuna, u zoru 23. septembra 2021.
Meksička policija čuva stražu blizu rijeke Rio Grande u mjestu Siudad Akuna, u zoru 23. septembra 2021.

Guverner Teksasa Greg Abbott, oštri kritičar Bidenove administracije i njenog ponašanja prema migrantima na granici, naredio je državnim radnicima da formiraju "čelični zid" od državnih automobila kako bi spriječili dolazak novih migranata preko granice. Za haos na granici okrivio je Bidena.

"Kada imate administraciju koja ne sprovodi zakone ove zemlje, koja se i ne pretvara da pokušava da zaštiti granicu, vidite ogroman priliv ljudi", rekao je Abbott na konferenciji za novinare u Del Riju.

Analitičari: Odlazak Merkel predstavlja veliki gubitak za Erdogana

Analitičari: Odlazak Merkel predstavlja veliki gubitak za Erdogana
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:04 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG