„Osjećam dobru energiju od obje strane (Srbije i Kosova, dod. aut.), ali mi predsjednik (SAD, Donald) Trump neće dozvoliti da ovo dugo radim ukoliko ne bude bilo napretka“, rekao je specijalni izaslanik predsjednika SAD za dijalog Beograda i Prištine, Ričard Grenel (Richard Grenell) po dolasku u Beograd.
„Mi ne želimo da gubimo naše vrijeme“, dodao je Grenel na pitanje Radija Slobodna Evropa (RSE) kada SAD očekuju da Srbija i Kosovo postignu dogovor, s obzirom da je dijalog koji se odvijao u Briselu uz posredovanje EU, faktički suspendovan već 14 mjeseci.
Grenel je rekao i da SAD nemaju neke posebne ideje o određenim političkim pitanjima koje bi izložili svojim sagovornicima, već da je njegova namjera da „dvije strane pogura jednu ka drugoj".
„Imam entuzijazam da nas povedem napred, umjesto da gledamo unazad, da vidim mogu li dvije strane da razgovaraju i da ostvare napredak. Da li smo spremni da prošlost ostavimo u prošlosti i da krenemo naprijed? Mislim da je malo vremena i zaista se nadam da će i Srbi i narod Kosova i njihove vlade iskoristiti ovu priliku", poručio je Grenel u rezidenciji američkog ambasadora u Beogradu.
"Rekao sam na Kosovu da moraju da ukinu takse, ali ću istovremeno insistirati i da Srbija prestane s kampanjom za povlačenje priznanja Kosova. To mora da se dogodi u isto vrijeme i, da budem iskren, mislim da će se to uskoro desiti", rekao je Grenel novinarima u Beogradu.
Grenel je izjavio i "da poslovna zajednica i Srbije i Kosova želi da se to dogodi i da obični ljudi pozivaju na to" i dodao da fokus treba da bude na razvoju ekonomije i otvaranju novih radnih mjesta, a ne na političkim pitanjima.
Ambasador SAD u Srbiji Entoni Godfri (Anthony Godfrey) koji je dočekao Grenela u svojoj rezidenciji u Beogradu, rekao je da se upravo vratio iz trodnevne posjete jugu Srbije, gde je, kako je istakao, čuo da su kosovske takse i nedostatak napretka u dijalogu Beograda i Prištine negativno uticali na mnoge kompanije u mjestima koje je posjetio.
Prvi dogovor uz američko posredovanje
Pismo o namjerama koje su Kosovo i Srbija potpisali u Berlinu u ponedjeljak, 20. januara, prvi je iskorak u odnosima dvije strane od kada su pregovori koji se unutar briselskog dijaloga vode od 2013. godine zapali u ćorsokak.
Dogovor o obnavljanju letova, prekinutih pre 21 godinu, pozdravio je i američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump), dok je iz Evropske unije navedeno da su na toj adresi zatečeni postignutim. Evropska unija je, podsjetimo, posrednik u briselskom dijalogu.
Od kada su pregovori u blokadi?
Praktično, blokirani su od decembra 2018. godine kada je Kosovo uvelo takse od 100 odsto na proizvode koji se u tu državu uvoze iz Srbije i BiH.
Odluku je donijela Vlada Ramuša Haradinaja (Ramush Haradinaj), aktuelna Vlada u ostavci, kao odgovor na poteze Srbije - kampanju poništavanja priznanja nezavisnosti kao i onemogućavanje prijema Kosova u međunarodne institucije poput Interpola.
U međuvremenu, na Kosovu su 6. oktobra 2019. održani vanredni parlamentarni izbori, pošto je premijer Haradinaj podnio ostavku.
Na izborima je pobijedilo Samoopredeljenje Aljbina Kurtija, koje do danas nije uspjelo da ostvari dogovor o formiranju nove vlade sa drugoplasiranim DSK Ise Mustafe. Ipak, predsjednik Kosova Hašim Tači 18. januara dao je Kurtiju mandat za sastav nove vlade.
Kakav je stav Kurtija o taksama?
Kurti je odmah poslije izbora, u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) kao rješenje za pitanje taksi predložio reciprocitet u odnosima sa Srbijom:
"Umjesto takse od sto odsto na robu iz Srbije, uvešćemo princip reciprociteta", kazao je Kurti, dodajući objašnjenje da to znači da ono što Srbija ne dozvoljava kosovskim građanima i proizvođačima u Srbiji, toj državi neće biti dozvoljeno na Kosovu.
Po pitanju taksi koje je takođe uvedene BiH, Kurti podvlači da Beograd i Sarajevo ne mogu isto da se tretiraju.
"Mi ćemo razmotriti sa našim ekspertima u novoj vladi sve mogućnosti da ne tretiramo isto i Sarajevo i Beograd, i Bosnu i Hercegovinu i Srbiju, jer ne želimo da nam u dobrim odnosima između Albanaca i Bošnjaka, između Kosova i Bosne i Hercegovine, bude prepreka Republika Srpska", objasnio je Kurti.
Kada je reč o drugom zahtjevu koji je izneo Grenel, rezultati srpske kampanje za povlačenje priznanja kosovske nezavisnosti, proglašene 2008. godine, nisu potpuno jasni.
O kampanji povlačenja priznanja Kosova
Po posljednjim tvrdnjama Ministarstva inostranih poslova Srbije 16 država je povuklo priznanje Kosova. Poslednja, kako je saopštilo to Ministarstvo, to je učinila zapadnoafrička država Gana, 11. novembra 2019.
Ni jedna od tih država nije zvanično Kosovu potvrdila odluku o povlačenju priznanja nezavisnosti. Kosovo kao nezavisnu državu priznale su SAD, kao i 23 od ukupno 28 članica EU.
Šta preostaje Briselu?
Kakva će uloga Evropske unije biti u nastavku procesa normalizacije odnosa, koji je u četrnaestomjesečnoj blokadi?
Glavni i odgovorni urednik kosovskog dnevnika 'Koha Ditore' Agron Bajrami smatra da aktuelni ekonomske mogućnosti na kojima insistira ambasador Grenel jesu pokušaji oživljavanja briselskog dijaloga, a „čiji je kontekst upropašćen političkim temama“.
On ocijenjuje da je uvijek bilo jasno da je američko posredovanje efektivnije u poređenju sa evropskim, te podvlači kako je zvanični Brisel sam sebe izbacio iz igre onda kada je pokrenuta tema o prekrajanju granica.
„Priča oko promjene granica i sve to što se dešavalo je dovelo do toga da su skoro svi već smatrali da je Briselski dijalog mrtav, pa se sad moralo nekako oživjeti i to su uradili putem dogovora o uspostavljanju leta između Prištine i Beograda. Dolazak Grenela najavljuje da će se ići na slične stvari, na više ekonomske pregovore, a što je možda i zbog toga što je taksa (od 100%) pokazala da u ekonomskom segmentu ima mnogo toga što može da se postigne, a ako to ne funkcioniše onda stvarno ne postoje nekakve šanse za normalizaciju“, navodi Bajrami.
Napominje i da nova struktura vlasti na nivou Evropske unije još uvijek ništa nije pokrenula po pitanju nastavka dijaloga, te da pasivnost ukazuje „da izgleda da Brisel i nije toliko zainteresovan za neku veliku, glavnu ulogu u posredovanju“.
„U međuvremenu imamo američke posrednike, Grenela i Palmera (Matthew Palmer, specijalni predstavnik američkog državnog sekretara za Zapadni Balkan prim.red.), koji su dolazili, govorili s ljudima, opipavali puls i sve to nas navodi da zaključimo da Brisel ustvari postaje pratnja u cijeloj ovoj priči, a ne vodilja“, zaključio je Bajrami.
On smatra da se i politički pregovori u jednom trenutku moraju zaključiti dogovorom koji bi trebao da bude o recipročnom priznanju. Podsjeća međutim da je dijalog blokiran i da se ne može pokrenuti sve dok Kosovo ne dobije novu vladu.
„Iako je ambasador Grenel nekoliko puta sinoć i danas govorio da se on ne miješa u stvaranje koalicija i nove vlade na Kosovu, on se sreo sa ljudima koji treba da prave tu novu vladu, kao pobjednici izbora. Mislim da je to jasan signal da se formiranje nove vlade više ne može i ne sijme, odugovlačiti, jer to koči i dijalog i ekonomski oporavak Kosova i ekonomski progres u cjelini“, kaže Bajrami.
Normalizacija odnosa Srbije i Kosova zacrtani je uslov iz Poglavlja 35 za nastavak srpskih euro integracije koje je otvoreno sve vrijeme trajanja pregovara. Na drugoj stani Kosovo bez normalizacije odnosa ne može ostavariti viznu liberlizaciju za šengenski prostor.
