Linkovi

Analize i istraživanja

Bijela kuća naglašava da nema velike promjene politike prema Iranu

White House press secretary Jen Psaki speaks during a press briefing at the White House, Feb. 8, 2021, in Washington.

Bijela kuća pojašnjava svoj stav o Iranu nakon što je predsjednik Joe Biden dao intervju u kojem je naznačio da Sjedinjene Države neće ukidati sankcije dok Teheran ne prestane da obogaćuje uranijum.

"Da budem vrlo jasna, predsjednik to nikada nije rekao tačno", rekla je novinarima sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki.

Biden je, u televizijskom intervjuu emitovanom u nedjelju, klimnuo glavom u kao odgovor kada je voditeljica CBS-a pitala o ukidanju sankcija i da li Iran prvo mora da obustavi obogaćivanje uranijuma na višem nivou od dozvoljenog po odredbama Zajedničkog sveobuhvatnog plana sporazuma (JCPOA), poznatog kao Iranski nuklearni sporazum, iz kojeg su se Sjedinjene Države povukle pod upravom Donalda Trumpa.

"Mislim da bismo, ako bismo najavljivali veliku promjenu politike, to učinili na drugačiji način od laganog klimanja glavom", rekla je Psaki tokom brifinga za štampu Bijele kuće u ponedeljak na pitanje o predsjednikovom stajalištu.

"Sveukupno gledano, njegov stav je ostao tačan kakav je bio, a to je da bi, ako Iran u potpunosti ispuni svoje obaveze prema JCPOA, Sjedinjene Države to isto učinile, a zatim to iskoristile kao platformu za izgradnju većeg i jačeg sporazuma koji se bavi i drugim oblastima koje zabrinjavaju", rekla je ona.

Zvaničnici State Departmenta ponavljaju tu poruku i ističu da o tom pitanju razgovaraju sa saveznicima, radije nego da traže dijalog direktno sa Teheranom.

"Što se tiče angažovanja sa Irancima, još nismo tamo", rekao je portparol State Departmenta Ned Price novinarima u ponedjeljak naglašavajući da žele da budu sigurni da su usklađeni sa "najbližim prijateljima, najbližim partnerima i saveznicima", kao i sa američkim Kongresom.

Biden je rekao da želi da se Sjedinjene Države ponovo pridruže Nuklearnom sporazumu.

Na direktno pitanje u intervjuu za CBS News da li će SAD prvo ukinuti sankcije da bi se Iran vratio pregovorima, Biden je odgovorio jednostavno: "Ne".

Sporazum je omogućio Iranu da obogaćuje uranijum na nivou od 3,67 posto. Ali od sredine 2019. godine, Iran je obogaćivao na 4,5 posto, a zatim prošlog mjeseca na 20 posto - što je nivo koji je postigao prije sporazuma.

Stručnjaci kažu da Teheran sada ima na zalihama dovoljno obogaćenog uranijuma za najmanje dva nuklearna oružja, ako odluči da se bavi njegovom proizvodnjom. Ali iranski zvaničnici, uz dugi skepticizam zapadnih vlada, ponavljaju da iranski nuklearni program ima miroljubivu namjenu.

Iranski vrhovni lider ajatolah Ali Hamnei rekao je na državnoj televiziji da ako Sjedinjene Države žele da se "Iran vrati svojim obavezama, SAD moraju ukinuti sve sankcije u praksi, tada ćemo izvršiti verifikaciju i vidjeti da li su sankcije ispravno ukinute, onda ćemo vratite se našim obavezama".

Hamneijeve televizijske izjave bile su mu prve od Bidenove inauguracije 20. januara.

Ali, u intervjuu CNN-a nakon Hamneijeve izjave, iranski ministar spoljnih poslova Mohammad Javad Zarif rekao je da ne postoji preduslovi da Iran dobije nadoknadu od Sjedinjenih Država za troškove sankcija koje je Washington uveo prije obnavljanja nuklearnog sporazuma.

Odnos sa Kinom

A copy of the Global Times newspaper featuring an image of U.S. President Joe Biden and Vice President Kamala Harris on its front page is seen at a news stand in Beijing, China, Jan. 21, 2021.
A copy of the Global Times newspaper featuring an image of U.S. President Joe Biden and Vice President Kamala Harris on its front page is seen at a news stand in Beijing, China, Jan. 21, 2021.

Psaki je takođe odgovarala u ponedjeljak na pitanja o tome zašto Biden još nije razgovarao sa kineskim predsjednikom Xi Jinpingom, iako je predsjednik razgovarao sa brojnim drugim svjetskim liderima.

Psaki, pominjući Bidenove pozive sa liderima Japana, Južne Koreje i Australije, rekla je da je Kina "naravno bila važna tema razgovora tokom tih razgovora".

Sekretarica za štampu je dodala da je o Kini razgovarano i tokom poziva sa evropskim liderima, "ako da je dio naše strategije svakako angažovanje sa partnerima u regionu i saveznicima i prvo obavljanje tih poziva i angažmana, kao i konsultacije sa demokratama i republikancima na Capitol Hillu".

Predsjednik "još nije pozvao svakog svjetskog lidera, nije imao angažman sa svima njima i sigurna sam da će to učiniti još narednih nedjelja", dodala je Psaki.

U intervjuu za CBS, Biden je rekao o predsjedniku Kine da "nema razloga da ga ne pozovem". Pohvalio ga je, ali je upozorio da će odnosi među zemljama biti drugačiji nego što su bili pod Trumpom.

"On je veoma bistar. Veoma je tvrd", rekao je Biden za Xija. "On nema - i ne mislim to kao kritiku, već samo na stvarnost - on nema demokratsku, malo 'd', kost u tijelu".

"Sve vrijeme sam mu govorio da ne treba da imamo sukob", rekao je predsjednik podsjećajući na razgovore sa Xijem kada je sam bio potpredsjednik SAD od 2009. do 2017. "Ali, biće ekstremne konkurencije. I neću to učiniti onako kako on zna. I to zato što i on šalje signale. Neću to učiniti onako kako je to uradio Trump. Usredsredićemo se na međunarodna pravila na putu".

See all News Updates of the Day

Sjeverna Koreja ispalila još dvije rakete, nastavljajući ovogodišnji vrtoglavi tempo lansiranja

Ljudi gledaju TV program i snimak lansiranja rakete Sjeverne Koreje, tokom emisije vijesti, na željezničkoj stanici u Seulu, Južna Koreja, 20. januara 2022.

Sjeverna Koreja je u utorak rano ujutro lansirala par krstarećih raketa, saopštila je južnokorejska vojska, što je peta proba raketa Pjongjanga u novoj godini.

Rakete su ispaljene iz unutrašnjeg područja zemlje i pale su u more kod istočne obale Koreje, javila je južnokorejska novinska agencija Jonhap.

Vojska Južne Koreje je potvrdila lansiranje u poruci za Glas Amerike, rekavši da vlasti još uvijek sprovode detaljnu analizu.

Sjeverna Koreja ispalila je od početka ove godine osam projektila tokom pet odvojenih lansiranja. Prošle nedjelje, Sjeverna Koreja je takođe zaprijetila da će nastaviti sa testovima raketa dugog dometa u nuklearnim probama.

Sjevernoj Koreji je nizom rezolucija Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija zabranjena bilo kakva aktivnost balističkih projektila, uključujući lansiranje bilo raketa kog dometa. Rezolucije, međutim, ne zabranjuju testiranje krstarećih raketa.

Sjeverna Koreja je nedavno izrazila nezadovoljstvo onim što naziva "neprijateljskom politikom" Sjedinjenih Država. Naročito je dovela u pitanje vojnu saradnju SAD i Južne Koreje.

Sjedinjene Države imaju oko 28.000 vojnika u Južnoj Koreji - ostatak iz Korejskog rata vođenog 1950-ih, koji se završio primirjem, a ne mirovnim sporazumom.

Za vrijeme administracije predsjednika SAD Joea Bidena, Washington je redovno najavljivao da je otvoren za razgovore sa Sjevernom Korejom bez preduslova.

"Nisu pokazali želju da to napreduje", rekao je portparol Pentagona John Kirby na redovnom brifingu za štampu u ponedjeljak.

Kirby je ponovio zabrinutost SAD u vezi sa "naprednim nuklearnim ambicijama i sposobnostima balističkih raketa Sjeverne Koreje".

"Nastavljamo da to osuđujemo i pozivamo Sjever da prekine ove provokacije i da se pridržava međunarodnog prava i ovih rezolucija Savjeta bezbjednosti i da pokuša da pronađe načine za deeskalaciju tenzija", dodao je on.

Rusija dodala Navaljnog i nekoliko njegovih saradnika na listu "terorista"

Aleksej Navaljni

Rusija je na svoju listu "terorista i ekstremista" dodala zatvorenog kritičara Kremlja Alekseja Navaljnog i nekoliko njegovih saveznika.

Unosi za Navaljnog i pet njegovih saradnika - Ljubova Sobola, Vjačeslava Gimadija, Georgija Alburova, Liliju Čaniševu i Ruslana Šavedinova - pojavili su se u registru Rosfinmonitoringa 25. januara, stavljajući ih u isti nivo sa desničarskim nacionalističkim grupama i stranim terorističkim organizacijama kao što su talibani i takozvana Islamska država.

Prema ruskom zakonu, bankovni računi pojedinaca dodatih na listu moraju se odmah zamrznuti.

Prije manje od dvije nedjelje, na spisak su dodata još dva bliska saradnika Navaljnog - Leonid Volkov i Ivan Ždanov.

Prošle godine, Moskovski gradski sud proglasio je sve organizacije povezane sa Navaljnim ekstremističkim, sprječavajući ljude povezane sa njim i njegovom mrežom regionalnih kancelarija širom Rusije da traže javne funkcije.

Presuda takođe predviđa moguće duže zatvorske kazne za aktiviste koji su radili sa organizacijama.

Sam Navaljni je u zatvoru od februara 2021. nakon što je uhapšen mjesec dana ranije po povratku u Rusiju iz Njemačke, gdje je bio na liječenju od skoro smrtonosnog trovanja nervnim agensom tipa "novičok" za koji kaže da ga je naručio ruski predsjednik Vladimir Putin.

Kremlj je negirao bilo kakvu ulogu u trovanju Navaljnog.

U Norveškoj počeli razgovori sa talibanima

Predstavnici Talibana stižu u Norvešku na razgovore sa zapadnim predstavnicima o ljudskim pravima i hitnoj humanitarnoj pomoći, u Gardermoenu, Norveška, 22. januara 2022.

Delegacija Talibana koju predvodi vršilac dužnosti ministra inostranih poslova Amir Kan Mutači u nedjelju je započela trodnevne razgovore u Oslu sa zvaničnicima zapadne vlade i predstavnicima afganistanskog civilnog društva usred pogoršanja humanitarne situacije u Afganistanu.

Sastanci iza zatvorenih vrata održavaju se u hotelu u planinama prekrivenim snijegom iznad norveške prijestolnice. Prvog dana će se predstavnici Talibana sastati sa aktivistkinjama za prava žena i braniteljima ljudskih prava iz Afganistana i iz afganistanske dijaspore.

Prije razgovora, talibanski zamjenik ministra kulture i informisanja objavio je na Twitteru glasovnu poruku za koju je rekao da je od Mutakija, izražavajući nadu u "dobro putovanje puno dostignuća" i zahvaljući se Norveškoj, zemlji za koju je rekao da se nada da će postati "kapija za pozitivno odnos sa Evropom".

Ovo je prvi put otkako su talibani preuzeli zemlju u augustu da njihovi predstavnici održavaju zvanične sastanke u Evropi. Ranije su putovali u Rusiju, Iran, Katar, Pakistan, Kinu i Turkmenistan.

Tokom razgovora, Mutaki će sigurno insistirati na zahtjevu Talibana da se oslobodi skoro 10 milijardi dolara koje su zamrznule Sjedinjene Države i druge zapadne zemlje jer se Afganistan suočava sa nesigurnom humanitarnom situacijom.

Ujedinjene nacije su uspjele da obezbjede izvjesnu likvidnost i dozvolile novoj administraciji da plaća uvoz, uključujući struju, ali su upozorile da je čak milion afganistanske djece u opasnosti od gladovanja, a većina od 38 miliona ljudi u zemlji živi ispod granica siromaštva.

Norveško Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da će se delegacija Talibana također sastati sa Afganistancima u Norveškoj, uključujući "žene lidere, novinare i ljude koji se, između ostalog, bave ljudskim pravima i humanitarnim, ekonomskim, socijalnim i političkim pitanjima".

"Norveška nastavlja da se angažuje u dijalogu sa talibanima u cilju promovisanja ljudskih prava, učešća žena u društvu i jačanja humanitarnih i ekonomskih napora u Afganistanu za podršku avganistanskom narodu", navodi se u saopštenju Ministarstva spoljnih poslova.

A delegacija SAD, koju predvodi specijalni predstavnik za Afganistan Thomas West, planira da razgovara o "formiranju reprezentativnog političkog sistema, odgovoru na hitne humanitarne i ekonomske krize, zabrinutosti za bezbjednost i borbu protiv terorizma i ljudska prava, posebno obrazovanje za djevojke i žene", navodi se u saopštenju koji je objavio američki State Department.

Norveška ministrica spoljnih poslova Anniken Huitfeldt u petak je istakla da ta posjeta "nije legitimacija ili priznanje Talibana. Ali moramo razgovarati sa onima koji danas u praksi upravljaju državom".

Ovoj skandinavskoj zemlji, inače domu Nobelove nagrade za mir, nije strana osjetljiva diplomatija i u prošlosti je bila uključena u mirovne napore u nekoliko zemalja, uključujući Mozambik, Afganistan, Venecuelu, Kolumbiju, Filipine, Izrael i palestinske teritorije, Siriju, Mjanmar, Somaliju, Šri Lanku i Južni Sudan.

Počelo suđenje policajcima za kršenje građanskih prava Georgea Floyda

Brat Georgea Floyda, Terrence, na otvaranju njegove statue u Brooklynu, New York.

U Minnesoti je ponedjeljak počelo suđenje trojici policajaca za federalno krivično djelo - kršenje građanskih prava Afroamerikanca Georgea Floyda, koji je preminuo tokom privođenja u maju 2020.

Za njegovo ubistvo osuđen je policajac Derek Chauvin na 22 i po godine zatvora.

Trojica policajaca koja su prisustvovala hapšenju, Thomas Lane, J. Kueng i Tou Thao, optuženi su za kršenje Floydovih građanskih prava. Sva trojica su optužena da Floydu nisu ukazala medicinsku pomoć, a Thao i Kueng se terete i da nisu spriječili Chauvina koji je Floydu klečao na vratu više od devet minuta.

Dok je Chauvin klečao na vratu Floyda, Kueng je klečao na njegovim leđima, a Lane mu je držao noge. Thao je sprječavao prolaznike da intervenišu.

U uvodnoj izjavi, federalna tužiteljica Samantha Trepel, iz Odsjeka za ljudska prava u Sekretarijatu za pravosuđe, navela je da su bivši policajci prekršili zakon zato što nisu spriječili Chauvina da ubije Floyda i da su bili ravnodušni prema Floydovim molbama za pomoć dok je umirao.

Trepel je navela da su optuženi svojom okrutnom ravnodušnoćšu prema Floydu prekšrili policijsku zakletvu. Dodala je da se na snimcima vidi kako je Kueng povremeno bio više zabrinut zbog šljunka zaglavljenog u točku obližnjeg policijskog automobila nego zbog čovjeka koji je više puta govorio kako ne može da diše.

"Više od devet minuta, sva trojica optuženih su svjesno donosili odluku da ne reaguju. Odlučili su da ne ne intervenišu i zastave Chauvina dok je polako ubijao čovjeka pred njihovim očima, na ulici, usred dana", navela je tužiteljica i podsjetila da su policajci položili zakletvu da će brinuti o ljudima koje su priveli i da ih je zakon obavezivao da zaustave Chauvina.

Thao, porijeklom iz Azije, Lane, koji je bijelac i Kueng, koji je crnac, terete se da su namjerno Floydu uskratili pravo da dobije medicinsku pomoć. U optužnici se navodi da su trojica muškaraca bila svjesna da mu je pomoć neophodna, ali da mu je nisu obezbjedili.

Thao i Kueng se također terete da Floyda nisu oslobodili od Chauvina dok mu je klečao na vratu.

Advokati trojice policajaca naveli su da su optuženi imali pravo i dužnost da uhapse Floyda zbog sumnje da je koristio falsifikovanu novčanicu od 20 dolara da kupi cigarete, i da ne mogu krivično da odgovaraju za Chauvinove postupke.

"Smrt gospodina Flojda je zaista tragedija. Međutim, tragedija nije zločin", rekao je Robert Paul, Thaov advokat.

Pravnici kažu da tužilaštvo mora da dokaže da su Kueng, Lane i Thao sa namjerom kršili građanska prava Floyda, dok se očekuje da odbrana svali krivicu za ubistvo na Chauvina, koji je već osuđen.

Početku suđenja prethodio je izbor 18 porotnika, od kojih 12 treba da donese presudu, a šestero su zamjena u slučaju da zatreba. Dvoje porotnika su azijskog porijekla, ostali su bijelci.

U slučajevima kada policijaci na dužnosti usmrte nekoga, federalna suđenja su rijetkost.

Sudija je procijenio da bi proces mogao da traje oko četiri nedjelje, a još nije poznato da li će trojica policajaca svjedočiti.

Lanea, Thaoa i Kuenga u junu očekuje drugo suđenje za pomaganje u ubistvu Georgea Floyda.

Krojački program za izbjeglice

Krojački program za izbjeglice
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:05 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG