Demokratija je napadnuta širom svijeta, a efekti su vidljivi ne samo u autoritarnim državama poput Kine, Rusije i Irana, već i u zemljama sa dugim iskustvom u pridržavanju osnovnih prava i sloboda, stoji u izvještaju organizacije Freedom House za 2020. godinu.
Iako su protestni pokreti u svim regionima ilustrirali široku želju naroda za boljim upravljanjem, oni još uvijek nisu preokrenuli cjelokupni obrazac opadajuće slobode, navodi se u izvještaju.
Zemlje koje su pretrpjele zastoj u 2019. godini nadmašile su one koje su ostvarile napredak za gotovo dva prema jedan, što je obilježilo 14. uzastopnu godinu pogoršanja globalnih sloboda. U tom je periodu 25 od 41 svjetske demokratije doživjelo pad sloboda.
Izvještaj je takođe našao alarmantnom globalnu eroziju u posvećenosti vlada pluralizmu, što je bila glavna karakteristika liberalne demokratije. Etničke, vjerske i druge manjinske grupe snosile su teret zloupotreba države u demokratskim i autoritarnim zemljama. Ostavljeni bez nadzora, takvi prekršaji prijete slobodi čitavih društava.
Dva najupečatljivija primjera su Kina u kojoj je dobro dokumentirana višegodišnja kampanja kulturnog uništenja protiv ujgurske manjine i drugih pretežno muslimanskih grupa i Indija koja je u ovogodišnjem izvještaju ostvarila najveći pad bodova među 25 najmnogoljudnijih svjetskih demokracija u svijetu.
Na Indiju se dugo gleda kao potencijalnu demokratsku protutežu autoritarnoj Kini u indo-pacifičkom regionu, ali alarmantna odstupanja aktuelne indijske vlade od demokratskih normi zamagljuju razliku osnovnih vrijednosti između Pekinga i New Delhija.
Ugroženi i demokratski procesi u Sjedinjenim Državama
Iako je rezultat zemlje ove godine ostao ravnomjeran, tokom posljednjih 10 godina opao je za osam bodova na skali od 100 bodova.
Znakovi zabrinjavanja tokom 2019. godine uključivali su promjene pravila koje su oslabile prava tražitelja azila, nove dokaze izbornog uplitanja i eskalirajuće sukobe između izvršne vlasti i Kongresa zbog njihovih ovlasti.
Prkos kongresnim vlastima bio je u središtu postupka protiv predsjednika Donalda Trumpa, koji je naredio sadašnjim i bivšim dužnosnicima da prkose svim pozivima Kongresa zbog dokumenata i svjedočenja o njegovom pokušaju da izvuče političku naklonost od predsjednika Ukrajine.
U isto vrijeme, administracija je slala kontradiktorne poruke o pogoršanju demokratskih institucija i poštivanju ljudskih prava u inostranstvu.
Bosna i Hercegovina djelimično slobodna
BiH se u izvještaju za 2020. poimenice nijednom ne pominje a njen rank je na nivou prošlogodišnjeg. Na listi je iza Armenije a ispred Malezije.
Najslobodnije zemlje sa apsolutnim rezultatom su zemlje Skandinavije.
„Indija i Sjedinjene Države su najveće i možda najuticajnija demokratije na svijetu, a njihov odmak od liberalno-demokratskih ideala šalje upravo pogrešnu poruku. Ako velike demokratske sile ne usvoje snažne primjere i ne pruže konstruktivno vodstvo, biće nemoguće preokrenuti globalne trendove koji prijete slobodi svih društava. “Mike Abramowitz, predsjednik Freedom Housea
Prosvjednici širom svijeta pozivaju na promjene
Erupcija masovnih protesta u različitim političkim okruženjima prošle godine ukazala je na univerzalnost ljudske želje za osnovnim slobodama i dobrom upravom. Ljudi su izašli na ulice kako bi iskazali nezadovoljstvo postojećim političkim sustavima i zahtijevali promjene koje će dovesti do boljih, demokratskijih ishoda. Značajni protestni pokreti odvijali su se, između ostalih, u Hong Kongu, Alžiru, Boliviji, Čileu, Etiopiji, Indoneziji, Iraku, Iranu, Libanonu i Sudanu. Međutim, ti su se pokreti često suprotstavili duboko ukorijenjenim interesima i do sada nisu donijeli veliko poboljšanje globalne slobode.
„Neprovjerena brutalnost autokratskih režima i etičko propadanje demokratskih sila kombiniraju se kako bi svijet postajao sve neprijateljskiji prema zahtjevima za boljim upravljanjem. Bez veće podrške i solidarnosti uspostavljenih demokratija, protestativni pokreti koji pozivaju na slobodu i reforme verovatnije će podleći autoritarnim represalijama."Sarah Repucci, potpredsjednica za istraživanje
Sloboda u svijetu 2020. procjenjuje politička prava i građanske slobode 210 zemalja i teritorija širom svijeta. Izvještaj se fokusira na razvoj događaja koji su se dogodili između januara i decembra 2019. godine.
Ključni nalazi
• Od 195 ocijenjenih zemalja, 83 (43 posto) je ocijenjeno slobodnima, 63 (32 posto) je djelomično slobodno, a 49 (25 posto) nije bilo slobodno. Udio slobodnih zemalja smanjio se za 3 boda u posljednjem desetljeću, dok je postotak djelomično slobodnih i neslobodnih zemalja porastao za dva, odnosno za jedan bod.
• jaz između napretka i nazadovanja se povećao. Ljudi u 64 zemlje doživjeli su pogoršanje svojih političkih prava i građanskih sloboda u 2019. godini, dok su u samo 37 država doživjeli poboljšanja. Razlika je bila manja u 2018. godini, kada je 68 zemalja nazadovalo, a 50 napredovalo.
• Zemlje sa najvećim napretkom ali i padom sloboda koncentrirane su u Africi. Benin, Mozambik i Tanzanija trpili su neuspjele izbore i državnu represiju neslaganja, dok su Sudan, Madagaskar i Etiopija imali koristi od napretka ka demokratskoj vladavini.
• Većina uspostavljenih demokratija je doživjela pad u posljednjih 14 godina. Od 41 svjetske demokratije u 2005. godini, koje su definirane kao slobodne, 25 je pretrpilo nazadak u rezultatima.
• Masovni protesti su dali mješovite rezultate za ukupni rezultat svake zemlje ili teritorije. Na primjer, Hong Kong je skliznuo za četiri boda djelomično zbog represijskih činova od strane policije i vlade. Sudanski rezultat poboljšao se za pet bodova nakon što je njegov protestni pokret otvorio put prijelaznoj vladi za podjelu moći.
• Kako demokratske države pokazuju neuspješnu podršku slobodi na međunarodnoj sceni, autoritarne sile su proširile svoj globalni utjecaj putem proxy ratova, miješanja u izbore i cenzure izvan svojih granica.
