Linkovi

Top priča SAD

Biden: SAD neće ukinuti sankcije Iranu

Joe Biden

Američki predsjednik Joe Biden izjavio je da neće ukinuti ekonomske sankcije Iranu ako Teheran prvo ne svede obogaćivanje uranijuma na nivo dogovoren u okviru međunarodnog sporazuma iz 2015.

Biden je rekao da želi da se SAD vrate nuklearnom sporazumu sa Iranom iz koga je bivši predsjednik Donald Trump povukao Sjedinjene Države.

Međutim, u intervjuu za TV mrežu CBS News koji je emitovan u nedjelju, na direktno pitanje da li će SAD prvo ukinuti sankcije Iranu da bi ga privoljele da se vrati pregovorima, Biden je jednostavno odgovorio - "ne". Klimnuo je glavom kada je novinarka Norah O'Donnell pitala da li Teheran prvo mora da prestane da obogaćuje uranijum na višem nivou od onog koji je dozvoljen sporazumom.

Nuklearni sporazum dozvoljava Iranu da obogaćuje uranijum na nivou koncentracije od 3,67 posto. Međutim, od sredine 2019. godine, taj nivo je povećan na 4,5 posto a onda, prošlog mjeseca, na 20 posto, nivo dostignut prije nego što je Iran postigao sporazum sa svjetskim silama.

Stručnjaci kažu da Teheran sada ima dovoljno zaliha nisko-obogaćenog uranijuma za najmanje dva nuklearna oružja, ukoliko riješi da ih proizvede. Međutim, iranski zvaničnici godinama tvrde da nuklearni program ima civilnu namjenu, iako zapadne vlade sumnjaju u to.

Nešto ranije, iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei rekao je da bi Sjedinjene Države trebalo da ukinu sve sankcije ukoliko Washington želi da Teheran preokrene svoje nuklearne korake.

"Iran je ispunio sve svoje obaveze iz nuklearnog sporazuma iz 2015. godine, a ne Sjedinjene Države ili tri evropske države... Ako žele da se Iran vrati svojim obavezama, Sjedinjene Države moraju prvo da ukinu sve sankcije", napisao je Hamenei na Twitteru.

"Nakon provjere da li su ukinute sve sankcije, vratićemo se u potpunosti u saglasnost", napisao je.

Predsjednik Biden, koji je na dužnost stupio prošlog mjeseca, rekao je da će, ako se Teheran vrati u striktno poštovanje nuklearnog sporazuma iz 2015. godine, i Washington slijediti njegov primjer i to koristiti kao odskočnu dasku za širi sporazum koji bi mogao ograničiti iranski raketni razvoj i regionalne aktivnosti.

Bivši američki predsjednik Donald Trump izašao je iz nuklearnog sporazuma između Irana i šest sila 2018. godine i ponovo uveo sankcije Teheranu.

Iran je prekršio dogovor korak po korak kao odgovor na Trumpovu politiku "maksimalnog pritiska", ali je više puta ponovio da bi mogao brzo da poništi ta kršenja ako se ukinu sankcije SAD.

See all News Updates of the Day

Sekretarka za trgovinu: Sarađujemo sa Colonial Pipelineom kako bi što prije nastavio poslovanje

Kolonijal pajlpan nastoji da nastavi rad
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:01 0:00

Zvaničnici američkih vlasti blisko sarađuju sa glavnom američkom kompanijom za distribuciju naftnih derivata Colonial Pipeline - da bi joj pomogli da prevaziđe poteškoće nakon nedavnog hakerskog napada koji je primorao da privremeno prekine rad.

Gina Raimondo, sekretarka za trgovinu, izjavila je da Washington radi na tome da izbjegne ozbiljnije poremećaje u snabdijevanju gorivom klijenata i pomogne da što prije pokrene naftovodnu mrežu koja se proteže od američke države Teksas do Nju Džerzija.

„Usko sarađujemo sa kompanijom, državnim i lokalnim zvaničnicima, kako bismo bili sigurni da se što prije vrate normalnom poslovanju i da se spriječi prekid u snabdijevanju", rekla je Raimondo televiziji CBS.

Colonial Pipeline prethodno je saopšto da nastoji da nastavi rad nakon što je bio meta cyber napada – zbog čega je u petak, privremeno prekinuo sa pružanjem usluga.

Ta kompanija nije precizirala kada bi tačno mogla da nastavi rad i o tome nije željela da se oglašava u nedjelju na upit agencije Reuters.

Taj incident američka javnost tumači kao jedan od najozbiljnijih do sada – što je podstaklo pozive političih predstavnika na poboljšanje zaštite važne energetske infrastrukture od napada hakera.

Colonial Pipeline dnevno prebacuje 2,5 miliona barela benzina i drugog goriva iz rafinerija na obali Meksičkog zaliva do potrošača u srednjem Atlantiku i na jugoistoku Sjedinjenih Država.

Naftovodom dužine 8.850 km snabdijevaju se glavni američki aerodromi, uključujući Heartfield Jackson u Atlanti – koji važi za najprometniji na svijetu.

Stručnjaci iz oblasti maloprodaje goriva, među kojima i oni iz Američkog automobilskog udruženja, ukazali su da bi višednevni prekid mogao imati značajne uticaje na regionalne zalihe goriva, posebno na američkom jugoistoku.

Istraga američkih vlasti, kako izvještava agencija Reuters je u ranoj fazi. Istovremeno, Reuters piše da su jedan bivši američki zvaničnik i dva izvora iz industrijske sfere procijenili da su hakeri najverovatno profesionalna cyber-kriminalna grupa i da su pripadnici "Darksajda” (“DarkSide”) među potencijalnim osumnjičenima.

“Darksajd” je hakerska grupa koja postavlja zloćudne softere i nakon toga od žrtava iznuđuju novac. Njihovi napadi nisu svojstveni u postsovjetskim državama.

Takođe, Reuters je izvijestio da, navodeći kao izvore osobe iz oblasti industrije, da je kompanija “Fajeraj” (“Fireeye”) angažovana da odgovori na napad. Kompanija je odbila da komentariše te navode.

Bijela kuća je saopštila u subotu da je predsjednik Joseph Biden upoznat sa cyber napadom - dodajući da vlasti nastoje da pomognu kompaniji Colonial Pipeline da obnovi poslovanje i spriječi poremećaje u snabdijevanju korisnika.

Sjedinjene Države su sredinom aprila pooštrile sancije uvedene Ruskoj federaciji. Predsjednik Biden je tada rekao da SAD ne mogu dozvoliti stranoj sili da se miješa u izborni proces ili da na njenoj teritoriji sprovodi cyber napade.

Biden je takođe prošle nedjelje rekao da očekuje da će uskoro biti mogućnosti da se sastane sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Dvije države su trenutno u fazi značajnog zahlađenja odnosa.

Najveći američki naftovod zatvoren poslije cyber napada

Tankeri ispred fabrike Colonial Pipeline u Pelamu u Alabami, 16. septembar 2016.

Glavna američka kompanija za transport naftnih derivata, Colonial Pipeline, zatvorila je kompletnu mrežu poslije cyber napada, saopšteno je iz kompanije u petak. 

Napad vjerovatno neće poremetiti zalihe i cijene benzina, osim ako ne dođe do dužeg zatvaranja naftovoda.

Mrežom naftovoda kompanije Colonial, nafti derivati iz američkih rafinerija u Meksičkom zalivu stiže do istočnih i južnih američkih država. Kompanija obavlja transport 2,5 miliona barela benzina, dizela, goriva za mlazne avione i druge derivate kroz 5.500 milja (8.850 kilometara) naftovoda.

Colonial Pipeline transportuje 45% zaliha goriva na istočnoj američkoj obali. Kako je saopšteno, kompanija je zatvorila sisteme u petak, nakon što je saznala za napad.

Još se ne zna kako je tačno izgledao napad, ko ga je izvršio i šta je bio motiv. Portparolka Colonial Pipeline nije odgovorila na pitanje da li je kompanija dobila zahjtev da plati otkup hakerima, što je obično motiv cyber kriminalaca.

Međutim, dva izvora agencije Reuters iz industrije za cyber bezbjednost navela su da je prilikom napada korišten zloćudni virus koji zaključava sisteme, a hakeri tada traže od kompanije otkup da bi povratila pristup svojim sistemima.

Colonial je angažovao firmu za cyber bezbjednost da istraži napad i kontaktirao federalne agencije. Kompanija nije objavila više detalja niti koliko će dugo naftovodi biti zatvoreni.

"Činjenica da je taj napad kompromitovao sisteme koji kontrolišu infrastrukturu naftovoda znači dvije stvari - ili je napad bio izuzetno sofisticiran ili sistemi nisu bili dobro obezbjeđeni", izjavio je Mike Chapple​, profesor na Mendoza koledžu za biznis pri Univerzitetu Notre Dam, a koji je ranije radio za američku Nacionalnu bezbjednosnu agenciju (NSA).

"Zatvaranje gasovoda šalje poruku da su ključni elementi naše nacionalne infrastrukture i dalje ranjivi i podložni cyber napadima", dodao je.

Cijene dionica benzina i dizela su u petak porasle više od cijena sirove nafte. Dugoročni efekti će zavisiti od toga koliko će dugo naftovodi biti zatvoreni.

Colonial je za vrijeme uragana Harvey, koji je pogodio obalu Meksičkog zaliva 2017. godine, zatvorila svoje gasovode i naftovode, što je dovelo do smanjenih zaliha i rasta cijene benzina u SAD, jer su mnoge rafinerije u zalivu morale da se zatvore. Cijene benzina u regionu Meksičkog zaliva dostigle su najviši nivo u pet godina, a cijene dizela bile najviše u četiri godine.

Pobjeda talibana u Afganistanu "nije predodređeni zaključak"

Američka vojska nastavlja pomagati afganistansku
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:46 0:00

Visoki američki odbrambeni i vojni zvaničnici nadaju se da će afganistanska vlada uspjeti izdržati najnoviju vojnu ofanzivu talibana, započetu prije nekoliko dana kada su američke i koalicijske trupe počele napuštati zemlju.

Pokrajinski službenici iz cijelog Afganistana upozorili su na sve veće gubitke u nizu talibanskih napada, otkako su Sjedinjene Države službeno započele povlačenje 1. maja. Ali Pentagon je u četvrtak naveo da povlačenje "ide prema planu".

"Prema mojoj profesionalnoj vojnoj procjeni, nije unaprijed zaključeno da talibani automatski pobjeđuju, a Kabul pada", rekao je novinarima u Pentagonu general Mark Milley, predsjedavajući Zajedničkog štaba.

"Ja sam lični svjedok da se afganistanske snage sigurnosti mogu boriti", dodao je Milley, koji je ranije služio u Afganistanu. "Podržavamo ih sigurno, ali oni vode borbu."

Govoreći zajedno s Milleyjem, američki ministar obrane Lloyd Austin također je izrazio povjerenje u sposobnost afganistanske vojske.

"Vidjeli smo slučaj da su u Lashkar Gah-u [u provinciji Helmand] afganistanske snage sigurnosti provodile protunapad i imale prilično dobre rezultate", rekao je Austin novinarima. "Nadamo se da će afganistanske snage sigurnosti igrati glavnu ulogu u zaustavljanju talibana."

Ofanziva Talibana

Prema lokalnim afganistanskim zvaničnicima i nekim humanitarnim radnicima na terenu, talibanska ofanziva bila je neumoljiva.

Provincijski službenici u južnoj provinciji Kandahar izvijestili su u četvrtak da su talibanski borci zauzeli stratešku branu Dahla nakon žestokih borbi koje su prisilile stotine porodica da napuste to područje.

A neke od najtežih borbi dogodile su se u provinciji Helmand gdje su, uprkos pokretanju uspješnog protunapada, afganistanskim snagama u srijedu bili potrebni američki zračni napadi u cilju potiskivanja talibanskih boraca.

Američki vojni zvaničnici navode, suprotno nekim tvrdnjama, da tempo i intenzitet talibanskih napada na afganistanske snage sigurnosti - u prosjeku 80 do 120 napada dnevno - ne razlikuje se od prošlogodišnjih.

"Trenutno ANSDF [afganistanske snage nacionalne sigurnosti i odbrane] stopostotno samostalno planiraju, zapovijedaju i kontroliraju i vode vojne operacije", rekao je u srijedu zamjenik glasnogovornika Ministarstva obrane Fawad Aman za afganistansku službu Glasa Amerike.

"Na bojnim poljima nema podrške i fizičkog prisustva stranih trupa", dodao je.

Ipak, neki američki zvaničnici i vanjski stručnjaci upozoravaju da će povlačenje 2.500 do 3.500 američkih snaga i gotovo 7.000 koalicijskih vojnika, zajedno sa desetinama hiljadama ugovarača, staviti na ispit sposobnosti afganistanskih snaga sigurnosti.

"Razina nasilja možda raste, ali to je poziv afganistanskim snagama nacionalne sigurnosti da moraju zamijeniti koalicijske snage i NATO snage", rekao je umirovljeni brigadni general Mark Kimmitt za afganistansku službu Glasa Amerike.

"Nastavit ćemo ih obučavati. Nastavit ćemo ih opremati", rekao je Kimmitt. "Međutim, malo je vjerojatno da će Amerikanci, ukoliko ne dođe do značajne promjene u nivoima nasilja, preokrenuti svoje povlačenje."

Afganistanske sposbnosti

Ipak, kako će SAD pomoći afganistanskoj vojsci i avganistanskim zračnim snagama, ostaje nejasno.

"Održavanje logističke podrške afganistanskim zračnim snagama ključni je test koji moramo riješiti", rekao je Milley, predsjedavajući Zajedničkog štaba novinarima u četvrtak, sugerirajući da bi se neki ugovarači mogli vratiti u Afganistan nakon završetka povlačenja.

"Mnogo toga ovisit će o sigurnosnim uvjetima na terenu", rekao je. "Namjera nam je zadržati afganistansko ratno zrakoplovstvo u zraku i pružiti im kontinuiranu podršku u održavanju."

Ključni nadzorni organ američke vlade, specijalni generalni inspektor za obnovu Afganistana, rekao je u izvještaju od prošle sedmice da bi afganistansko ratno zrakoplovstvo moglo biti prizemljeno u roku od nekoliko mjeseci bez trenutne razine podrške ugovarača.

Reforma policije u SAD: Pozivi na veću odgovornost i želja za potpunim promjenama

Reforma policije u SAD: Pozivi na veću odgovornost i želja za potpunim promjenama
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:07 0:00

Projekcija CDC-a: Slučajevi Covida-19 trebali bi naglo pasti u Sjedinjenim Državama do jula

Muškarac nosi masku dok šeta Times Squareom, New York, 27. april 2021. godine.

Šefica američkih Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) kaže da bi novi slučajevi Covida-19 trebali naglo pasti do jula, pod uslovom da vakcinacija ostane na visokom nivou i da ljudi nastave poštovati osnovne mjere zaštite.

Na brifingu, direktorica CDC-a Rochelle Walensky je rekla da se projekcije temelje na studiji koju je u srijedu objavio CDC. Studija pokazuje šta bi se moglo dogoditi ako se nastavi sadašnja praksa vakcinacije i prevencije, poput nošenja maski i socijalne distance.

Prema njenim riječima, slučajevi Covida-19 su u padu. Kako je rekla, dnevni prosjek novih slučajeva u Sjedinjenim Državama pada za 12 posto, i iznosi oko 42.500 novozaraženih. Hospitalizacija na dnevnom nivou je pala za 9,5 posto, a smrtni slučajevi za oko jedan posto, rekla je.

Direktorica je kazala i da trenutne vakcine u Sjedinjenim Državama imaju dobre rezultate protiv dominantnih varijanti Covida-19, pa je još važnije da se što više ljudi vakciniše.

Viši savjetnik tima za odgovor na Covid-19 Bijele kuće Andy Slavitt je rekao da će oni koji pošalju poruku sa poštanskim brojem na GETVAXED dobiti tri lokacije za vakcinaciju u svojoj blizini. Dodao je da ljudi mogu dobiti i informacije o tome gdje mogu dobiti željenu vakcinu.

Slavitt je rekao da će biti informacije i o tome kako ljudi mogu dobiti besplatnu vožnju do mjesta vakcinacije. Naveo je da će oni koji nemaju pristup mobilnim uređajima ili internetu dobiti telefonske brojeve koje mogu nazvati da bi dobili informacije o vakcinaciji.

Kako je naveo, sve to dio je ispunjenja ciljeva koje je ove sedmice postavio predsjednik Joe Biden. Predsjednik je rekao da bi volio da 70 posto svih Amerikanaca primi barem jednu dozu vakcine i da 160 miliona Amerikanaca bude potpuno vakcinisano do 4. jula, Dana nezavisnosti Sjedinjenih Država.

Do utorka, prema podacima CDC-a, nešto manje od 45 posto ljudi u SAD-u primilo je barem jednu dozu vakcine, dok je više od 106 miliona (32 posto) Amerikanaca u potpunosti vakcinisano.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG