Linkovi

Analize i istraživanja

Bijela kuća naglašava da nema velike promjene politike prema Iranu

White House press secretary Jen Psaki speaks during a press briefing at the White House, Feb. 8, 2021, in Washington.

Bijela kuća pojašnjava svoj stav o Iranu nakon što je predsjednik Joe Biden dao intervju u kojem je naznačio da Sjedinjene Države neće ukidati sankcije dok Teheran ne prestane da obogaćuje uranijum.

"Da budem vrlo jasna, predsjednik to nikada nije rekao tačno", rekla je novinarima sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki.

Biden je, u televizijskom intervjuu emitovanom u nedjelju, klimnuo glavom u kao odgovor kada je voditeljica CBS-a pitala o ukidanju sankcija i da li Iran prvo mora da obustavi obogaćivanje uranijuma na višem nivou od dozvoljenog po odredbama Zajedničkog sveobuhvatnog plana sporazuma (JCPOA), poznatog kao Iranski nuklearni sporazum, iz kojeg su se Sjedinjene Države povukle pod upravom Donalda Trumpa.

"Mislim da bismo, ako bismo najavljivali veliku promjenu politike, to učinili na drugačiji način od laganog klimanja glavom", rekla je Psaki tokom brifinga za štampu Bijele kuće u ponedeljak na pitanje o predsjednikovom stajalištu.

"Sveukupno gledano, njegov stav je ostao tačan kakav je bio, a to je da bi, ako Iran u potpunosti ispuni svoje obaveze prema JCPOA, Sjedinjene Države to isto učinile, a zatim to iskoristile kao platformu za izgradnju većeg i jačeg sporazuma koji se bavi i drugim oblastima koje zabrinjavaju", rekla je ona.

Zvaničnici State Departmenta ponavljaju tu poruku i ističu da o tom pitanju razgovaraju sa saveznicima, radije nego da traže dijalog direktno sa Teheranom.

"Što se tiče angažovanja sa Irancima, još nismo tamo", rekao je portparol State Departmenta Ned Price novinarima u ponedjeljak naglašavajući da žele da budu sigurni da su usklađeni sa "najbližim prijateljima, najbližim partnerima i saveznicima", kao i sa američkim Kongresom.

Biden je rekao da želi da se Sjedinjene Države ponovo pridruže Nuklearnom sporazumu.

Na direktno pitanje u intervjuu za CBS News da li će SAD prvo ukinuti sankcije da bi se Iran vratio pregovorima, Biden je odgovorio jednostavno: "Ne".

Sporazum je omogućio Iranu da obogaćuje uranijum na nivou od 3,67 posto. Ali od sredine 2019. godine, Iran je obogaćivao na 4,5 posto, a zatim prošlog mjeseca na 20 posto - što je nivo koji je postigao prije sporazuma.

Stručnjaci kažu da Teheran sada ima na zalihama dovoljno obogaćenog uranijuma za najmanje dva nuklearna oružja, ako odluči da se bavi njegovom proizvodnjom. Ali iranski zvaničnici, uz dugi skepticizam zapadnih vlada, ponavljaju da iranski nuklearni program ima miroljubivu namjenu.

Iranski vrhovni lider ajatolah Ali Hamnei rekao je na državnoj televiziji da ako Sjedinjene Države žele da se "Iran vrati svojim obavezama, SAD moraju ukinuti sve sankcije u praksi, tada ćemo izvršiti verifikaciju i vidjeti da li su sankcije ispravno ukinute, onda ćemo vratite se našim obavezama".

Hamneijeve televizijske izjave bile su mu prve od Bidenove inauguracije 20. januara.

Ali, u intervjuu CNN-a nakon Hamneijeve izjave, iranski ministar spoljnih poslova Mohammad Javad Zarif rekao je da ne postoji preduslovi da Iran dobije nadoknadu od Sjedinjenih Država za troškove sankcija koje je Washington uveo prije obnavljanja nuklearnog sporazuma.

Odnos sa Kinom

A copy of the Global Times newspaper featuring an image of U.S. President Joe Biden and Vice President Kamala Harris on its front page is seen at a news stand in Beijing, China, Jan. 21, 2021.
A copy of the Global Times newspaper featuring an image of U.S. President Joe Biden and Vice President Kamala Harris on its front page is seen at a news stand in Beijing, China, Jan. 21, 2021.

Psaki je takođe odgovarala u ponedjeljak na pitanja o tome zašto Biden još nije razgovarao sa kineskim predsjednikom Xi Jinpingom, iako je predsjednik razgovarao sa brojnim drugim svjetskim liderima.

Psaki, pominjući Bidenove pozive sa liderima Japana, Južne Koreje i Australije, rekla je da je Kina "naravno bila važna tema razgovora tokom tih razgovora".

Sekretarica za štampu je dodala da je o Kini razgovarano i tokom poziva sa evropskim liderima, "ako da je dio naše strategije svakako angažovanje sa partnerima u regionu i saveznicima i prvo obavljanje tih poziva i angažmana, kao i konsultacije sa demokratama i republikancima na Capitol Hillu".

Predsjednik "još nije pozvao svakog svjetskog lidera, nije imao angažman sa svima njima i sigurna sam da će to učiniti još narednih nedjelja", dodala je Psaki.

U intervjuu za CBS, Biden je rekao o predsjedniku Kine da "nema razloga da ga ne pozovem". Pohvalio ga je, ali je upozorio da će odnosi među zemljama biti drugačiji nego što su bili pod Trumpom.

"On je veoma bistar. Veoma je tvrd", rekao je Biden za Xija. "On nema - i ne mislim to kao kritiku, već samo na stvarnost - on nema demokratsku, malo 'd', kost u tijelu".

"Sve vrijeme sam mu govorio da ne treba da imamo sukob", rekao je predsjednik podsjećajući na razgovore sa Xijem kada je sam bio potpredsjednik SAD od 2009. do 2017. "Ali, biće ekstremne konkurencije. I neću to učiniti onako kako on zna. I to zato što i on šalje signale. Neću to učiniti onako kako je to uradio Trump. Usredsredićemo se na međunarodna pravila na putu".

See all News Updates of the Day

Matthew Palmer imenovan za američkog izaslanika za izborne reforme u BiH

Matthew Palmer

Sjedinjene Američke Države odredile su bivšeg izaslanika za Zapadni Balkan Matthewa Palmera za nadgledanje programa izborne reforme u Bosni i Hercegovini, potvrdio je Gabriel Escobar, koji je nedavno imenovan za zamjenika pomoćnika državnog sekretara SAD-a za Južnu i Srednju Europu.

U intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE), navodi da je ovaj potez Washingtona znak predanosti regiji Zapadnog Balkana.

U razgovoru vođenom u Washingtonu Escobar podvlači da će Palmer biti glavni čovjek SAD-a na vrućoj temi.

Escobar je rekao da je izborna reforma u BiH jedan od prvih koraka koje je potrebno poduzeti kako bi Zapadni Balkan bio "funkcionalniji" kao država.

"Jako sam sretan što se Matt [Palmer] zadržava oko tog dijela posla jer ima samo ogromno znanje, ogromne kontakte i sjajnu viziju kako bi izbori u Bosni trebali funkcionirati", rekao je Escobar.

Navodi i da izbori moraju biti "transparentniji, da više odgovaraju stvarnoj volji ljudi".

Escobar je rekao da je imenovanje Palmera za čelnog čovjeka na izborima u Bosni "važan znak" predanosti zemlji.

Gabriel Escobar
Gabriel Escobar

Posvećenost Zapadnom Balkanu i pristupanju u EU

Američka predanost i politika dosljedna je ne samo prema BiH, nego prema cijelom Zapadnom Balkanu, još od raspada Jugoslavije, pa i od kraja Hladnog rata, ocijenio je Escobar za RSE.

"I zapravo se radi o tome da se zemlje učvrste u zajednici zapadno-demokratskih zemalja gdje pripadaju, gdje su oduvijek bile", rekao je Escobar.

Primarni mehanizam da se ovo postigne, kaže Escobar, jeste članstvo u EU.

"Dakle, postoje dva dijela toga: jedan je da zemlje moraju izvršiti reforme potrebne kako bi svoje interese i svoje vrijednosti uskladile s interesima Europske unije. Drugi je pobrinuti se da Europska unija ima glasnu poruku za ove zemlje da trebaju i biti dio Europe", ocijenio je izaslanik SAD-a za Balkan i dodao da oba dijela imaju izazove.

"Ali mislim da je to u potpunosti izvedivo. Vidjeti bržu integraciju od sporije."

Za Escobara, koji je nakon rada na Balkanu otišao 2001. godine, razočaravajuće je vidjeti 20 godina kasnije da nije postignut veliki napredak.

"Stoga se nadam da ćemo američkim partnerstvom i američkim porukama i američkim angažmanom obje strane vratiti na pravi put", rekao je i naglasio da je proces pristupanja EU najsporiji proces proširenja EU ikad, a da je cilj vratiti dinamiku zemalja okruženja koje su to mnogo brže uradile.

'Mnogo malih stvari Kosovo i Srbija mogu riješiti odmah'

Kad je riječ o dijalogu Srbije i Kosova, Escobar je naglasio važnost Miroslava Lajčaka, specijalnog predstavnika EU za dijalog Kosova i Srbije.

"Ne vidimo ga samo kao pregovarača s EU, već nekoga ko ima naše povjerenje u postizanje cilja koji želimo - a to je pronalaženje rješenja između Srbije i Kosova."

Escobar je potcrtao da je najhitnije pitanje u dijalogu dvije zemlje – pitanje nestalih osoba.

Smatra da humanitarno pitanje ne bi smjelo biti blokirano političkim sporovima.

"Postoje obitelji koje godinama čekaju da shvate što se dogodilo s njihovim voljenim. Jednostavno ne razumijem zašto bi došlo do nedostatka kompromisa", kazao je Escobar.
Za njega postoji niz stvari na kojima se radilo, a koje nemaju utjecaja na status.

"Stvari o ekonomskim vezama koji već postoje, oživljavajući ih, čineći ih korisnima. Na primjer, postoji problem s registarskim tablama. Postoji problem električne energije na sjeveru Kosova. Dakle, postoji dosta malih stvari koje se mogu učiniti i koje se mogu učiniti odmah", rekao je u intervjuu Escobar.

O ruskom i kineskom utjecaju u Srbiji

Odgovarajući na pitanja o ruskom i kineskom utjecaju u Srbiji, Escobar je rekao da Rusija nije ni u prvih deset trgovinskih partnera Srbije.

"Iskreno rečeno, Rusija ne ulaže u Srbiju. To je mit. Rusija ne pruža humanitarnu pomoć. To zapravo nije trgovački partner", kazao je.

Smatra da je riječ o "nadmetanju s Kinom".

"I mislim da ova vlada ima jasan pogled po pitanju Kine. Sada tu ima mnogo toga za raspakirati jer nije samo financiranje ono što daje Kini prednost. Postoje problemi netransparentnosti koji ometaju sposobnost naših [američkih] kompanija da pošteno sudjeluju [u srpskoj ekonomiji]", kazao je.

Američki izaslanik za Zapadni Balkan smatra da će kompanije iz SAD-a nadmašiti kineske, ako budu imale jednake prilike.

"Imaju bolje lance opskrbe u Europi, imaju bolju uslugu korisnicima u Europi, savladali su pitanje kontrole kvalitete. Kina nije. Kina se dobro snalazi u netransparentnim okruženjima. I to je jedan dio toga, ne samo financiranje", zaključio je.

Kad je riječ o odnosu Rusije i Srbije, Escobar kaže da je to jedna od stvari na koje SAD neprestano upozorava Srbiju.

"Upozoravano da izbjegnu zapletenosti koje ili ugrožavaju njihove europske težnje ili ih izlažu riziku da prijeđu granicu sankcija", kazao je Escobar.

Ocijenio je da Washington ima dobar dijalog s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, kad je o ovoj temi riječ.

"On (Vučić) i njegova vlada općenito su proeuropski, prozapadno orijentirani. Pitanje je koliko dalje mogu ići? Srbija dvije godine nije otvorila nijedno poglavlje o svojoj europskoj kandidaturi. Obećali su da to učine. Najmanje jedno ili dva do kraja godine. Nadam se da mogu i imaju našu podršku u tome. Ali u mjeri u kojoj se budu nastavili kretati tim putem, mi ćemo ih podržati", kazao je Escobar.

'Odnosi između Bugarske i Sjeverne Makedonije ne smiju blokirati ulazak u EU'

Na pitanje o odnosu Bugarske i Sjeverne Makedonije i mogućnosti da izbori u Bugarskoj utječu na put S. Makedonije u EU, Escobar kaže da bilateralno pitanje ne smije "ne smije blokirati strateški imperativ ulaska zemalja u Europsku uniju".

"Postoje rješenja, bilo je i dobrih prijedloga u rješavanju tog bilateralnog pitanja između Sjeverne Makedonije i Bugarske. Stoga ćemo nastojati bez obzira na sve."

Izaslanik za Balkan smatra da je potrebna skora međuvladina konferencija na obje strane u isto vrijeme, "ove godine ako bude moguće".

"Zaslužile su to. Učinili su neophodne reforme. Uzeli su svoje lijekove, da tako kažem. Ako ne ove godine, početkom sljedeće godine", ocijenio je Escobar.

Potcrtao je da je, kad je riječ o bugarskim razlozima za blokiranje pristupanja Sjeverne Makedonije, potrebno kompromisno rješenje.

"Neću zanemariti zabrinutost zbog manjinskih grupa u Europi. Ali, to je bilateralno pitanje, međutim oni ga pretvaraju u multilateralno pitanje koje utječe na sve nas. Postoje i drugi načini rješavanja osim blokiranja njihove integracije u Europsku uniju", izjavio je Escobar.

Kina i Pakistan nude podršku talibanima

Kina i Pakistan nude podršku talibanima
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:16 0:00

Počeli trodnevni parlamentarni izbori u Rusiji

Glasanje na biračkom mjestu tokom parlamentarnih izbora u Moskvi, Rusija, petak, 17. septembar 2021.

Izbori za donji dom parlamenta u Rusiji su počeli, a trajat će tri dana. Biračka mjesta otvorena su u petak ujutro u regijama Dalekog istoka Kamčatke i Čukotke, koje su devet sati ispred Moskve. 

Svih 450 poslaničkih mjesta u Državnoj dumi bira se na izborima koji se održavaju do 19. septembra. Izborni zvaničnici rekli su da je ta promjena potrebna s obzirom na pandemiju COVID-19, koja je teško pogodila Rusiju uprkos tome što je bila prva država u svijetu koja je odobrila vakcinu.

Međutim, opozicioni aktivisti i neki liberalni zakonodavci rekli su da je ovaj potez dio niza napora Kremlja da manipuliše izlaznošću i omogući vjerovatno većinsku pobjedu vladajuće stranke Jedinstvene Rusija.

Vlasti su također pokušale blokirati najveće potencijalno iznenađenje izbora: inicijativu Pametno glasanje koju podržava zatvoreni aktivista Aleksej Navalny, čiji je cilj umanjiti uporište Jedinstvene Rusije u nacionalnoj politici.

Navalny, koji je najglasniji kritičar Kremlja, progurao je Pametno glasanje kao inicijativu koja bi trebala pomoći biračima da podrže kandidate koji imaju najveće šanse pobijediti oponente iz Jedinstvene Rusije, čak i ako kandidat dolazi iz sadašnjih velikih političkih stranaka, poput komunista.

Regulatori su naredili trgovinama aplikacija na internetu da blokiraju Ruse u preuzimanju aplikacije i blokiraju servere.

"Izbori su potrebni ruskom režimu, a ne javnosti", rekao je Andrej Kolesnikov, analitičar iz moskovskog Carnegie Centra u komentaru na internetu. "Oni služe za potvrđivanje zakonitosti i legitimnosti režima, a također i održavaju većinu relativno mobilizovanom."

Predsjednik Rusije Vladimir Putin je pozvao Ruse da glasaju, rekavši u video poruci u četvrtak da je "izbor novog sastava (Dume) nesumnjivo najvažniji događaj u životu našeg društva i zemlje".

Predizborne ankete nezavisnog Levada centra pokazuju da većina Rusa nije zadovoljna funkcionisanjem Dume.

Ankete pokazuju još dublje probleme s Jedinstvenom Rusijom, nominalno nezavisnom strankom koja je zapravo blisko povezana s smjernicama Kremlja i predsjedničke administracije.

Jedinstvena Rusija ima većinu u domu, ali je njena popularnost trenutno najniža u posljednje dvije decenije koliko postoji. I anketa državnog VTsIOM utvrdila je da se podrška Ujedinjene Rusije kretala oko 29 posto.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin, koji nije njen član, zadržao je široku popularnost i nema pravog političkog rivala. Kremlj želi kontrolu nad novim parlamentom, kojem će mandat trajati i 2024. godine, kada Putinu istekne trenutni predsjednički mandat.

Izbjeglice - pitanje od velikog interesa uoči izbora u Njemačkoj

Izbjeglice - pitanje od velikog interesa uoči izbora u Njemačkoj
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:20 0:00

SAD i Ukrajina započinju zajedničku vojnu vježbu

Službenici američke vojske prisustvuju otvaranju međunarodne vojne vježbe "Rapid Trident 2020", Ukrajina, 17. septembar 2020.

Ukrajina i Sjedinjene Države započet će sljedeće sedmice zajedničke vojne vježbe u zapadnoj Ukrajini, rekao je ukrajinski Generalštab u četvrtak, nekoliko dana nakon što su Bjelorusija i Rusija izvele velike vježbe koje su izazvale zabrinutost susjednih zemalja.

Ukrajina je rekla da će vježba "Rapid Trident 2021" uključivati 6.000 vojnika iz 15 zemalja - Ukrajine, Sjedinjenih Država i drugih članica NATO -a - i da će trajati do 1. oktobra.

"Glavni cilj je pripremiti se za zajedničke akcije u sklopu multinacionalnih snaga tokom operacija koalicije", navodi se u saopćenju.

Ukrajina smatra da su vojne vježbe sa zapadnim partnerima važan korak na putu ka NATO -u, vjerujući da bi članstvo u savezu ojačalo otpor zemlje prema ruskoj agresiji.

Odnosi Kijeva s Moskvom pogoršali su se 2014. godine nakon što je Rusija pripojila Krimski poluotok od Ukrajine i podržala proruske separatiste u ukrajinskoj regiji Donbass. U sedmogodišnjem ratu sa separatistima poginulo je više od 13.000 ljudi.

Odnosi Ukrajine s Bjelorusijom takođe su se pogoršali otkako je Kijev proglasio predsjedničke izbore 2020. u Bjelorusiji ni slobodnim ni poštenim i osudio nasilje nad demonstrantima.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG