Linkovi

Teme SAD / SVIJET

Bijela kuća naglašava da nema velike promjene politike prema Iranu

White House press secretary Jen Psaki speaks during a press briefing at the White House, Feb. 8, 2021, in Washington.

Bijela kuća pojašnjava svoj stav o Iranu nakon što je predsjednik Joe Biden dao intervju u kojem je naznačio da Sjedinjene Države neće ukidati sankcije dok Teheran ne prestane da obogaćuje uranijum.

"Da budem vrlo jasna, predsjednik to nikada nije rekao tačno", rekla je novinarima sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki.

Biden je, u televizijskom intervjuu emitovanom u nedjelju, klimnuo glavom u kao odgovor kada je voditeljica CBS-a pitala o ukidanju sankcija i da li Iran prvo mora da obustavi obogaćivanje uranijuma na višem nivou od dozvoljenog po odredbama Zajedničkog sveobuhvatnog plana sporazuma (JCPOA), poznatog kao Iranski nuklearni sporazum, iz kojeg su se Sjedinjene Države povukle pod upravom Donalda Trumpa.

"Mislim da bismo, ako bismo najavljivali veliku promjenu politike, to učinili na drugačiji način od laganog klimanja glavom", rekla je Psaki tokom brifinga za štampu Bijele kuće u ponedeljak na pitanje o predsjednikovom stajalištu.

"Sveukupno gledano, njegov stav je ostao tačan kakav je bio, a to je da bi, ako Iran u potpunosti ispuni svoje obaveze prema JCPOA, Sjedinjene Države to isto učinile, a zatim to iskoristile kao platformu za izgradnju većeg i jačeg sporazuma koji se bavi i drugim oblastima koje zabrinjavaju", rekla je ona.

Zvaničnici State Departmenta ponavljaju tu poruku i ističu da o tom pitanju razgovaraju sa saveznicima, radije nego da traže dijalog direktno sa Teheranom.

"Što se tiče angažovanja sa Irancima, još nismo tamo", rekao je portparol State Departmenta Ned Price novinarima u ponedjeljak naglašavajući da žele da budu sigurni da su usklađeni sa "najbližim prijateljima, najbližim partnerima i saveznicima", kao i sa američkim Kongresom.

Biden je rekao da želi da se Sjedinjene Države ponovo pridruže Nuklearnom sporazumu.

Na direktno pitanje u intervjuu za CBS News da li će SAD prvo ukinuti sankcije da bi se Iran vratio pregovorima, Biden je odgovorio jednostavno: "Ne".

Sporazum je omogućio Iranu da obogaćuje uranijum na nivou od 3,67 posto. Ali od sredine 2019. godine, Iran je obogaćivao na 4,5 posto, a zatim prošlog mjeseca na 20 posto - što je nivo koji je postigao prije sporazuma.

Stručnjaci kažu da Teheran sada ima na zalihama dovoljno obogaćenog uranijuma za najmanje dva nuklearna oružja, ako odluči da se bavi njegovom proizvodnjom. Ali iranski zvaničnici, uz dugi skepticizam zapadnih vlada, ponavljaju da iranski nuklearni program ima miroljubivu namjenu.

Iranski vrhovni lider ajatolah Ali Hamnei rekao je na državnoj televiziji da ako Sjedinjene Države žele da se "Iran vrati svojim obavezama, SAD moraju ukinuti sve sankcije u praksi, tada ćemo izvršiti verifikaciju i vidjeti da li su sankcije ispravno ukinute, onda ćemo vratite se našim obavezama".

Hamneijeve televizijske izjave bile su mu prve od Bidenove inauguracije 20. januara.

Ali, u intervjuu CNN-a nakon Hamneijeve izjave, iranski ministar spoljnih poslova Mohammad Javad Zarif rekao je da ne postoji preduslovi da Iran dobije nadoknadu od Sjedinjenih Država za troškove sankcija koje je Washington uveo prije obnavljanja nuklearnog sporazuma.

Odnos sa Kinom

A copy of the Global Times newspaper featuring an image of U.S. President Joe Biden and Vice President Kamala Harris on its front page is seen at a news stand in Beijing, China, Jan. 21, 2021.
A copy of the Global Times newspaper featuring an image of U.S. President Joe Biden and Vice President Kamala Harris on its front page is seen at a news stand in Beijing, China, Jan. 21, 2021.

Psaki je takođe odgovarala u ponedjeljak na pitanja o tome zašto Biden još nije razgovarao sa kineskim predsjednikom Xi Jinpingom, iako je predsjednik razgovarao sa brojnim drugim svjetskim liderima.

Psaki, pominjući Bidenove pozive sa liderima Japana, Južne Koreje i Australije, rekla je da je Kina "naravno bila važna tema razgovora tokom tih razgovora".

Sekretarica za štampu je dodala da je o Kini razgovarano i tokom poziva sa evropskim liderima, "ako da je dio naše strategije svakako angažovanje sa partnerima u regionu i saveznicima i prvo obavljanje tih poziva i angažmana, kao i konsultacije sa demokratama i republikancima na Capitol Hillu".

Predsjednik "još nije pozvao svakog svjetskog lidera, nije imao angažman sa svima njima i sigurna sam da će to učiniti još narednih nedjelja", dodala je Psaki.

U intervjuu za CBS, Biden je rekao o predsjedniku Kine da "nema razloga da ga ne pozovem". Pohvalio ga je, ali je upozorio da će odnosi među zemljama biti drugačiji nego što su bili pod Trumpom.

"On je veoma bistar. Veoma je tvrd", rekao je Biden za Xija. "On nema - i ne mislim to kao kritiku, već samo na stvarnost - on nema demokratsku, malo 'd', kost u tijelu".

"Sve vrijeme sam mu govorio da ne treba da imamo sukob", rekao je predsjednik podsjećajući na razgovore sa Xijem kada je sam bio potpredsjednik SAD od 2009. do 2017. "Ali, biće ekstremne konkurencije. I neću to učiniti onako kako on zna. I to zato što i on šalje signale. Neću to učiniti onako kako je to uradio Trump. Usredsredićemo se na međunarodna pravila na putu".

See all News Updates of the Day

Bassuener: Na Balkanu prepirke o devedesetim jezikom devedesetih

Kurt Bassuener, Savjet za politiku demokratizacije (Foto: Privatna arhiva)

Stručnjak berlinskog nevladinog Savjeta za politiku demokratizacije Kurt Bassuener kaže za Glas Amerike da će napetosti poslije usvajanja rezolucije o Srebrenici crnogorskog parlamenta dodatno uticati na urušavanje odnosa između zvaničnika Srbije i Crne Gore.

"Već smo čuli ministra policije Vulina (Aleksandar Vulin, prim.nov.) koji je rekao da bi onima koji su podržali rezoluciju trebalo zabraniti ulazak u Srbiju. Mislim da će Beograd na neki način podvući crtu - dok će crnogorske političke snage čiji je uzor Beograd podgrijevati to pitanje", izjavio je Bassuener, dodajući da su sve do sada izrečene reakcije o tom pitanju bile potpuno očekivane.

"Stavovi iz Beograda i Banjaluke su dobro poznati - pogotovo Milorada Dodika koji dodatno 'muti vodu' tvrdnjama o poricanju genocida. U te svrhe tamo je stvorena čak i posebna komisija u čijem mandatu je da to pokuša da dokaže. Istovremeno, kada je riječ o crnogorskoj političkoj sceni - mislim da je ovo što se dešava, da kažem, veoma otrovno.

Premijera Krivokapića su koalicioni partneri označili kao izdajnika, a ta zemlja isključivo je učinila ono što je potez koji se preduzima u skladu sa nastojanjima oličenim u ispunjavanju evropske perspektive i članstva u EU. U Crnoj Gori počela je neka vrsta bitke i brojna pitanja su trenutno otvorena", kaže Bassuener uz napomenu da je jedno još nejasno hoće li Vlada Crne Gore opstati i u kojoj konfiguraciji - ili će biti raspisani novi izbori.

Glas Amerike: Šta bi mogao biti izlazak iz trenutne političke krize?

Bassuener​: Sudeći prema brojkama - Krivokapić će imati velikih problema da aktuelnu vladu održi na okupu. Osim ako ne popusti pod zahtjevima dijela koalicionih partnera. Mali signal popuštanja mogao bi se ogledati kroz konstataciju da je usvajanje rezolucije bilo nepotrebno i da je on suštinski ne podržava. Tenzije se sad prelivaju između dijela prosrpskih stranaka, koje žele čvršće odnose sa Srbijom, i nekadašnje opozicije, poput URA-e koja je promjene željela i izglasala zbog optužbi i sumnji u vezi sa korupcijom prethodnih vlasti predvođenih Demokratskom partijom socijalista (DPS). Ta struja ne spori državnost Crne Gore i sada se trenutno njen dio vjerovatno pita za šta je tačno glasao. Sve to su trenutno otvorena pitanja.

Glas Amerike: Kuda sve ovo vodi područje Zapadnog Balkana?

Bassuener​: Sve ovo još demonstrira postojanje pojačanog apetita za sve koji, na neki način, imaju neispunjenu nacionalnu agendu. Upravo zato mi i djeluje da su objavljivani brojni non-paperi, jer je stvoren utisak da je vrijeme za puštanje probnih balona. Još se nije desila nekakva epohalna promjena od preuzimanja mandata Bidenove administracije što mislim da je mnoštvo ljudi očekivalo do sada, bilo sa nestrpljenjem ili zebnjom - ukoliko su smatrali eru bivšeg predsjednika Trumpa korisnom za njih. Mislim da stupamo u vrijeme iskušenja za vlade Zapadnog Balkana, ali takođe i Evropske unije i Sjedinjenih Država - koje bi, razumljivo, podržale takvu i slične rezolucije. Međutim, šta ukoliko Srbija nastavi da pojačava svoje nezadovoljstvo i kakve bi to posljedice moglo imati u trenutku kada tinjaju nade da bi se dijalog Beograda i Prištine mogao vratiti na kolosjek. Ipak, vraćaju se okolnosti koje bi mogle zabrinjavati, jer retorika koja se može čuti, kao što su mnogi drugi prije mene primjetili, podsjeća na jezik korišten devedesetih godina prošlog vijeka. Traju prepirke o događajima iz devedesetih godina jezikom koji se tada koristio.

Glas Amerike: Gdje bi mogao biti izlaz?

Bassuener​: Ono što bi moglo biti od pomoći da se stvari ne pogoršaju - je da se Zapad jasno odredi prema aktuelnim događajima na Balkanu. Devedesete godine prošlog vijeka su prošlost i granice su nepromjenjive. Nijedna država nema pravo po automatizmu da se priključi Evropskoj uniji. Ako to želite potrebno je da ispunite propisane standarde. Ako se odlučite da poreknete genocide, koji je potvrđen u nekoliko presuda međunarodnih sudova, da li je to vrsta partnera koga bismo željeli da imamo? Mislim da je potrebna značajnija jasnoća u vezi sa tim kao i da to postane kriterijum na koji se obraća pažnja. Međutim, takva reakcija mi se čini da je već zakasnila i reaguje se prilično meko. Jer postoje oni koji strahuju od narušavanja odnosa sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i sa time bi trebalo prestati.

Inflacija u SAD zabrinjava, koliko god mala, remeti globalna tržišta

Natpis "Zapošljavamo" vidi se na vratima dok posjetilac napušta restoran u državi Ohio, 4. juni 2021. (Foto: AP)

U kojoj meri je sudbina globalne ekonomije povezana za snagu američke ekonomije nikada nije toliko očigledno kao kada Federalne rezerve (Američka centralna banka - Fed) učine nešto iznenađujuće, čak i ako je to iznenađenje manje.

Takvo iznenađenje dogodilo se ove nedjelje, kada je Federalni odbor za otvoreno tržište (FOMC) centralne banke nagovijestio da bi vjerovatno u roku od dvije godine mogao da poveća kamatne stope za naizgled neznatnih 0,5 odsto.

Akcije su se sunovratile na berzama u Tokiju i Londonu u satima poslije objave Feda, ne zbog izgleda za mali porast kamatnih stopa dvije godine u budućnosti, već zbog onoga što se smatralo pokretačem: povećane zabrinutosti zbog porasta inflacije i brige da Fed ne čini dovoljno da spriječi inflaciju da se ubrza do tačke u kojoj bi drastične mere mogle da postanu neophodne.

Kako američka ekonomija oživljava poslije pandemijske recesije, cijene u određenim sektorima ekonomije rastu mnogo brže nego što su mnogi očekivali. Cijene automobila, benzina, hrane i stanovanja su sve skočile.

Ovo je postalo jasno u srijedu kada je odbor objavio da je njegovi članovi u prosjeku očekuju da će godišnja inflacija na kraju 2021. biti 3,4 odsto, što je za cijeli procenat više nego što su predvideli u aprilu.

Šta sve znači, svodi se na pitanje ko je u pravu - kreatori politike Feda ili "jastrebovi" koji nadziru inflaciju kao što je Lawrence Summers​, bivši sekretar za finansije u administraciji Billa Clintona, koji strahuje da će podsticajne politike Bidenove administracije izazvati ozbiljan rast inflacije.

Fedovo samopouzdanje se koleba

Mjesecima su različiti zvaničnici Feda strpljivo objašnjavali da očekuju da će inflacija još malo rasti. Pandemija koronavirusa mnogim porodicama i korporacijama ostavila je višak ušteđevine koju žele da potroše. Ali pošto je preduzećima - od restorana do drvoprerađivača - potrebno vrijeme da svoje kapacitete prikažu na mreži, postoji nedostatak ponude.

To je osnovna ekonomska jednačina: Previše novca + premalo robe = rast cijena.

Razlika između Feda i jastrebovih koji ga kritikuju je u povjerenju sa kojim su centralni bankari uvjeravali tržišta da su povećanja cijena zaista privremena. Najava od srijede potresla je tržišta jer je sugerisala da Fed nije baš toliko samouvjeren kao nekada.

Upravljanje rizikom

"Postoji li rizik da inflacija bude veća nego što mislimo", pitao je predsjedavajući Federalnih rezervi Jerome Powell ​tokom konferencije za novinare u srijedu. Odgovarajući na svoje pitanje, dodao je: "Da."

Ali iako je očigledno bilo priznanje da su najbolje pretpostavke članova FOMC-a o tempu inflacije znatno prešle granice, njihova opšta očekivanja su da će inflacija uskoro ponovo pasti, kako se preduzeća i proizvođači budu vraćali na svoj tempo rada.

"Rekao bih da je to zaista vežba upravljanja rizikom", rekao je Jonathan Wright​, bivši ekonomista Feda, a sada profesor ekonomije na Univerzitetu Johns Hopkins. "Prethodno su smatrali da je rizik bio mali, a sada iako je osnovni scenario da je inflacija privremeno visoka... prepoznaju da se rizik povećava".

Zbog čega smo zabrinuti?

Da budemo jasni, uprkos nekoliko zalutalih naslova kojima se oglašava uzbuna, niko ne govori o tome da su SAD u ozbiljnoj opasnosti od hiperinflacije - gdje cijene rastu dovoljno naglo da unište vrijednost uštede.

Najgori scenario zbog kojeg se većina ekonomista brine jeste skok inflacije dovoljno visok da se Federalne rezerve osjećaju da su primorane da je vrate pritiskom na dovoljno visoke kamatne stope kako bi pokrenule kratku recesiju.

Iako su recesije bolje od hiperinflacije, recesija je i dalje loša za poslovanje, što uveliko objašnjava kretanja na tržištima nakon objave Feda. Čak i mali preokret u mogućnosti nastanka recesije dovodi do toga da neki investitori ponovo procenjuju svoj profil rizika.

Globalni uticaj

Budući da potražnja u SAD pokreće ekonomski rast u zemljama daleko izvan njenih granica, briga o inflaciji u Washingtonu može da utiče na tržišta širom svijeta. Ako bi Fed morao da smanji potražnju da bi ugušio rast cijena, taj potez bi odjeknuo širom globalne ekonomije.

Ali ekonomisti su pozvali na oprez u procjeni podataka koji dolaze iz Feda, ističući da tokom posljednje dvije godne, očekivanja kreatora politike nisu zapravo toliko različita.

"Srednja prognoza stope nezaposlenosti na kraju 2023. godine nije revidirana iz martovske projekcije, na 3,5 odsto je, a srednja prognoza inflacije u 2022. i 2023. godini je samo 0,1 procenat viša", rekao je David Wilcox​, viši saradnik u Peterson institutu za međunarodnu ekonomiju.

Čemu onda najava povećanja kamatne stope?

"Kada imate prognozu koja je uglavnom nerevidirana, iznenadna pojava mogućnosti da se povećaju kamatne stope dovela je do toga da neki komentatori kažu 'O čemu se radi?'", rekao je Wilcox.

Najbolji odgovor, kako kaže on, vjerovatno je onaj najjednostavniji. Fed je rekao da će se potruditi da nivo inflacije u prosjeku održi na oko dva odsto godišnje. I dok centralna banka nema određenu formulu za dostizanje tog prosjeka, Wilcox ističe da u situaciji u kojoj se predviđa da će procenat inflacije biti veći u 2021. prije nego što počne ponovo da pada, projekcije nagovještavaju da će za oko dvije godine prosječna stopa inflacije u periodu od prethodnih pet godina biti gotovo tačno dva odsto.

"Ako se ažurirane projekcije pokažu tačnim, bilo bi sasvim razumno u drugoj polovini 2023. godine početi sa popuštanjem pedale za monetarni gas", rekao je Wilcox.

SAD: Najveća prijetnja domaćeg terorizma dolazi od rasnih i etničkih motiviranih ekstremista

SAD: Najveća prijetnja domaćeg terorizma dolazi od rasnih i etničkih motiviranih ekstremista
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:58 0:00

Juneteenth postao nacionalni praznik kojim se obilježava kraj ropstva

Predsjednik SAD Joe Biden potpisuje zakon kojim se 19. juni proglašava federalnim praznikom koji obilježava kraj ropstva u zemlji (Foto: Reuters/Carlos Barria)

Sjedinjene Države od četvrtka imaju novi nacionalni praznik kojim se obilježava kraj ropstva.

Predsjednik Joe Biden potpisao je zakon kojim se Juneteenth ili 19. juni proglašava 11. federalnim praznikom, nakon što je prijedlog u srijedu usvojen u Predstavničkom domu američkog Kongresa sa 415 glasova za i 14 protiv.

"Juneteenth označava i dugu tešku noć ropstva i najavu vedrijeg jutra", rekao je Biden u Bijeloj kući uoči potpisivanja zakona i dodao da je taj dan podsjetnik na "užasne posljedica ropstva u zemlji" u prošlosti i sadašnjosti.

"Velike nacije ne ignorišu najbolnije trenutke. Ne ignorišu te trenutke u prošlosti. Prihvataju ih. Velike nacije ne ignorišu stvari, već se suočavamo sa greškama koje smo počinili. Podsjećanjem na te trenutke, počinjemo da zacijeljujemo rane i da jačamo", rekao je predsjednik na ceremoniji potpisivanja u Bijeloj kući.

Juneteenth obilježava dan kada je posljednjim robovima u Americi, 1865. godine u Galvestonu, u Texasu, rečeno da su slobodni, dvije godine nakon što je potpisana Proklamacija o emancipaciji tokom građanskog rata, čime je okončano 246 godina ropstva u Sjedinjenim Državama.

To je prvi novi federalni praznik od kako je 1983. godine proglašen Dan Martina Luthera Kinga mlađeg.

"Federalnih praznika sa razlogom ima malo i njima se prepoznaju najvažnije prekretnice. Mislim da nema važnije od kraja ropstva u Sjedinjenim Državama", poručila je demokratska članica Predstavničkog doma Carolyn Maloney​.

Zakonski prijedlog o novom prazniku prethodno je jednoglasno usvojen u Senatu, a glasalo se u trenutku kada članovi Kongresa pokušavaju da prevaziđu podjele u pogledu policijske reforme, predložene poslije ubistva Afromamerikanca Georgea Floyda tokom policijskog privođenja.

Republikanci u brojnim saveznim državama također usvajaju zakone za koje stručnjaci kažu da ograničavaju biračko pravo. Republikanci tvrde da je cilj da se spriječe izborne nepravilnosti, dok demokrate ističu da se usvojenim mjerama podrivaju biračka prava manjina.

Velika većina američkih država već priznaje 19. jun kao praznik ili zvanično obilježava ili proslavlja taj dan. Juneteenth je plaćeni praznik za zaposlene u državnim upravama u Texasu, New Yorku, Virginiji i Washingtonu.

Prema zakonu, uvojenom godinu nakon što su zemlju potresali protesti protiv rasizma i policijske brutalnosti, novi praznik će biti poznat kao Nacionalni dan nezavisnosti Juneteenth.

Povećan broj nezaposlenih, poslodavci se žale na manjak radne snage

Ilustracija - Poslodavci žale se na nedostatak radne snage – uglavnom u uslužnim slabije plaćenim djelatnostima poput ugostiteljstva i trgovanja. (Foto: AP/Rogelio V. Solis)

Broj američkih građana koji su se prijavili za pomoć nezaposlenima povećan je protekle sedmice, pokazali su podaci Sekretarijata za rad.

Registrovano ih je ukupno 412.000 što ukazuje na okončanje šestonedjeljnog trenda smanjenja zvaničnog broja nezaposlenih, u trenutku kada je američka ekonomija u nastojanju da se oporavi od posljedica pandemije koronavirus, uzroka gubitka miliona radnih mjesta.

Širom američkih država, kao i na lokalnom nivou, ukidaju se restriktivne mjere uvedene za suzbijanje Covida-19, što se smatra potezom koji bi mogao da podstakne zapošljavanje.

California, najmnogoljudnija američka država, u potpunosti je ukinula ograničenja koja su uticala na ekonomiju.

U tim okolnostima brojni poslodavci žale se na nedostatak radne snage – uglavnom u uslužnim slabije plaćenim djelatnostima poput ugostiteljstva i trgovanja.

Stopa nezaposlenosti opala je u maju na 5,8 posto – što je i dalje više od 3,5 procenata, koliko je prije pandemije, iznosila u martu 2020.

Federalna vlada odobrila je nedjeljnu novčanu pomoć od 300 dolara nezaposlenim radnicima do septembra.

Međutim, najmanje 25 od ukupno 50 američkih država u kojima su na vlasti republikanci, počeli su da se povlače iz programa – tvrdeći da finansijske donacije stimulišu nezaposlene radnike da se ne zapošljavaju, već da žive od pomoći.

Ekonomski stručnjaci pak smatraju da su uzrok drugi faktori poput nedostatka njege za djecu zaposlenih roditelja, ili pak strahovanja od zaraze koronavirusom.

Aktuelna ekonomska situacija u SAD poboljšana je od kada usvajanja i primjene finansijskog paketa pomoći za ugrožene koronavirusom u iznosu od 1,9 hiljada milijardi dolara.

Tom mjerom povećana je potrošnja – pošto je milionima građana odobrena isplata sume od 1.400 dolara. Brojnim građanima je taj novac uplaćen.

Uz uspješno sprovedenu kampanju vakcinacije u kojoj je 55 posto građana kompletno vakcinisano – ljudi se vraćaju društvenom životu nalik onom prije pandemije.

Ipak, jedna od nepovoljnosti u svemu tome je porast inflacije. Prema podacima koje je objavio Biro za statistiku tokom protekle sedmice cijene su porasle za 0,6 procenata, a tokom čitave 2020. za 5 posto.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG