Najnovije
Biden: SAD neće ukinuti sankcije Iranu
Američki predsjednik Joe Biden izjavio je da neće ukinuti ekonomske sankcije Iranu ako Teheran prvo ne svede obogaćivanje uranijuma na nivo dogovoren u okviru međunarodnog sporazuma iz 2015.
Biden je rekao da želi da se SAD vrate nuklearnom sporazumu sa Iranom iz koga je bivši predsjednik Donald Trump povukao Sjedinjene Države.
Međutim, u intervjuu za TV mrežu CBS News koji je emitovan u nedjelju, na direktno pitanje da li će SAD prvo ukinuti sankcije Iranu da bi ga privoljele da se vrati pregovorima, Biden je jednostavno odgovorio - "ne". Klimnuo je glavom kada je novinarka Norah O'Donnell pitala da li Teheran prvo mora da prestane da obogaćuje uranijum na višem nivou od onog koji je dozvoljen sporazumom.
Nuklearni sporazum dozvoljava Iranu da obogaćuje uranijum na nivou koncentracije od 3,67 posto. Međutim, od sredine 2019. godine, taj nivo je povećan na 4,5 posto a onda, prošlog mjeseca, na 20 posto, nivo dostignut prije nego što je Iran postigao sporazum sa svjetskim silama.
Stručnjaci kažu da Teheran sada ima dovoljno zaliha nisko-obogaćenog uranijuma za najmanje dva nuklearna oružja, ukoliko riješi da ih proizvede. Međutim, iranski zvaničnici godinama tvrde da nuklearni program ima civilnu namjenu, iako zapadne vlade sumnjaju u to.
Nešto ranije, iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei rekao je da bi Sjedinjene Države trebalo da ukinu sve sankcije ukoliko Washington želi da Teheran preokrene svoje nuklearne korake.
"Iran je ispunio sve svoje obaveze iz nuklearnog sporazuma iz 2015. godine, a ne Sjedinjene Države ili tri evropske države... Ako žele da se Iran vrati svojim obavezama, Sjedinjene Države moraju prvo da ukinu sve sankcije", napisao je Hamenei na Twitteru.
"Nakon provjere da li su ukinute sve sankcije, vratićemo se u potpunosti u saglasnost", napisao je.
Predsjednik Biden, koji je na dužnost stupio prošlog mjeseca, rekao je da će, ako se Teheran vrati u striktno poštovanje nuklearnog sporazuma iz 2015. godine, i Washington slijediti njegov primjer i to koristiti kao odskočnu dasku za širi sporazum koji bi mogao ograničiti iranski raketni razvoj i regionalne aktivnosti.
Bivši američki predsjednik Donald Trump izašao je iz nuklearnog sporazuma između Irana i šest sila 2018. godine i ponovo uveo sankcije Teheranu.
Iran je prekršio dogovor korak po korak kao odgovor na Trumpovu politiku "maksimalnog pritiska", ali je više puta ponovio da bi mogao brzo da poništi ta kršenja ako se ukinu sankcije SAD.
See all News Updates of the Day
U Donjoj Jablanici obavljena kolektivna dženaza za 19 žrtava poplava
U Donjoj Jablanici, na jugu Bosne i Hercegovine, u obavljena je kolektivna dženaza za 19 žrtava poplava koje su pogodile ovo područje u noći 4. oktobra.
U Bosni i Hercegovini do sada su pronađena tijela 26 žrtava.
Radi se o 19 osoba iz Jablanice, četiri iz Konjica, dok su tri osobe preminule na području Fojnice, u srednjoj BiH.
Obilne padavine pogodile su u noći s četvrtka na petak, 4. oktobra, sjevernu Hercegovinu i centralnu Bosnu, te izazvale bujice i poplave.
Kiša je aktivirala brojna klizišta, a najteža situacija bila je u Donjoj Jablanici na jugu zemlje.
Nadležni u Vladi Federacije BiH tvrde da je obrušavanje kamenoloma uzrok velikog broja žrtava u Donjoj Jablanici.
Putem Mehanizma civilne zaštite Evropske unije, na poplavljenim područjima su boravili spasilački timovi iz Slovenije, Hrvatske, Srbije i Crne Gore, koji su tokom protekle sedmice učestvovali u potrazi za nestalim osobama, dok su inžinjerijske jedinice pomagale u saniranju posljedica poplava.
Kroz Mehanizam EU dopremljena je i pomoć za smještaj osoba čiji su domovi uništeni ili oštećeni u poplavama (ukupno 75 kontejnera iz Turske i Hrvatske), generatori za struju, pumpe za vodu, te druga oprema potrebna za smještaj raseljenih osoba, navelo je Ministarstvo sugurnosti BiH, 14. oktobra.
U poplava i klizištima je uništeno najmanje 230 objekata u Jablanici, a procijenjena šteta je oko 25.6 miliona eura.
UN poziva na istragu o izraelskom napadu u sjevernom Libanu. Među ubijenima 12 žena i 2 djece
Ured UN-a za ljudska prava pozvao je u utorak na istragu o izraelskom zračnom napadu u kojem su poginule najmanje 22 osobe u sjevernom Libanu.
Portparol UN-a za ljudska prava Jeremy Laurence rekao je novinarima u Ženevi da je Agencija primila izvještaje da je među ubijenima u selu Aito 12 žena i dvoje djece.
Pogođena je mala stambena zgrada sa većinskim kršćanskim stanovništvom, daleko od glavnih područja utjecaja militantne grupe Hezbollah na jugu i istoku zemlje.
„Razumijemo da je pogođena četverospratna stambena zgrada. Imajući ove faktore na umu, stvarno smo zabrinuti u pogledu IHL-a (Međunarodnog humanitarnog prava), dakle ratnih zakona i načela razlikovanja razmjera i proporcionalnosti”, rekao je.
Odgovor Iranu
Netanyahu je rekao američkom predsjedniku Joeu Bidenu da će izraelski uzvratni napad na Iran ciljati samo na vojne ciljeve, a ne na naftna ili nuklearna postrojenja, rekli su američki zvaničnici.
Zvaničnike su citirali Washington Post i Wall Street Journal, koji su kasno u ponedjeljak objavili da je Netanyahu dao takvo obećanje tokom telefonskog razgovora između lidera prošle sedmice.
„Mi slušamo mišljenja Sjedinjenih Država, ali ćemo svoje konačne odluke donositi na osnovu naših nacionalnih interesa", naveo je Netanyahuov ured u saopćenju u utorak.
Iranski napad uslijedio je kao odgovor na izraelsko ubistvo Hassana Nasrallaha, šefa militantne grupe Hezbollah koju podržava Iran.
Neke informacije dolaze od AP-a, Reutersa i AFP-a.
Sjeverna Koreja digla u zrak dijelove međukorejskih puteva
Južna Koreja je rekla da je Sjeverna Koreja u utorak digla u zrak sjeverne dijelove međukorejskih cesta koje se više ne koriste. Ovaj potez dolazi u porastu tenzija zbog tvrdnje Sjeverne Koreje da je Južna Koreja poslala dronove iznad glavnog grada Pjongjanga.
Zajedničke štab Južne Koreje naveo je u kratkom saopštenju da je Sjeverna Koreja u utorak digla u zrak dijelove cesta.
Rečeno je da južnokorejska vojska pojačava svoju spremnost i nadzor, ali nije dala dodatne detalje.
Eksplozije su se dogodile dan nakon što je sjevernokorejski vođa Kim Jong Un sazvao sastanak sa najvišim vojnim i sigurnosnim zvaničnicima.
Tokom sastanka, Kim je opisao navodne letove južnokorejskih bespilotnih letjelica kao „neprijateljsku ozbiljnu provokaciju” i iznio neodređene zadatke vezane uz „neposrednu vojnu akciju” i operaciju „odvraćanja od rata” u cilju odbrane suvereniteta zemlje, izvijestio je sjevernokorejski državni medij.
Sjeverna Koreja ranije je stavila topništvo na prvu liniju i druge vojne jedinice u pripravnost za pokretanje napada na Južnu Koreju ako se bespilotne letjelice ponovno uoče iznad Sjeverne Koreje. Južna Koreja odbila je potvrditi je li poslala dronove, ali je upozorila da će strogo kazniti Sjevernu Koreju ako sigurnost njenih građana bude ugrožena.
Uništavanje cesta bilo je u skladu s nastojanjima vođe Kim Jong Una da prekine veze s Južnom Korejom, formalno je učvrsti kao glavnog neprijatelja svoje zemlje i odustane od desetljećima dugog cilja Sjevera da traži mirno korejsko ujedinjenje.
Tokom međukorejskog smirivanja tenzija 2000-ih, dvije Koreje su ponovo povezale dvije cestovne rute i dvije željezničke pruge. Ali kasnije, sve je obustavljeno jer su se prepirali oko sjevernokorejskog nuklearnog programa i drugih pitanja.
Prošle sedmice, Sjeverna Koreja rekla da će trajno blokirati granicu s Južnom Korejom i izgraditi odbrambene strukture na prvoj liniji kako bi se nosila s „konfrontacijskom histerijom” južnokorejskih i američkih snaga.
Južnokorejski zvaničnici rekli su da je Sjeverna Koreja već postavila protutenkovske barijere i postavila mine duž granice.
Šačica stanovnika vratila se u ukrajinsko selo koje je uništila Rusija
Viktor Kalyberda, 63, živi u selu Sulyhivka bez tekuće vode i struje. Selo, 170 kilometara od Harkiva, uništeno je tijekom ruske invazije 2022. godine, niti jedna kuća nije pošteđena. Svi su stanovnici pobjegli iz sela, ali Kaliberda se odlučio vratiti i ponovno izgraditi svoj život.
Ukrajina: Porastao broj zahtjeva za usvajanjem djece otkako je Rusija pokrenula invaziju
Broj ukrajinskih državljana koji žele da usvoje djecu dramatično se povećao otkako je Rusija pokrenula invaziju na zemlju u februaru 2022. Lesia Bakalets izvještava iz Kijeva.
