Napadi na opoziciju, novinare i nevladine organizacije postaju norma ponašanja u Centralnoj i Istočnoj Evropi, dok širenje neliberalne politike prijeti da potkopa temelje i izglede za demokratiju, navodi se u izvještaju "Nacije u tranzitu 2018." koji tretira 29 država sa područja Centralne i Istočne Evrope te Balkana i Euroazije.
Izvještaj već godinama mjeri stanje u sedam oblasti u svakoj zemlji, na osnovu čega zemlja ostvari određeni indeks. Što je indeks manji, zemlja je slobodnija. Najbolja ocjena je 1 a najgora 7. Oblasti koje se posmatraju su: nacionalna vladavina, izborni proces, civilno društvo, nezavisni mediji, lokalna vladavina, neovisnost sudstva i korupcija.
U ovogodišnjem izvještaju 19 od 29 promatranih zemalja bilježi pad stepena demokratije, što je najveći procenat takvih zemalja u 23 godine koliko se istraživanje provodi.
Veliki pad u stepenu demokratije doživljava Poljska stoji u izvještaju a najgore ocjene u šest od sedam posmatranih područja ima Turkmenistan. Kao loši primjeri navedeni su Mađarska čiji je stepen demokratije u padu već 10 godina, Slovačka, zbog ubistva novinara koji je otkrio veze političara i organizovanog kriminala, Rumunija, gdje je trend jačanja demokratije završen, Latvija zbog pranja novca, Srbija zbog koncentrisanja vlasti i prevelike moći u rukama jednog čovjeka te Ukrajina čiji je rezultat u opadanju po prvi put nakon revolucije 2014.
Kao svijetle tačke navedene su Makedonija, Uzbekistan i Estonija. Makedonija bilježi rast demokratije, kako se navodi, zbog promjene Vlade i napretka u odnosima sa susjedima. Uzbekistan bilježi napredak kada je u pitanju civilno društvo i mediji dok se dobrom praksom u Estoniji navode njene antikorupcijske mjere. Ova zemlja je lider na listi posmatranih zemalja.
Na Balkanu, odlike napretka pripisane su Makedoniji, Kosovu i Albaniji dok ostale zemlje bilježe pad rezultata.
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina u tri oblasti bilježi pad vrijednosti indeksa: izborni proces, lokalna vladavina te neovisnost sudstva. Indeks izbornog procesa pao je za 0.25 (3.25 na 3.50) zbog statusa quo i dugog niza godina bez izbora u Mostaru.
Povećana disfunkcionalnost lokalnih nivoa vlasti i nemogućnost da građanima obezbjede osnovne usluge, poput pitke vode i struje te zagađeni zrak u više gradova, oborilo je indeks lokalne vladavine sa 4.75 na 5.00
Neovisnost sudstva također je, u smislu indeksa, pala sa 4.50 na 4.75 zbog političkih uticaja na sud, disfukcionalnosti u cijelom pravosudnom sistemu i neprovođenja odluka Ustavnog suda BiH.
Generalni indeks demokratije za zemlju, kod BiH je u opadanju već desetu godinu za redom i 2017 pozicionirao se na 4.64, u tablici gdje je najbolja ovcjena 1 a najgora 7.
Godina 2017. u izvještaju je opisana kao "još jedna godina propuštenih prilika" za BiH.
"Ne postoji niti jedan aspekt života koji nije zagađen zapaljivom retorikom i jeftinom politizacijom koji dolaze od najuticajnijih političkih vođa", u prvom redu Bakira Izetbegovića, Milorada Dodika i Dragana Čovića, navedeno je u izvještaju.
Kao na negativno ponašanje Bakira Izetbegovića izvještaj podsjeća na stvaranje napetosti zbog pokušaja podizanja tužbe protiv Srbije, onog za kojeg su eksperti još na početku upozoravali da je neozbiljan i da nema šanse za uspjeh. Uprkos tome Izetbegović je insistirao, a osim debakla pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu, Bosni i Hercegovini donio je godinu povišenih nacionalnih tenzija i zapaljive ratne retorike.
Dodiku se zamjera stalna opstrukcija Dejtonskog mirovnog sporazuma, prijetnje referendumima te konstantna opstrukcije državnih institucija. Navodi se da on nastavlja sa istim ponašanjem uprkos sankcijama koje su mu u januaru 2017. uvele Sjedinjene Američke Države.
Vođa HDZ-a BiH, "prozvan" je zbog ucjenjivačkog nastupa u pregovorima o promjeni Izbornog zakona BiH te podrške osuđenim ratnim zločincima.
Izvještaj se bazira na cjelogodišnjem radu i praćenju svih važnih kretanja i različitih podataka o zemlji.
"Već godinama radim na tim izvještajima", govori za VOA Bosnian, Dino Jahić, urednik Centra za istraživačko novinarstvo Srbije. "Kada se na kraju godine sumiraju svi ti podaci, nalazi, izvještaji, intervjui, nekako je depresivan osjećaj. Sve stoji u mjestu i ništa se ne rješava, dok se gomilaju novi problemi", govori Jahić.
Freedom House (Kuća slobode) je nezavisna organizacija čiji cilj je, navodi se na njihovoj web stranici, širenje slobode i demokratije.
Freedom House se bavi praćenjem i analizama izazova slobodi, zagovara veća politička prava i civilne slobode te podržava aktiviste za ljudska prava i demokratske promjene.
Organizacija je osnovana 1941. godine
